Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu 49 Pr-2781/2020

ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja S. L. iz K. Š., O.:
…, zastupanog po punomoćniku Z. I., odvjetniku u S., protiv
tuženika K. S., S., O.: …, radi
isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. rujna 2021., u
prisutnosti punomoćnika tužitelja te u izočnosti punomoćnika tuženika, po objavi
dana 26. listopada 2021.,

p r e s u d i o j e

I.Nalaže se tuženiku, K. S. iz S., O.:
…, da tužitelju S. L., O.: … u roku od 8 dana
isplati iznos od 10.603,25 kuna bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po
stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena, tekućom:

- za prosinac 2015. godine, na iznos od 737,43 kuna od 15.01.2016. godine,
- za siječanj 2016. godine, na iznos od 807,73 kuna od 15.02.2016. godine,
- za veljaču 2016. godine, na iznos od 742,74 kuna od 15.03.2016. godine,
- za ožujak 2016. godine, na iznos od 678,63 kuna od 15.04.2016. godine,
- za travanj 2016. godine, na iznos od 747,99 kuna od 15.05.2016. godine,
- za svibanj 2016. godine, na iznos od 756,78 kuna od 15.06.2016. godine,
- za lipanj 2016. godine, na iznosa od 834,00 kuna od 15.07.2016. godine,
- za srpanj 2016. godine, na iznos od 867,10 kuna od 15.08.2016. godine,
- za kolovoz 2016. godine, na iznos od 695,51 kuna od 15.09.2016. godine,
- za rujan 2016. godine, na iznos od 739,68 kuna od 15.10.2016. godine,
- za listopad 2016. godine, na iznos od 848,99 kuna od 15.11.2016. godine,
- za studeni 2016. godine, na iznos od 743,04 kuna od 15.12.2016. godine,
- za prosinac 2016. godine, na iznos od 902,57 kuna od 15.01.2017. godine,
- za siječanj 2017. godine, na iznos od 501,07 kuna od 15.02.2017. godine,
osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve do isplate.

2 Pr –2781/2020

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana naknadi tužiteljici trošak ovoga
postupka u iznosu od 6.250,00 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po
stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1.Tužbom tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe
iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. Naime, tvrdi da je bio zaposlenik tuženika,
koji kao poslodavac predstavlja javnu službu, u utuženom periodu od siječnja 2016.
do siječnja 2017. kada mu je zbog pogrešnog načina obračuna isplaćena umanjena
plaća i naknada plaće.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu tužbenoga zahtjeva te je predložio da će izvršiti izračun visine potraživanja.

3. U postupku je izveden dokaz pregledom Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., priopćenja za javnost
DZS-a o procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od
siječnja 2016. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga
zahtjeva.

5. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe
utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.

6. U postupku je utvrđeno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno
odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja

3 Pr –2781/2020

državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.

7. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

8. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom

2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.

9. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz

2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od

5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

10. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).

11. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu

2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

12. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u
II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće

4 Pr –2781/2020

tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći
za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

13. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva
u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.

14. Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati
plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s
osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

15. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između
stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužitelja prema izračunu
tuženika koja je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih

10.603,25 kn.

16. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (92. st. 3. Zakona o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o
parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, imajući u vidu
vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14,
107/15) trošak za sastav tužbe 100 bodova, za sastav podneska 100 bodova, za

5 Pr –2781/2020

zastupanje na dva ročišta po 100 bodova, a na dva po 50 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 6.250,00 kn.

U Splitu, 26. listopada 2021.

SUDAC

mr.sc. Daniela Pivčević v. r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda
u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja,
- tuženiku,
- u spis