- 1 -              Revd 4087/2021-4

Broj: Revd 4087/2021-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. P., OIB …, iz M., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva G. & L. & L., odvjetnicima u Z., protiv tuženika H. p. b. d.d., OIB …, iz Z., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva K. i P., odvjetnicima u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-325/2021-3 od 27. svibnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1049/20-77 od 30. studenog 2020., u sjednici održanoj 26. listopada 2021.,

r i j e š i o   j e:

Dopušta se tuženiku H. p. b. d.d. podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-325/2021-3 od 27. svibnja 2021. zbog pitanja:

1. Predstavlja li jednostrana izjava dužnika, kojom radi osiguranja tražbine isključivo daje ovlaštenje vjerovniku da aktivira sredstvo osiguranja s ciljem namirenja dospjele tražbine, obvezujući nalog vjerovniku kojeg on mora izvršiti odmah po dospijeću osigurane tražbine?

2. Računa li se zastara zahtijeva za naknadu štete kod ugovorne odgovornosti za štetu od trenutka saznanja za štetu i osobu štetnika prema članku 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ili od trenutka kada je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje ugovorne obveze prema članku 215., u vezi s čl. 230. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima?

3. Računa li se tijek zastarnog roka tražbine za naknadu štete, u situaciji kada vjerovnik odgovara za štetu zbog nepravovremenog unovčenja više sredstava osiguranja, od trenutka unovčenja posljednjeg sredstva osiguranja ili svakog pojedinog sredstva osiguranja?

Obrazloženje

1. Sud drugog stupnja je potvrdio presudu suda prvog stupnja kojom je naloženo tuženiku H. da tužitelju isplati iznos 12.677.296,29 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. kolovoza 2015. do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 1.435.462,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 30. studenog 2020. do isplate, a odbijen tužbeni zahtjev za iznos 1.014.647,91 kn.

2. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu 13.691.944,19 kn sa zakonskim zateznim kamatama zbog razlike u cijeni po kojoj su se predmetne dionice prodale u odnosu na cijenu koja bi bila postignuta da je prodaja izvršena nakon isteka ugovora o kreditu.

3. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za podnošenje revizije podnosi tužena u smislu odredbe čl. 385. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja i to:

„1. Nameće li čl. 10., eventualno u vezi s čl. 8. i/ili 9. Zakona o obveznim odnosima, obvezu založnom vjerovniku na prodaju vrijednosnih papira kao predmeta zaloga odmah po dospijeću osigurane tražbine, u situaciji kada nema ni zakonske ni ugovorne obveze založnog vjerovnika na prodaju vrijednosnih papira u određenom roku od dana dospijeća osigurane tražbine?

2. Predstavlja li jednostrana izjava dužnika, kojom radi osiguranja tražbine isključivo daje ovlaštenje vjerovniku da aktivira sredstvo osiguranja s ciljem namirenja dospjele tražbine, obvezujući nalog vjerovniku kojeg on mora izvršiti odmah po dospijeću osigurane tražbine?

3. Računa li se zastara zahtijeva za naknadu štete kod ugovorne odgovornosti za štetu od trenutka saznanja za štetu i osobu štetnika prema članku 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ili od trenutka kada je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje ugovorne obveze prema članku 215., u vezi s čl. 230. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima?

4. Računa li se tijek zastarnog roka tražbine za naknadu štete, u situaciji kada vjerovnik odgovara za štetu zbog nepravovremenog unovčenja više sredstava osiguranja, od trenutka unovčenja posljednjeg sredstva osiguranja ili svakog pojedinog sredstva osiguranja?“

5. Tužitelj je odgovorio na prijedlog.

6. Prijedlog je dopušten.

7. Vodeći računa o predmetu spora te činjenici da je Županijski sud u Osijeku u odluci broj Gž-1410/2020 od 31. siječnja 2020. izrazio shvaćanje: „unovčenje dionica nije u vezi s eventualnom štetnom posljedicom, jer šteta nastaje svaki put kada dođe do pada vrijednosti založenih dionica. Kako je tužitelj već 2008. znao za financijski krah na tržištu vrijednosnih papira, isti je već tada znao za štetu, neovisno o tome kada je unovčenje dionica provedeno“. te je također naveo: „da ne stoji tvrdnja da bi tužitelj za štetu saznao tek prodajom zadnje dionice 19. 2. 2009.“ prema ocjeni ovog suda ostvareni su razlozi za dopuštenje revizije u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a kako zbog razvoja prava kroz sudsku praksu tako i zbog osiguranja jedinstvene primjene prava i jednakost svih u njegovoj primjeni.

8. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci, sukladno odredbi čl. 387. st. 6. ZPP-a.

Zagreb, 26. listopada 2021.