Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
1 Poslovni broj: 8 Kž-832/2021-3
REPUBLIKA HRVATSKA |
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU |
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5 |
Poslovni broj:8 Kž-832/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene D. S. H., zbog kaznenog djela uvrede iz članka 147. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe privatnog tužitelja B. D. podnesene protiv presude Općinskog suda u Koprivnici broj: K-162/2018 od 19. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 26. listopada 2021.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba privatnog tužitelja B. D. te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom optužena D. S. H. je na temelju odredbe članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. - dalje u tekstu ZKP/08.) oslobođena optužbe da bi počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredom, opisano u članku 147. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 147. stavak 2. KZ/11.
2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08.) privatni tužitelj B. D. je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1.- 6. ZKP/08., nužne izdatke optužene D. S. H. i nagradu njezinog branitelja, a o kojim će biti odlučeno posebnim rješenjem.
3. Protiv presude pravodobno je podnio žalbu privatni tužitelj B. D. putem opunomoćenika K. V., odvjetnika u K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., pogrešne primjene kaznenog zakona iz članka 469. ZKP/08. u vezi sa člankom 8. stavak 1. KZ/11., pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP/08. s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu, osporenu odluku ukine i vrati predmet na ponovni postupak uz uputu da provede cjeloviti dokazni postupak i u ponovnoj odluci da analizu provedenih dokaza i zaključaka koji proizlaze iz tih dokaza.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba privatnog tužitelja nije osnovana.
6. Nije u pravu privatni tužitelj kada tvrdi da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka koja je iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. jer u obrazloženju osporene presude nisu analizirani dokazi niti utvrđene činjenice, niti je činjenično stanje uopće utvrđeno.
7. Suprotno istaknutim tvrdnjama žalitelja ispravno je prvostupanjski sud zaključio da inkriminacija kako je navedena u privatnoj tužbi ne predstavlja kazneno djelo, odnosno da nedostaju objektivna i subjektivna obilježja terećenog kaznenog djela uvreda. S obzirom na ovakva utvrđenja suda posve ispravno prvostupanjski sud nije analizirao provedene dokaze jer nije bilo potrebe za tim s obzirom da je utvrdio da djelo koje se optuženici stavlja na teret nije po zakonu kazneno djelo.
8. Uvreda je kazneno djelo kojim počinitelj "izražava svoje nedolično (nepovoljno) mišljenje o drugoj osobi, omalovažava je, ne poštuje tuđe ljudsko dostojanstvo. Sadržaj izjave se uglavnom sastoji od iskazivanja negativnog suda o vrijednosti neke osobe". (F. B., Š. P.: Komentar Kaznenog zakona, Organizator, Zagreb, 2004.). Riječ "šljam" koju je optužena navela je izraz koji iskazuje negativan vrijednosni sud o osobinama neke osobe, i nesumnjivo može biti predmet kaznenog djela uvrede.
9. Međutim, iz opisa kaznenog djela privatne tužbe na način kako ga je postavio privatni tužitelj nakon provedenog dokaznog postupka, nije jasno na koga se ta riječ odnosi. Facebook grupa u kojoj komunicira optuženica, komunicira na temu zapošljavanja u hotelu P., na što optuženica između ostalog navodi "…žali Bože trošiti vremena na tog šljama!" Iz ovakvog činjeničnog opisa nije jasno na koga se odnosi riječ "šljam". privatni tužitelj B. D. navodi u svojem iskazu da je on vlasnik tvrtke i predsjednik U. H. P. d.o.o. zbog čega smatra da su se inkriminirane riječi odnosile samo na njega, no to nije opisano u privatnoj tužbi, stoga ispravno prvostupanjski sud zaključuje da se u činjeničnom opisu kaznenog djela iz privatne tužbe ne navodi osoba koja je oštećena kaznenim djelom, niti subjektivni odnos počinitelja prema djelu. Inkriminirana komunikacija, dio koje je i riječ „šljam“ odnosi se na zapošljavanje u H. P., međutim, privatnom tužbom se ne opisuje da je pisanjem naznačenih riječi, posebno navođenjem riječi "šljam" optuženica postupala u cilju da naškodi časti i ugledu privatnog tužitelja B. D., što znači da u predmetnoj inkriminaciji nije opisan subjektivni element inkriminiranog kaznenog djela. Privatni tužitelj tvrdi da je notorna činjenica na području Koprivnice i šire okolice da je privatni tužitelj B. D. vlasnik hotela P., što predstavlja subjektivni dojam privatnog tužitelja, a ne notornu činjenicu koja je poznata sudionicima postupka i sudu, međutim, i ta konstatacija, kao subjektivni dojam privatnog tužitelja koji bi značio da opisivanjem uvredljivih riječi o poslovanju TD H. P. se izravno vrijeđa njegova čast i ugled, treba biti opisana u činjeničnom opisu privatne tužbe, a što nije. Ovdje treba napomenuti da spisu prileže dva ugovora o radu na određeno vrijeme zaključeni između Hotela P. d.o.o. kao poslodavcem s D. S. kao radnicom, jedan 1. listopada 2010., a drugi 1. siječnja 2011., niti jedan u ime poslodavca nije potpisao privatni tužitelj, prvi je potpisala kao direktor M. D., a drugi M. M. pa je nerazumljivo na temelju kojih spoznaja privatni tužitelj iznosi ovakvu konstataciju u formi notornog.
10. Nadalje, ispravno je prvostupanjski sud zaključio da privatni tužitelj B. D. u svojoj privatnoj tužbi ne navodi mjesto počinjenja kaznenog djela, što je jedna od osnovnih sastavnica privatne tužbe. Naime, člankom 524. stavak 2. privatna tužbe mora imati sadržaj iz članka 342. stavak 1. točka 1. do 4. ZKP/08, što znači da mora sadržavati opis djela iz kojeg proistječu zakonska obilježja kaznenog djela, vrijeme i mjesto počinjenja kaznenog djela, predmet na kojemu je i sredstvo kojim je počinjeno kazneno djelo te ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo što točnije odredi.
11. Ne navođenjem mjesta počinjenja kaznenog djela i ne opisujući na koga se točno odnosi riječ "šljam", odnosno ne povezujući je s privatnim tužiteljem, iz opisanog kaznenog djela ne proizlazi čija je čast i ugled riječju "šljam" napadnuta, tako da iz ovakvog opisa kaznenog djela ne proizlaze zakonska obilježja kaznenog djela uvrede iz članka 147. stavak 1. KZ/11., pa se ne može zaključiti niti o egzistenciji kvalificiranog oblika ovog kaznenog djela iz članka 147. stavak 2. KZ/11. pa je ispravno prvostupanjski sud zaključio da u privatnoj tužbi privatnog tužitelja B. D. nisu opisana niti objektivna, niti subjektivna obilježja kaznenog djela, a do završetka dokaznog postupka ovlašteni tužitelj nije uskladio sadržaj privatne tužbe s citiranim odredbama članaka 342. stavak 1. točka 2. ZKP/08. u vezi sa člankom 524. stavak 2. ZKP/08. i primjenom odredbi članka 453. točka 1. ZKP/08. optuženu D. S. H. oslobodio od optužbe.
12. Slijedom navedenog, a kako ispitivanjem pobijane presude ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio povrede na koje, u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 26. listopada 2021.
|
|
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.