1

Poslovni broj: Gž Zk-755/2021-2

Poslovni broj: Gž Zk-755/2021-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja

Republika Hrvatska, OIB ..., zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, protiv protustranke M. d.d. R., OIB ..., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola od 28. travnja 2021. broj Z-5026/2021, 22. listopada 2021.,

riješio je

Žalba protustranke odbija se kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Puli-Pola od 28. travnja 2021. broj Z-5026/2021, se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno je rješenje istog suda od 25. ožujka 2021. broj Z-5026/2021.

2. Protiv tog rješenja u zakonskom roku žali se protustranka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud njezinu žalbu uvaži te odredi brisanje provedenog upisa uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud odbio je prigovor protustranke jer je utvrdio da je iz Uvjerenja Grada Rovinja od 25. siječnja 2021. vidljivo da se predmetna nekretnina ne može podvesti pod turističko zemljište na kojem su izgrađeni hoteli ili turistička naselja ili kampovi, a isto tako je utvrdio da predmetna nekretnina nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, a čiji pravni slijednik je upravo protustranka. Prema odredbi čl. 56. st. 3. Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine" br. 52/18) određeno je da neprocijenjena imovina koja nije u cijelosti ili u dijelu procijenjena u vrijednost kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća odnosno koja nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji, a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća, postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Također je prvostupanjski sud utvrdio da je stavkom 4. istog zakonskog članka određeno da će Centar za restrukturiranje na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu. Ovako utvrđeno činjenično stanje i ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.

6. Tijekom ovog postupka s obzirom na navode predlagatelja i protustranke i po ocjeni ovoga suda nije sporno da predmetna nekretnina u postupku pretvorbe prednika protustranke nije procijenjena u vrijednost kapitala društvenog poduzeća, a prednika protustranke, a niti je unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije. Temeljem odredbe čl. 56. Zakona o upravljanju državnom imovinom (dalje: Zakon) neprocijenjena imovina, u smislu tog Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji ("Narodne novine", br. 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća. Također neprocijenjenom imovinom, u smislu tog Zakona, smatraju se i prava na stanovima koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 4/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 11/97, 68/98, 96/99, 120/00 i 78/02). Temeljem stavka 3. istog zakonskog propisa neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je imovina Republike Hrvatske. Prema st. 4. Zakona Centar će, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu, a temeljem st. 5. Zakona na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka provest će se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama. Kako predmetna nekretnina predstavlja neprocijenjenu imovinu u smislu Zakona jer se radi o zemljištu koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala prednika protustranke, a Centar za restrukturiranje i prodaju je 11. siječnja 2021. izdao potvrdu iz st. 4. čl. 56. Zakona, pravilno je prvostupanjski sud upravo na temelju te potvrde  dozvolio uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske jer je upravo to osnova za uknjižbu temeljem naprijed citiranog zakonskog propisa. Pri tome nije u pravu protustranka kada smatra da je trebalo pričekati rješavanje postupka u smislu  odredbi Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu jer temeljem odredbe čl. 50. tog zakona nisu stavljene izvan snage odredbe Zakona o u upravljanju državnom imovinom, a upravo su odredbe tog zakona osnova za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini kao neprocijenjenoj imovini. Osim toga, prema odredbi čl. 14. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br. 50/20) preostalim turističkim zemljištem iz čl. 4. st. 4. ovoga Zakona upravlja i raspolaže Ministarstvo u skladu sa zakonom kojim je uređeno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a prema odredbi čl. 28. st. 1. istog zakona ostalo građevinsko zemljište odnosno građevina čija vrijednost nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine" br. 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), odnosno nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" br. 21/96, 71/97, 16/98, 73/00 i 92/10) vlasništvo je Republike Hrvatske. Iako protustranka u svojoj žalbi tvrdi da je predmetna nekretnina nužna za redovitu uporabu nekretnine – hotela odnosno turističkog naselja, tu svoju tvrdnju protustranka uz žalbu ničim nije dokazala tako da se njezine tvrdnje u tom pravcu ne mogu prihvatiti i na temelju dokumentacije koju je predlagatelj dostavio spis radi se o ostalom građevinskom zemljištu koje nije  procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala prednika protustranke.

7. Radi naprijed navedenog proizlazi da žalba protustranke nije osnovana zbog čega je istu u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

Koprivnica, 22. listopada 2021.