1

Poslovni broj: UsI-3486/20-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8    

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A 

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužiteljice B. N. iz Z.,  OIB: ………….., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., radi poreza na promet nekretnina, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 15. listopada 2021. godine, u odsutnosti stranaka, dana 22. listopada 2021. godine, 

p r e s u d i o    j e 

              I. Poništava se rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-20/18-01/3045, URBROJ: 513-04-20-3 od 2. listopada 2020. godine.

II. Poništava se rješenje Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-01-06-2018-0006 od 22. kolovoza 2018. godine, i to u točki 1. izreke glede razlike osnovice poreza na promet nekretnina utvrđena privremenim poreznim rješenjem Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-24-10-2015-003 od 18. kolovoza 2015. godine, iznad iznosa od 34.324,33 kn, tj. za iznos od 50.104,43 kn, te u točki 2. izreke glede poreza na promet nekretnina po stopi od 4 %, iznad iznosa od 1.372,97 kn, tj. za iznos od 2.848,46 kn.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 kn, a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu ovom sudu dana 23. prosinca 2020. godine protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-20/18-01/3045, URBROJ: 513-04-20-3 od 2. listopada 2020. godine, kojim se odbija žalba tužiteljice protiv rješenja Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-01-06-2018-0006 od 22. kolovoza 2018. godine. Potonjim rješenjem je tužitelju utvrđena razlika osnovice poreza na promet nekretnina utvrđene privremenim poreznim rješenjem Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-24-10-2015-003 od 18. kolovoza 2015. godine u iznosu od 84.428,76 kn, te na razliku utvrđene osnovice razrezan porez na promet nekretnina po stopi od 5 % u iznosu od 4.221,43 kn. Nadalje, rješenjem je određeno da je porezni obveznik dužan platiti utvrđeni iznos poreza u roku od 15 dana od dana izvršnosti, te da se na nepravodobno uplaćeni porez na promet nekretnina obračunavaju i plaćaju zatezne kamate.

2. Tužiteljica ističe da je porezna obveza u ovom postupku nastala temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 3. kolovoza 2015. godine, kojim je tužiteljica stekla od otuđitelja M. K. iz G. S. pravo vlasništva nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, i to oranica u P. upisana u zk.ul.br. 4471 k.o. S., kč.br. 377/4, ukupne površine 1190 čhv. Privremenim poreznim rješenjem od 18. kolovoza 2015. godine utvrđena je porezna osnovica za zemljište izvan granice građevinskog područja ukupne površine 4280 m2 u iznosu od 76.471,83 kn, te je utvrđen porez na promet nekretnina u iznosu od 3.823,59 kn, koji je uredno plaćen. Nadalje, rješenjem prvostupanjskog poreznog tijela od 22. kolovoza 2017. godine utvrđena je razlika osnovice poreza na promet nekretnina u iznosu od 4.221,43 kn, odnosno dvostruko više u odnosu na privremeno porezno rješenje. Ta procjena izvršena je temeljem usporednih podataka iz informacijskog sustava Porezne uprave tržišnih vrijednosti nekretnina sličnih obilježja na približno istoj lokaciji. U svezi s tim tužiteljica ističe da nisu uzeti relevantni podaci za utvrđivanje tržišne vrijednosti predmetne nekretnine, te da je došlo do povrede zakona na njezinu štetu. Ista tvrdi da usporedni podaci iz informacijskog sustava Porezne uprave nisu primjereni, jer iz izabrane nekretnine za usporedbu nisu niti sličnih obilježja, a niti na približno istoj lokaciji. Ne može biti usporediva cijena za površine koje su desetorostruko, trostruko ili tridesetšesterostruko manje. Osim toga kč.br. 2185 dio i kč.br. 2488 nalaze se u naselju čiji su dijelovi i sami izvan građevinskog područja, ali su uređeni i funkcioniraju kao naselje, pa je i jedinična cijena zbog toga primjerena. Kč.br. 272 od 117 m2 nalazi se uz sam rub čvora J. (pa bi po propisu pripadala u zaštitni pojas autoceste, koji obično služi za prateće uslužne djelatnosti, npr. izgradnju benzinske crpke, te nikako ne može biti nekretnina sličnih obilježja. Stoga tužiteljica dostavlja porezno rješenje za jednu nekretninu, koja je najbliža predmetnoj nekretnini, sličnih obilježja (pravo poljoprivredno zemljište) i usporedive veličine, za koju je Porezna uprava utvrdila jediničnu cijenu od 16,13 kn/m2.

3. Slijedom iznesenog tužiteljica predlaže da sud poništi napadano rješenje, te da prihvati da je stvarna tržišna cijena predmetne nekretnine od 17,86 kn/m2. Ista potražuje naknadu troškova upravnog spora, koja se odnosi na troškove izračuna tržišne vrijednosti za zkč.br. 377/4 k.o. S.

4. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

5.Tužbeni zahtjev je osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 55. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

6. Tijekom postupka provedeno je vještačenje po sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnine, te je izvršen uvid u cjelokupni spis predmeta, kao i u spis tuženika, a posebice u rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-20/18-01/3045, URBROJ: 513-04-20-3 od 2. listopada 2020. godine (stranica 4-5 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 3. kolovoza 2015. godine (stranica 6-8 spisa), privremeno porezno rješenje Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-24-10-2015-003 od 18. kolovoza 2015. godine (stranica 9 spisa), rješenje Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-01-06-2018-0006 od 22. kolovoza 2018. godine (stranica 10-11 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina s izračunom tržišne vrijednosti zemljišta od 9. kolovoza 2021. godine (stranica 24-36 spisa), transakcije iz e-nekretnina (stranica 37-38 spisa), zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine od 15. lipnja 2018. godine, rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, Poslovni broj: Z-25227/17 od 19. listopada 2017. godine, te prijavu poreza na promet nekretnina.

7. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 2. listopada 2020. godine, kojim se odbija žalba tužiteljice protiv rješenja Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-01-06-2018-0006 od 22. kolovoza 2018. godine. Potonjim rješenjem je tužiteljici utvrđena razlika osnovice poreza na promet nekretnina utvrđene privremenim poreznim rješenjem Ministarstva, KLASA: UP/I-410-20/2015-001/16327, URBROJ: 513-007-24-10-2015-003 od 18. kolovoza 2015. godine u iznosu od 84.428,76 kn, te na razliku utvrđene osnovice razrezan porez na promet nekretnina po stopi od 5 % u iznosu od 4.221,43 kn. Naime, u naknadno provedenom postupku prvostupanjsko porezno tijelo izvršilo je provjeru vjerodostojnosti podataka iskazanim u predmetnoj poreznoj prijavi, te je utvrdilo da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđenim privremenim poreznim rješenjem sukladno članku 17.a Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj: 69/97, 26/00, 153/02, 22/11. i 143/17.). Jer, iskazana ugovorena vrijednost predmetne nekretnine manja je od tržišne vrijednosti nekretnina sličnih obilježja na približno istoj lokaciji. Pri tome se tuženik poziva na članak 4. stavak 1. i 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. stavak 1., 4., 6. i 7. Zakona o porezu na promet nekretnina. Prema citiranim odredbama za tržišnu vrijednost nekretnine u pravilu se utvrđuje ona vrijednosti koja je navedena u ispravi o stjecanju, osim ukoliko se u postupku ocijeni da ta vrijednost nije odgovarajuća cijenama nekretnina koja se postižu na tržištu u vrijeme stjecanja nekretnine, u kojem je slučaju tada porezno tijelo ovlašteno procjenom utvrditi tu vrijednost sukladno pokazateljima tržišta nekretnina na tom području. U predmetnoj stvari porezna osnovica je utvrđena temeljem usporednih podataka iz Informacijskog sustava Porezne uprave. Nadalje, članak 17.a stavak 1. navedenog Zakona propisuje da ako temeljem posebnih propisa nadležna ispostava Porezne uprave, u naknadno izvršenoj provjeri vjerodostojnosti podataka iskazanih u prijavi poreznog obveznika, utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem, donijet će porezno rješenje kojim će utvrditi razliku naknadno utvrđene porezne obveze. Prema stavku 2. citiranog članka rješenje iz stavka 1. ovoga članka u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatra se samostalnim rješenjem. Osim toga, tuženik se poziva i na članak 89. Općeg poreznog zakona. U konkretnom slučaju prvostupanjsko porezno tijelo je pozvalo tužiteljicu radi uvida u zapisnik o tržišnoj procjeni predmetne nekretnine od 15. lipnja 2018. godine, iz kojeg je razvidno da usporedni podaci o kretanju cijena sličnih nekretnina na istom području i u istom vremenskom razdoblju na slobodnom tržištu daju prosječnu cijenu u iznosu od 37,59 kn/m2. Nakon što je tužiteljica upoznata s tržišnim vrijednosti nekretnine za razliku porezne osnovice, ista je izjavila primjedbu. Tuženik smatra da je tržišna vrijednosti predmetna nekretnine utvrđena na način da su uzeti u obzir svi relevantni podaci za utvrđivanje tržišne vrijednosti predmetne nekretnine, uz poštivanje svih pravila postupka.

8. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio i od nalaza i mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine, s izračunom tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta, za koje smatra da je izneseno savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine. Tako se sudski vještak za procjenu vrijednosti zkč.br. 377/4 k.o. L. (ranije k.o. S.) koristio sljedećim podacima: vrijednost zemljišta izračunata je poredbenom metodom putem podataka dobivenih sa portala e-nekretnine i zbirke kupoprodajnih cijena za poljoprivredno zemljište, s time da su kod izračuna među vremenskog izjednačenja kupoprodajnih cijena u kojem je izvršena korekcija cijena radi protoka vremena, korišteni podaci Godišnjih indeksnih nizova za zemljišta dobivena od Ureda od 15. srpnja 2020. godine. Sudski vještak je nakon provedenog među vremenskog i interkvalitativnog izjednačenja utvrdio da se cijene odabranih transakcija nalaze unutar granica od ± 30 %, pa je usporednom metodom procijenjena jedinična cijena zemljišta u iznosu od 27,32 kn/m2, pa je tržišna vrijednost zemljišta 117.000,00 kn.

9. Sud smatra da pobijana odluka nije zasnovana na zakonu, pa nije prihvatio stajalište tuženika kako žalbeni navodi tužiteljice nisu doveli u sumnju pravilnosti izvršene procjene tržišne vrijednosti, kao niti utvrđeno činjenično stanje na kojem se temelji takva procjena, te se stoga procjenom utvrđena tržišna vrijednost u navedenom iznosu može smatrati cijenom, koja se može postići za predmetnu nekretninu shodno članku 9. stavku 2. Zakona o porezu na promet nekretnina. Jer, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina procijenio je jediničnu cijenu predmetnog zemljišta u iznosu od 27,32 kn/m2, te stoga ne stoji utvrđenje tuženika da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine utvrđena na način da su uzeti u obzir svi relevantni podaci za utvrđivanje tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Pri tome je potrebito uputiti na članak 9. stavak 1. Zakona o porezu na promet nekretnina, koji propisuje da je osnovica poreza na promet nekretnina tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze, te na stavak 2. citiranog članka, koji propisuje da se pod tržišnom vrijednosti nekretnine podrazumijeva cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Pored toga, stavak 7. citiranog članka propisuje da je porezna uprava ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavka 4. i 6. ovog članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze, odnosno ako se nekretnine u financijskim izvještajima vrednuju po modelu troška. Nadalje, članak 89. stavak 4. OPZ propisuje da porezno tijelo može izvršiti naknadnu provjeru vjerodostojnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika. Tako je prvostupanjsko porezno tijelo prilikom sastavljanja zapisnika o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine od 15. lipnja 2018. godine trebalo uzeti u obzir da se od 1. siječnja 2017. godine porez na promet nekretnina plaća po stopi od 4 %, te da je rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, Poslovni broj: Z-25227/17 od 19. listopada 2017. godine došlo do promjene površine zkč.br. 377/4 k.o. S., i to sa 1190 čhv na 3930 m2, tako da zkč. br. 377/4 k.o. L. (zk.ul.br. 987), oranica P. ima površinu od 3930 m2. Stoga je sud utvrdio razliku osnovice poreza na promet nekretnina u iznosu od 34.324,33 kn, te je utvrdio porez na promet nekretnina po stopi od 4 % u iznosu od 1.372,97 kn.

10. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u izreci presude.

11. Sud je dosudio tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 kn temeljem članka 79. stavka 4. ZUS-a, a koji se trošak odnosi na provedenu procjenu tržišne vrijednosti zemljišta od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina.  Radi se o opravdanom trošku shodno članku 79. stavku 1. ZUS-a, s time da je sud dosudio tužiteljici trošak u cijelosti, jer je vještačenje s izračunom tržišne vrijednosti zemljišta bilo neophodno za donošenje odluke u ovom predmetu.

U Zagrebu, 22. listopada 2021. godine

Sudac:

Ivan Levak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).