Poslovni broj 13 Gž Zk-147/2020-2

 

 

 

 

 

             Poslovni broj 13 Gž Zk-147/2020-2 

 

 

U   I M E    R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja N. P. iz Z., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik A. G., odvjetnik u O. d. G. & G. d.o.o. Z., …, radi upisa zabilježbe spora, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-62718/19 Z-69998/18 Ozn. Z-48665/18 od 2. siječnja 2020., 22. listopada 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja N. P. i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-62718/19 Z-69998/18 Ozn. Z-48665/18 od 2. siječnja 2020.

 

II. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu – zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod poslovnim brojem Z-48665/2018 i brisanje zabilježbe prigovora upisane pod poslovnim brojem Z-69998/2018 u zk. ul. 16043 k. o. G. Z. E-28, E-29, E-30 i E-31.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem određuje se zabilježba prigovora predlagatelja N. P. u zk. ul. 16043 k. o. G. Z. E-28, E-29, E-30 i E-31 (točka 1. izreke). Nadalje, tim rješenjem odbija se prigovor predlagatelja kao neosnovan i potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-48665/18 od 5. prosinca 2018. (točka 2. izreke).

 

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 11, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbama čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK).

 

5. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio okolnosti odlučne za upis zabilježbe spora, odnosno, pravilno je ocijenio tužbu na temelju koje je zatražen taj upis te je i pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o predmetnom prigovoru predlagatelja kada je odbio njegov prigovor kao neosnovan i potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je prijedlog predlagatelja za upis zabilježbe spora odbijen.

 

6. Prema čl. 81. st. 1. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

 

7. Da bi se, dakle, mogao dopustiti upis zabilježbe spora potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke iz navedene zakonske odredbe. Prva je da je riječ o postupku koji se vodi glede knjižnog prava pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a druga je da bi ishod toga postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

 

8. Kao razloge odbijanja predmetnog prigovora prvostupanjski sud u bitnome utvrđuje da se podnesenom tužbom traži utvrđenje ništetnim ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života od 3. srpnja 2017. te zaključuje da ta tužba po svom sadržaju nema stvarnopravnih učinaka pa sve da i tužbeni zahtjev bude prihvaćen, da se u zemljišnoj knjizi ne bi mogao izvršiti nikakav upis te da zabilježba spora osim publikacije ima i učinak da se tim upisom osniva prvenstveni red budućeg upisa po pravomoćnoj i ovršnoj presudi u slučaju prihvaćanja tužbenog zahtjeva, a što da u konkretnom slučaju nije ispunjeno.

 

9. Navedena utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda su pravilni te ih u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

 

10. Kako je predlagatelj upis zabilježbe spora u konkretnom slučaju zatražio na temelju tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života od 3. srpnja 2017. zaključenog između M. H. kao ustupitelja s jedne strane te I. – III. tuženica, to je, dakle, riječ o deklaratornoj tužbi pa je evidentno da u konkretnom slučaju nije riječ o sporu o knjižnom pravu, već o sporu o valjanosti (ništetnosti) predmetnog ugovora, a ishod kojeg spora i pod pretpostavkom da se tužbenom zahtjevu udovolji ne bi mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnoga prava.

 

11. Pritom ovdje još valja ukazati da je svrha zabilježbe spora da se za pravo koje bi se na temelju odluke donesene u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom trebalo upisati u zemljišne knjige, osigura bolje mjesto u prvenstvenom redu pa je tako odredbom čl. 81. st. 3. ZZK propisano da kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora. No, u slučaju tužbe za utvrđenjem ništetnosti pravnog posla stranci se ne dosuđuje nikakvo pravo.

 

12. Nadalje, prema čl. 83. st. 2. ZZK ako je postupak radi kojega je bila provedena zabilježba dovršen ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis glede kojega je zabilježba provedena, ta će se odluka ovršiti na način da će se dopustiti upis promjene na onaj način i u onom opsegu, kako je to odlučeno. No, kako se u konkretnom slučaju predmetnim tužbenim zahtjevom ne zahtijeva nikakav upis promjene knjižnog prava, to, dakle, i pod pretpostavkom da se tužbenom zahtjevu tužitelja, ovdje predlagatelja, udovolji taj spor ne bi bio okončan ovršnom odlukom na temelju koje bi se mogao dopustiti bilo kakav upis u zemljišnoj knjizi. Naime, odluke suda su prikladne za upis prava u zemljišnu knjigu ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koji se odnosi upis (čl. 55. st. 1.b ZZK), a tužbeni zahtjev iz predmetne tužbe na temelju koje je zatražen upis zabilježbe spora, ne sadrži niti oznaku zemljišta, a niti (knjižnog) prava na koje bi se odnosio upis.

 

13. Osim toga, ovdje valja ukazati da su posljedice ništetnosti predviđene odredbom čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Posljedica ništetnosti je pravo zahtijevati vraćanje stečenog po ništetnom ugovoru. No, utvrđenje same ništetnosti ne bi imalo za posljedicu i promjenu zemljišnoknjižnog prava jer jedino ugovorne strane iz eventualno ništetnog pravnog posla mogu disponirati svojim pravima tj. samo o njima ovisi hoće li i na koji način ostvarivati ta prava koja proizlaze, odnosno koja su posljedica ništetnosti pravnog posla. No, predlagatelj niti nije ugovorna strana iz predmetnog eventualno ništetnog pravnog posla.

 

14. Iz navedenih razloga u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za upis zabilježbe spora na temelju predmetne tužbe (čl. 81. st. 1. ZZK).

 

15. Kako je predlagatelj podnio tužbu sa glavnim tužbenim zahtjevom za utvrđenjem ništetnosti predmetnog ugovora uz eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim zahtijeva pobijanje pravne radnje dužnika, ovdje valja reći da se do sada izneseni razlozi odnose na zabilježbu spora glede glavnog tužbenog zahtjeva. Glede eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva također nisu ispunjene pretpostavke za upis zabilježbe spora jer Zakon o zemljišnim knjigama u tom slučaju predviđa posebnu zabilježbu i to zabilježbu tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji (čl. 85. ZZK) (a što predlagatelj prijedlogom u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari nije niti predlagao). Stoga, ovaj sud drugog stupnja nije niti bio u mogućnosti ispitivati jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za tu zabilježbu.

 

16. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja su žalbeni navodi žalitelja gdje ističe da u trenutku podnošenja tužbe predmetni ugovor nije bio proveden u zemljišnim knjigama pa da stoga predlagatelj kao tužitelj u trenutku podnošenja tužbe nije niti mogao osnovano zahtijevati uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odnosno, nekakav drugi upis u zemljišnu knjigu, kada u to vrijeme zemljišnoknjižno stanje nije niti bilo promijenjeno te da je rješenje suda kojim je dopuštena uknjižba prava vlasništva u korist 1. protustranke na predmetnim nekretninama doneseno nakon podnošenja predmetne tužbe poslovni broj
P-1321/18. Naime, ti žalbeni navodi nisu odlučni budući da je prema odredbi čl. 107. ZZK za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u času kada je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, a sud o prijedlogu odlučuje ocjenjujući prijedlog i isprave priložene prijedlogu, kao i stanje zemljišne knjige (čl. 108. st. 1. ZZK).

 

17. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 128. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagatelja i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno, odlučiti kao u izreci ovog rješenja

 

 

U Velikoj Gorici 22. listopada 2021.

 

 

Sudac

 

                                                                                                                           Jasminka Pavković, v.r.