Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679
- 1 -
Broj: Ppž-9931/2021
|
Republika Hrvatska |
|
|
Visoki prekršajni sud republike Hrvatske |
|
|
Zagreb |
|
Broj: Ppž-9931/2021
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv maloljetnih počinitelja prekršaja J.K. i F.K., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Križevci, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru od 3. rujna 2021., broj: 42. Pp J-962/2019-34, u sjednici vijeća održanoj 20. listopada 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko posavske, Policijske postaje Križevci, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru od 3. rujna 2021., broj: 42. Pp J-962/2019-34 na temelju čl. 227. st. 2. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) obustavljen je prekršajni postupak protiv maloljetnih počinitelja prekršaja J.K. i F.K., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv tog rješenja tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava brodsko posavske Policijska postaja Križevci pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i maloljetnici kazne po Zakonu.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. u vezi čl. 223. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijano rješenje iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrđeno da je činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
5. Podnositelj žalbe ističe da je prvostupanjski sud oslobodio maloljetnike zbog nedostatka dokaza, iako je trebao prihvatiti prijedlog u optužnom prijedlogu i izvršiti uvid u prijepis zapisnika o ispitivanju svjedoka – J.K. i F.K. i V.J. iz razloga jer su isti prijepis originala koje su isti vlastoručno potpisali, koje je tužitelj dostavio uz žalbu. Smatra da su zapisnici o ispitivanju svjedoka sačinjeni na temelju odredbi Prekršajnog zakona i predlaže da se isti uvrste kao dokaz u postupku.
6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku ispitao maloljetnike, koji su poricali prekršaj prema optuženju i svjedokinju V.J., njihovu majku, koja se zbog proteka vremena nije sjećala događaja, iz kojih dokaza sud nije mogao utvrditi i sa sigurnošću zaključiti da su maloljetnici jedan prema drugome kao braća vršili fizičko nasilje. Sud također, navodi da zapisnici o ispitivanju maloljetnika pred policijom nisu zakonit dokaz jer su maloljetnici ispitani u svojstvu svjedoka, a ne u svojstvu osumnjičenika, a navedene zapisnike nisu potpisali, kao ni svjedokinja V.J.. Rješenjem od 31. svibnja 2021. iz spisa predmeta izdvojeni su zapisnici o ispitivanju svjedoka J.K. , F.K. I V.J. (14-19) koji su ispitani po djelatnicima PP Križevci (u stvari radi o prijepisima tih zapisnika).
7. Međutim, primijenjeno pravilo "in dubio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva, međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi.
8. Načelo inkvizitornog postupanja prekršajnog postupka propisano je čl. 88. st 1. Prekršajnog zakona koji ustanovljava dužnost suda da na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja (tzv. inkvizicijska maksima) sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti te je u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice.
9. Stoga je, u smislu inkvizitorne ovlasti, prvostupanjski sud u konkretnom slučaju, po službenoj dužnosti trebao zatražiti od tužitelja originale zapisnika o ispitivanju svjedoka, budući je iz samog optužnog prijedloga nedvojbeno da su uz optužni prijedlog dostavljeni prijepisi zapisnika (t. 4. d obrazloženja optužnog prijedloga). Ovo prvenstveno radi toga da sud usporedbom originala i prijepisa utvrdi vjerodostojnost prijepisa, jer su dokazi u postupku originali materijalnih dokaza, a ne njihovi prijepisi, a potom da i utvrdi zakonitost samih originala materijalnih dokaza.
10. Stoga je u pravu podnositelj žalbe kada navodi da je sud bio dužan ocijeniti sve dostupne dokaze radi utvrđivanja svih važnih činjenica, te je osnovana žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega je prvostupanjsko rješenje trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
11. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, te ocijeniti zakonitost materijalnih dokaza, zapisnika o ispitivanju svjedoka pred policijom, priloženih uz žalbu. Nezakonite dokaze na kojima se ne može temeljiti sudska odluka sud će u skladu sa odredbom čl. 121. Prekršajnog zakona izdvojiti iz spisa predmeta, a zakonite dokaze ocijeniti u postupku. Skreće se pažnja da svjedokinja V,K,, iako majka maloljetnih počinitelja prekršaja, ne može u ovom postupku koristiti blagodat nesvjedočenja, jer se u konkretnom slučaju radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece iz čl. 113. Zakona o sudovima za mladež ("Narodne novine" br. 84/11., 143/12., 148/13., 56/15., 126/19.), kada osnove oslobođenja dužnosti svjedočenja ne vrijede, u smislu odredbu čl. 285. st. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19.). Naime, u konkretnom slučaju maloljetnim počiniteljima prekršaja stavlja se na teret fizičko nasilje jednog prema drugom, u kojem slučaju se smatra da se radi o prekršaju počinjenom na štetu djece. U ponovljenom postupku sud će pozvati svjedokinju V.K. da iznese sve što joj je o predmetu poznato, te po potrebi postaviti pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja njezinog iskaza, a imajući u vidu eventualnu različitost i nedosljednost kazivanja pred policijom i sudom, te kritički ocijeniti vjerodostojnost njezinog iskaza pred policijom i neposredno pred sudom.
12. Iz navedenih razloga na čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. listopada 2021.
Zapisničarka : Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r. Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 ovjerenih prijepisa za spis, maloljetnike, branitelje i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.