- 1 -              Rev 149/2020-5

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 149/2020-5

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek članice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Š. H. iz V. G., koju zastupa punomoćnik I. R. R., odvjetnica u Z., protiv tuženika H. d.o.o. Z., kojeg zastupa punomoćnica A. G., dipl. iur., radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-891/2018-6 od 8. svibnja 2019., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj Pn-213/2015-42 od 13. srpnja 2018., u sjednici održanoj 20. listopada 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužiteljici iznos od 288.304,70 kn sa zateznom kamatom na pojedine dijelove tog iznosa, kako je to naznačeno u st. I. izreke prvostupanjske presude, a tužbeni zahtjev je odbijen za iznos od 18.307,30 kn te za iznos troškova postupka u iznosu od 44.375,00 kn, sve sa zateznom kamatom.

 

2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev te je taj zahtjev odbijen.

 

3. Protiv navedene drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se drugostupanjska presuda preinači ili ukine.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku platiti joj naknadu za korištenje njenih nekretnina (k. o. M.).

 

6.1. Naime, preko dijela tih nekretnina koje su predmet postupka izvlaštenja (postupak u tijeku) izgrađena je autocesta Z. – S., a i susjedne nekretnine tužiteljice su, prema njenim navodima, korištene od strane tuženika u vrijeme izvođenja radova.

 

7. Nižestupanjski sudovi nisu prihvatili prigovor tuženika da je pravomoćnošću uporabne dozvole zemljište koje je predmet izvlaštenja, a na kojem je izgrađena navedena autocesta, postalo javno dobro u općoj uporabi, smatraju da pravo vlasništva tužiteljice na nekretninama koje su predmet izvlaštenja nije prestalo, te da tužiteljica ima pravo na naknadu koristi koje je tuženik imao od uporabe njenih nekretnina, na temelju odredbe čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i dr. – dalje: ZOO).

 

8. Zbog izloženih razloga prvostupanjski sud je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev a drugostupanjski sud je u tom dijelu preinačio prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev odbio smatrajući da tužiteljica nije dokazala da bi njene nekretnine bile korištene za parkiranje kamiona i ostalih vozila upotrijebljenih u vrijeme izgradnje ceste te da nije dokazano da bi tuženik uporabom njenih nekretnina ostvario korist.

 

9. Naime, novčana vrijednost navodne koristi koju je tuženik imao utvrđena je vještačenjem vještaka graditeljske struke I. K., u visini zakupnine za zemljište koje se koristi za odlaganje materijala, smještaj radnika i strojeva, te za radove povezane s gradnjom autoceste.

 

10. Zaključak drugostupanjskog suda prema kojem nije utvrđeno da bi tuženik koristio nekretnine tužiteljice, tužiteljica osporava navodeći da ona "nije niti dužna dokazati u koju svrhu je njeno zemljište korišteno, a navedeno ni ne može dokazati jer nije uopće mogla pristupiti u blizinu gradilišta", da "tužiteljica nije tvrdila da je tuženik na opisani način koristio nekretninu jer to nije bez priznanja tuženika uopće moguće utvrditi nit je to odlučna činjenica", također navodi da je pogrešan "zaključak suda da je tužiteljica morala dokazati na koji način i u koju svrhu je tuženik koristio predmetnu nekretninu", te da je "način upotrebe zemljišta od strane tuženika potpuno irelevantna činjenica", te dodaje da je "činjenica da je istu nekretninu tuženik i koristio je opće poznata i nesporna obzirom da je na navedeni nekretninama izgrađena autocesta".

 

11. Međutim, razlozi koje iznosi tužiteljica u reviziji nisu prihvatljivi jer o pitanju je li tuženik zaista koristio nekretnine tužiteljice u svrhu izgradnje autoceste nije nesporna niti općepoznata, a za one nekretnine koje su predmet izvlaštenja, na kojima je izgrađena autocesta, tužiteljici pripada pravo na naknadu za izvlaštenje što je predmet upravnog postupka.

 

12. Nisu prihvatljivi navodi tužiteljice prema kojima je irelevantan način na koji se tuženik eventualno poslužio tužiteljičinim nekretninama koje se nalaze u neposrednoj blizini nekretnina koje su predmet izvlaštenja, jer je tuženik eventualno postigao izvjesnu korist ovisno o načinu i opsegu u kojem je moguće te nekretnine koristio.

 

12.1. Bitno istaknuti i to da tužiteljica u reviziji naglašava da ne traži naknadu štete već naknadu radi uporabe njene stvari, na temelju odredbe čl. 1120. ZOO prema kojoj kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

 

13. Dakle, činjenično stanje utvrđeno je u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), pravilno je ocijenjeno da ne postoje razlozi za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 1120. ZOO (materijalno pravo je pravilno primijenjeno), a zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (i to je razlog zbog kojeg je podnesena revizija) reviziju nije dopušteno podnijeti što jasno proizlazi iz odredbe čl. 385. ZPP.

 

14. Zbog izloženih razloga, na temelju odredbe čl. 393. ZPP presuđeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 20. listopada 2021.

 

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.