1                                  Broj: Ppž-1502/2021

 

                      

                   Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

   Zagreb

Broj: Ppž-1502/2021

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Popović kao predsjednice vijeća, te Siniše Senjanovića i Kristine Gašparac Orlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog T.P. i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbama 1. okrivljenog T.P., izjavljenoj po njegovoj izabranoj braniteljici D.K., odvjetnici iz S. i 2. okrivljene K.P., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp J-379/2020 od 22. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 18. listopada 2021.,

 

r i j e š i o   j e

             

Prihvaćaju se osnovanima žalbe 1. okrivljenog T.P. i 2. okrivljene K.P., ukida se pobijana prvostupanjska presuda, te se predmet vraća na ponovno suđenje i odluku.

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp J-379/2020 od 22. listopada 2020., 1. okrivljeni T.P. i 2. okrivljena K.P. proglašeni su krivima za počinjenje prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je svakome od njih izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna, uz pogodnost plaćanja 2/3 kazne, dok su na ime troškova prekršajnog postupka dužni platiti iznos paušala od 300,00 kuna, svaki.

 

2.               Protiv te presude, žalbe su podnijeli 1. okrivljeni T.P., po svojoj izabranoj braniteljici D.K., odvjetnici iz S., pobijajući istu po svim zakonom dopuštenim osnovama i 2. okrivljena K.P., osobno, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

3.               Žalbe su osnovane.

 

4.               Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.               Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, prvenstveno valja navesti da unatoč činjenici da je 1. okrivljeni T.P. žalbu podnio po svim žalbenim osnovama, sadržajno i smisleno isti se žali na utvrđeno činjenično stanje i odluku o kazni.

 

6.               U smislu posljednje navedenog, ovaj sud utvrdio je da su žalitelji u pravu kada poriču pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

 

Prvostupanjski sud preuranjeno je donio zaključak o krivnji žalitelja za prekršaj na način kako je isti činjenično opisan u izreci pobijane presude.

 

7.               Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u točci 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

 

Stoga iz navedene zakonske odredbe nedvojbeno proizlazi da je prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

 

8.               U činjeničnim opisu optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja valjano je naznačeno da je ponašanje 1. i 2. okrivljenika kod onog drugog prouzročilo povredu dostojanstva odnosno uznemirenost, a isto je dijelom i činjeničnog supstrata pobijane prvostupanjske presude.

 

Međutim, konstitutivan element u dokaznom postupku od strane prvostupanjskog suda nije utvrđen.

 

Naime, 1. okrivljeni T.P. je u pisanoj obrani od 23. rujna 2020. naveo da ga je protupravno postupanje 2. okrivljene K.P. uznemirilo, međutim prvostupanjski sud kroz ocjenu dokaznog postupka isto nije utvrđivao. S druge strane, prilikom davanja obrane 2. okrivljene K.P. pred prvostupanjskim sudom dana 29. rujna 2020., ista na okolnosti konstitutivnih elemenata prekršaja ne iskazuje, niti je sud na te okolnosti ispituje.

 

9.               Imajući u vidu navedeno, u cijelosti je preuranjen zaključak prvostupanjskog suda, naveden u obrazloženju prvostupanjske presude (list 8, odjeljak treći), kako je nedvojbeno da su si međusobno prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost.

 

10.          Nadalje, nedvojbeno žalitelji u svojim obranama, detaljno opisujući događaje koji su prethodili inkriminiranom, ukazuju na postupanje u okolnostima kojima dovode u pitanje počinjenje prekršaja odnosno postojanje protupravnosti.

 

Unatoč činjenici što je prvostupanjski sud dopustio strankama i sudionicima detaljno iskazivanje na takve okolnosti, a potom nepotrebno sve izgovoreno i prepisao u obrazloženje pobijane presude, izostala je valjana i cjelovita analiza, a samim time i utvrđenja suda kojima bi se takvi navodi stranaka otklonili.

 

Upravo na navedeno, osnovano u žalbi ukazuje 1. okrivljeni T.P..

 

11.          Zbog svega navedenog, valjalo je prihvatiti žalbe 1. okrivljenog T.P. i 2. okrivljene K.P. osnovanima, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, na način da će prvostupanjski sud u ponovnom suđenju otkloniti nedostatke na koje mu ovaj sud ukazao ovim rješenjem, izvesti sve već provedene dokaze, kao i nove za kojima se ukaže potreba, te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

 

12.          Prvostupanjskom sudu se ukazuje da je odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji se sukladno odredbi članka 3. Prekršajnog zakona ima primijeniti u predmetnom postupku, propisano kažnjavanje novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana. Slijedom navedenog, a vezan odredbom članka 202. stavak 4. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud u ponovljenom postupku u slučaju donošenja osuđujuće presude, prilikom izricanja kazne ima primijeniti odredbu članka 37. Prekršajnog zakona i isto valjano obrazložiti.

 

13.          Slijedom navedenog, temeljem članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 18. listopada 2021.

 

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

 

Koraljka Polak Medaković, v.r.                                                                      Renata Popović, v.r.

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 7 ovjerenih prijepisa za spis, 1. i 2. okrivljenika, branitelja 1. okrivljenika, Centar za socijalnu skrb Split i tužitelja.