Poslovni broj 79 Gž-3102/2021-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 79 Gž-3102/2021-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice A. Z. iz K., OIB: …, zastupane po punomoćnici Ž. Ž. S., odvjetnici iz R., protiv protustranke M. B. iz K., OIB: …, zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva V. i partneri, odvjetnicima iz R., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-469/2018-25 od 19. srpnja 2021., dana 18. listopada 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se žalba protustranke M. B., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-469/2018-25 od 19. srpnja 2021.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

 

              I. Uređuje se međa između nekretnina k. č. br. 1/2 i k. č. br. 109/1 ZGR k.o. K. (prema novoj izmjeri k. č. br. 799 i k. č. br. 806 k.o. K.-nova) nasuprot k. č. br. 36/1, k. č. br. 36/2 i k. č. br. 106/ZGR k.o. K. (prema novoj izmjeri k. č. br. 797 i k. č. br. 807 k.o. K.-nova), tako da međa teče od početne točke “A“ koja se nalazi na kameno-betonskom zidu i ide zapadnim rubom kameno-betonskog zida prema sjeveru do točke “B te nastavno istim smjerom do završne točke“ C “na kraju kameno-betonskog zida, u ukupnoj duljini od 35 m, kako je to prikazano u skici lica mjesta mjerničkog vještaka T. V. od 01. srpnja 2021. i na licu mjesta obilježeno žutom bojom.

 

              II. Svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa u roku od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

 

              III. Protustranka je dužna naknaditi predlagateljici trošak postupka u iznosu od 3.897,00 kn (slovima: tritisućeosamstodevedesetsedamkuna), u roku od 15 da

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč 2. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine “, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

3. Žalba protustranke je neosnovana.

 

4. Predmet ovog postupka jest zahtjev predlagateljice za uređenje međe između nekretnine kčbr. 799 k.o. K.-nova u vlasništvu i posjedu predlagateljice, nasuprot nekretnine kčbr. 797 k.o. K.-nova u vlasništvu i posjedu protustranke.

 

5. Po provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da prema kazivanju predlagateljice međa ide tokom u točkama A-B-C, a kazivanju protustranke tokom u točkama A1-B1-C.

 

6. Iz nalaza i mišljenja mjernička vještaka T. V. od 22. srpnja 2020. proizlazi:

              -da nekretnine kčbr. 1/2 i kčbr. 109/ZGR k.o. K. prema novoj izmjeri odgovaraju kčbr. 799 i kčbr. 806 k.o. K.-nova, dok kčbr. 36/1, kčbr. 36/2 i kčbr. 106/ZGR k.o. K. prema novoj izmjeri da odgovaraju kčbr. 797 i kčbr. 807 k.o. K.-nova

-da je identifikacijom ustanovljeno da se predmetne nekretnine nalaze u mjestu K.

              -da u naravi kčbr. 799 predstavlja kuću i okućnicu predlagateljice iza koje se u smjeru sjevera proteže kčbr. 806, u naravi vrt i voćnjak, također u vlasništvu predlagateljice, a istočno od njih nalaze se kčbr. 797 i 807 koje su u naravi kuća i okućnica te vrt u vlasništvu protustranke

-da je prema službenom katastarskom planu k.o. K.-nova, međa između predmetnih nekretnina označena je kao sporna

              -da sporna međna površina da iznosi 17 m2, a proteže se između izvedena kameno-betonskog zida, živice-lovor višnje, gospodarskog objekta i voćnjaka

 

7. Iskazom predlagateljice je utvrđeno da je kuću u kojoj stanuje kupila 1997. od prijašnjeg vlasnika A. B., a u istoj je živjela kao podstanar od 1992., da je prilikom useljenja sporni potporni zid bio je izveden između okućnica stranaka i oduvijek je predstavljao među, kao i da o među nikada nije bilo spora s prijašnjom vlasnicom J. S.

 

8. Iskazom protustranke je utvrđeno da je kuću i okućnicu stekla kupoprodajom 2005. od prodavatelja S. S. M. i R. S., koji su po smrti J. S. istu naslijedili, da je u vrijeme kupnje nekretnine na mjestu sadašnjeg potpornog zida bio je suhozid odnosno bilo je nabacano kamenje, te je bila postavljena žičana ograda, a kako se predmetni zid urušavao i srušio, 2007. je napravljen novi betonski potporni zid, ali ne na istom mjestu već je isti pomaknut unutar okućnice protustranke za cca jedan metar. Protustranka nije sporila da je živica-lovor višnja posađena na dijelu nekretnine u vlasništvu predlagateljice, navodeći da je, dok nije bilo potpornog zida koji je izveden 2015. prolazila po spornoj međašnoj površini – prolazu, ali se nije sjećala kada je to zadnji puta učinila. Protustranka nije sporila da nastavno od zemljana prolaza se proteže dio međašne površine-u naravi zatravljena površina koju održava predlagateljica, te nastavno livada koju koristi i održava predlagateljica.

 

9. Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja, budući stranke nisu pristale na uređenja međe prema katastraskom nacrtu, a kako nije postignut niti sporazum o pravcu međe, sud prvog stupnja je prema odredbi čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (" Narodne novine “91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZVDSP) među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, i to zapadnim rubom izvedena kameno-betonskog zida tokom u točkama A-B-C, na licu mjesta obilježena žutom bojom.

 

10. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, pa ju prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

 

11. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud ne nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

 

12. I po mišljenju ovog suda, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je spornu među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, na način naveden u izreci. Ovo stoga, što prema utvrđenju suda stranke nisu dale pristanak za uređenje međe prema katastarskom nacrtu a niti su postigle sporazum o načinu uređenje međe, pa je sud osnovano među uredio, na način naveden u izreci, dakle, temeljem iskaza stranaka, odnosno temeljem rezultata očevida kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka, na kojeg stranke nisu imale primjedbi.

 

13. Cijeneći ovu činjenicu, dakle da protustranka nije stavila nikakav prigovor na licu mjesta (niti je u svom iskazu spominjala postojanje potpornog zida koji se nalazi ispod platoa na kojem se sada nalazi zasađena lovor višnja, kako to sada navodi u žalbi) sud je pravilno postupio kada je među uredio prema posljednjem stanju posjeda koje je sud mogao nesporno utvrditi na licu mjesta. Osim toga ukoliko je protustranka nezadovoljna spornom odlukom, a što bi proizlazilo iz sadržaja žalbe u kojoj navodi da se nije odrekla svoga zemljišta i nije pristala na bilo kakvu promjenu površine ili međe svoje nekretnine, protustranka može pokrenuti redoviti, parnični postupak i sva ta sporna pitanja riješiti u tom postupku.

 

14. Naime, u ovom predmetu se ne raspravlja o pravu vlasništva, već je odredbom čl. 103. st. 5. ZVDSP propisana zakonska presumpcija o postojanju prava vlasništva do označene međe, a da osoba koja tvrdi suprotno to treba dokazati i to prema st. 6. citiranog članka u posebnoj parnici u kojoj će se raspravljati o tome je li vlasništvo stečeno ili nije.

 

15. Time je sud prvog stupnja postupio u skladu s odredbom čl. 103. st. 3. ZVDSP i pravilno utvrdio posljednji mirni posjed, što je rezultiralo pravilnom i zakonitom odlukom o uređenju međa, a protustranka u smislu st. 6. toga članka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.

 

16. Nadalje, neosnovano protustranka u žalbi ističe da nije dužna naknaditi troškove postupka, pri čemu su navodi da nije napravila nikakvo smetanje posjeda jer predlagateljica i nema nikakav posjed predmetnog prolaza kojim ide stvarna međa, bez ikakvog utjecaja.

 

17. U izvanparničnom postupku na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP, sukladno paragrafu 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91). Prema osnovnom pravilu izvanparničnog postupka, svaki sudionik snosi svoje troškove (paragraf 20. st. 1. Zakona), a o zajedničkim materijalnim troškovima (npr. trošak vještačenja), odlučuje sud sukladno čl. 283. st. 1. Zakona.

 

18. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je o troškovima postupka odlučio sukladno paragrafu 283. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, kojim je propisano da troškove uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, u slučaju kada je uređenje međe bilo potrebno, što je ovdje slučaj. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio kako je predlagateljica prethodno podmirila trošak postupka uređenja međe u ukupnom iznosu od 7.794,00 kn (6.894,00 kn trošak vještačenja + 900,00 kuna trošak sudskih pristojbi), što protustranka u žalbi i ne osporava. Stoga je osnovano naloženo protustranci naknaditi predlagateljici iznos od 3.897,00 kn (što predstavlja 1/2 dijela toga iznosa).

 

19. Kako, dakle, nisu ostvareni žalbeni razlozi, a sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj žalbeni sud pazi po služenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja, sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP.

 

 

U Zagrebu 18. listopada 2021.

 

 

                                                                                                                                                   Sutkinja:

Milena Frankić, v.r.