REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac
Split

Poslovni broj: SS 25 Pr-2684/2020-8

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jerki Kovačić Garac, a na prijedlog više
sudske savjetnice-specijalista Sanje Bikić, u pravnoj stvari tužiteljice M. L.,
O.: …, S., zastupane po punomoćniku Z.
I., odvjetniku u S., protiv tuženika K. S.,
O.: …., S., radi isplate razlike plaće, nakon održane
glavne i javne rasprave zaključene 6.listopada 2021. u prisutnosti zamjenice
punomoćnika tužiteljice M. P., odvjetnice u S., i punomoćnika tuženika
B. D., diplomiranog pravnika zaposlenog kod tuženika, te održanog ročišta
za objavu presude 15.listopada 2021.,

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku, K. S. iz S., O.:
…, da tužiteljici M. L., O.: … u roku od 15 dana
isplati iznos od 14.692,62 kuna (slovima:četrnaest tisuća šest stotina devedeset dvije
kune šezdeset dvije lipe) bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi
koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena, tekućom:

• za prosinac 2015. godine, na iznos od 695,91 kuna od 16.01.2016. godine,
• za siječanj 2016. godine, na iznos od 916,48 kuna od 16.02.2016. godine,
• za veljaču 2016. godine, na iznos od 782,95 kuna od 16.03.2016. godine,
• za ožujak 2016. godine, na iznos od 694,56 kuna od 16.04.2016. godine,
• za travanj 2016. godine, na iznos od 852,42 kuna od 16.05.2016. godine,
• za svibanj 2016. godine, na iznos od 832,19 kuna od 16.06.2016. godine,
• za lipanj 2016. godine, na iznosa od 704,55 kuna od 16.07.2016. godine,
• za srpanj 2016. godine, na iznos od 637,99 kuna od 16.08.2016. godine,
• za kolovoz 2016. godine, na iznos od 820,03 kuna od 16.09.2016. godine,
• za rujan 2016. godine, na iznos od 730,29 kuna od 16.10.2016. godine,
• za listopad 2016. godine, na iznos od 639,00 kuna od 16.11.2016. godine,
• za studeni 2016. godine, na iznos od 670,66 kuna od 16.12.2016. godine,

2

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

• za prosinac 2016. godine, na iznos od 801,16 kuna od 16.01.2017. godine,
• za siječanj 2017. godine, na iznos od 585,82 kuna od 16.02.2017. godine,
• za veljaču 2017. godine, na iznos od 553,42 kuna od 16.03.2017. godine,
• za ožujak 2017. godine, na iznos od 608,47 kuna od 16.04.2017. godine,
• za travanj 2017. godine, na iznos od 648,19 kuna od 16.05.2017. godine,
• za svibanj 2017. godine, na iznos od 559,38 kuna od 16.06.2017. godine,
• za lipanj 2017. godine, na iznosa od 573,19 kuna od 16.07.2017. godine,
• za srpanj 2017. godine, na iznos od 602,23 kuna od 16.08.2017. godine,
• za kolovoz 2017. godine, na iznos od 308,75 kuna od 16.09.2017. godine,
• za rujan 2017. godine, na iznos od 286,45 kuna od 16.10.2017. godine,
• za listopad 2017. godine, na iznos od 188,51 kuna od 16.11.2017. godine,
osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve do isplate.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici trošak ovoga
postupka u iznosu od 5.625,00 kn (slovima:pet tisuća šest stotina dvadeset
pet kuna) zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se
obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena od 15.listopada 2021. do isplate.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj 23.prosinca 2020. navodi da je tužiteljica u
razdoblju od 1. prosinca 2015. do 01.veljače 2017. bila zaposlenica tuženika, koji kao
poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u
javnim službama (NN, broj: 27/01, 39/09). Dana 23.11.2006. između
Vlade R. H. ( nastavno Vlada RH ) i sindikata javnih službi sklopljen je
Sporazum o osnovici plaće u javnim službama ( nastavno: Sporazum). Sporazumom
je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama nastavno: (
osnovica ) za po 6 % u 2007, 2008. i 2009.godini. Zbog nastupa recesije dana

13.05.2009 godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama ( Dodatak Sporazumu ). Dodatkom Sporazumu
osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine, na iznos od 5.108,84
kuna, dok je povećanje osnovice za preostalih 6 % iz 2009. godine sporazumno
odgođeno sukladno čl.III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl.IV.-V. Dodatka
Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća
u javnim službama s prosječnim plaćama u R. H.. Dana 26.10.2011
između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koji predstavlja osnovu ove tužbe
( nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu ).Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su
i u obliku arbitražne odluke od dana 07.12.2011. Sukladno čl.XI.st.4. Izmjena
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011.
arbitražne odluke od 07.12.2011. Vlada RH i sindikat javnih službi su dana

28.12.2012 usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi
pojašnjenja primjene čl.IV.st.5. u vezi s čl.VII.st.1.Izmjena Dodatka Sporazumu.

3

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: ''Osnovica
za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem
službeni pokazatelji DZS RH ukažu na poboljšanje stanja
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BD-a za dva tromjesečja
uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ) prosječno dva ili više
posto ( mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja ) i primjenjivat će se iza toga do
prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.'' Dana 28.08.2015.
DZS objavio je prvu procjenu tromjesečnog
BDP-a za drugo tromjesečje 2015.godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći
za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti
statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 04.09.2015. Dana

27.11.2015. DZS objavio je prvu procjenu
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015.godine u kojoj se navodi kako je BDP
realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.
godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana

04.12.2015. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog
rasta BDP-a iznosi upravo 2 % ( 1,2 % + 2,8 % podijeljeno sa 2 ), krajem studenog
2015 godine ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu jer su u tom
mjesecu objavljeni relevantni podaci DSZ-a budući je odredbom čl.VIII. c st. 3.
Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava ,,za
mjesec '', da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno
povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kuna.
Budući je tuženik od prosinca 2015. nadalje tužiteljičinu plaću obračunavao po
osnovici od 5.108,84 kuna, umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po
osnovici od 5.415,37 kuna na taj način je tužiteljici isplatio manju plaću od one koja je
propisana. Tužiteljica je prethodno podnijela stupnjevitu tužbu kojom je predložila da
se rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi platne liste tužiteljice
za utuženo razdoblje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je tuženik dužan isplatiti
tužiteljici ukupan iznos koji bude utvrđen po dostavljenoj dokumentaciji na ime manje
isplaćene naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom
koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici
isplati parnični trošak. Podneskom zaprimljenim 4.listopada 2021. tužiteljica je
dostavila u spis uređeni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 14.692,62
kn bruto na ime razlike plaće od prosinca 2015. do listopada 2017. sa pripadajućom
zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate, kojim je
preinačila tužbu. Međutim, tuženik se navedenoj preinaci nije usprotivio već je
nastavio raspravljati po preinačenom tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo da osporava pravnu osnovu tužbe i
tužbenog zahtjeva, ali ne osporava visinu uređenog tužbenog zahtjeva.

3.Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda. Nadalje,
tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu prema odredbi čl.186.b ZPP-a, ali je
podneskom zaprimljenim 4.listopada 2021. dostavila u spis uređeni tužbeni zahtjev
kojim potražuje isplatu iznosa od 14.692,62 kn sa pripadajućom zateznom kamatom
na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate, osim zatezne kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

3.1. Prema mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe niti se tužba tužiteljice može smatrati

4

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

stupnjevitom tužbom iz odredbe članka 186.b ZPP. Ovo stoga jer nije ispunjena
pretpostavka postojanja tražbine tužiteljice čija točna visina tužiteljici nije poznata.
Naime, tužiteljica je svaki mjesec primala plaću, kao i obračunske liste iz kojih
proizlazi visina plaće koju je ista primala, pa se tako samo radi o matematičkoj
operaciji izračuna visine tužbenog traženja. S druge strane, nije ispunjena ni
pretpostavka postojanja obveze tuženika u vidu građanskopravne obveze polaganja
računa ili predaje pregleda imovine i obveza koju tuženik ne ispunjava jer tužiteljica
nije ni tvrdila da joj tuženik nije dostavljao platne liste za utuženo razdoblje. Međutim,
tuženik nije tijekom postupka prigovarao da se ne radi o stupnjevitoj tužbi najkasnije
na pripremnom ročištu, pa se stoga u toj situaciji ima smatrati da je od početka pa do
uređenja tužbenog zahtjeva vrijednost predmeta spora bila ona koja je navedena u
uređenom tužbenom zahtjevu.

4. Sud je izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna Dodatku Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011., Arbitražne odluke od

7.12.2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006.,
Dodatka Sporazumu od 13.5.2009. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana

28.12.2012., pregledom priopćenja za javnost DZS od

28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015.,
objave procjene DZS-a od 4.9.2015. i priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o
objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., i objave
procjene DZS-a od 4.12.2015., koja priopćenja su ujedno objavljena i na službenim
internetskim stranicama DZS …..

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće temeljem
odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. godine.

7.Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu
na neodređeno vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna
razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.

8.Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, te potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a.

9.Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i S. javnih službi i to S. hrvatskih učitelja,
N. sindikat zaposlenih u srednjim školama H., N. sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
H., S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi H., H. liječnički

5

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

sindikat, HSS medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
HS djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u

2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u R. H.,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,
time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža
usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.

10. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("NN" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("NN" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna R. H. za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog

6

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.

11. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („NN“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja

2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.

12. Također, Vlada R. H. i osam sindikata javnih službi sklopili
su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„NN“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

13. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama („NN broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.

14. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.

15.Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („NN broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa
zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i
isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim

7

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

16. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
("NN" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), te primjenjujući
pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužiteljica
osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, zbog čega je
odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

17. U odnosu na pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje IDD
Sporazuma), valja istaknuti da iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i
TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se
osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD
Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila
njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije
dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom
postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su
sukladno odluci Vrhovnog suda R. H. broj Revr-408/12-2 i odluci
Ustavnog suda R. H. broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora
ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno
zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom
slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a
što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne
može pozivati na ništetnost istih.

18.Slijedom navedenog, a prema stavu ovog suda, IDD Sporazuma
predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-
a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama ("NN broj: 39/09, 124/09) temelj za
određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD
Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno
trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca
sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

19. Što se tiče odgode primjene čl. III IDD Sporazuma treba istaknuti da
odredbom čl. VIII. IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD Sporazuma.
Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada

2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenje od 28. prosinca 2012. proizlazi da se
odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda R.
H. broj: Rev-1111/2020-2.

20. Budući su među strankama nesporni podaci DZS, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem
tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće

8

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD
Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto
ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja

2016. i trajali su do zaključno s plaćom za mjesec listopad 2017., koja je trebala biti
isplaćena do 15. studenoga 2017. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u utuženom
razdoblju tužiteljici obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je trebao
primijeniti osnovicu od 5.415,37 kn, to je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj
osnovici za navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 14.692,62 kn, s mjesečnim
iznosima razlike plaće koji nisu osporeni od strane tuženika, te je odlučeno kao pod
točkom I. izreke presude.

21. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je sukladno odredbi čl. 328. st.2. ZPP-a.

22. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan
utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne
navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos,slijedom čega je
odlučeno kao u izreci presude.

23. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („NN“, broj: 35/05,
41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), i to od šesnaestog u mjesecu sukladno čl.

92. st. 3. ZR-a, a ne od petnaestog u mjesecu kako je to tužiteljica zatražila, osim u
dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom sukladno
odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka

61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak, a što je tužiteljica i specificirala u
tužbenom zahtjevu.

24. Dokaze koji se ne obrazlažu posebno u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod ovog postupka.

25. Tužiteljica je u ovom postupku u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom, pa
joj sukladno odredbi članka 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi
sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („NN“, broj:
142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od

14.692,62 kn. Tužiteljici je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 kn
prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima na kojem se raspravljalo o
glavnoj stvari održanim 29.lipnja 2021. i 6.listopada 2021. u iznosu od po 1.000,00 kn
za svako ročište prema Tbr. 9. toč. 1.Tarife, za sastav podneska od 4.listopada 2021.
u visini od 1.000,00 kn sukladno Tbr.8. toč. 3. Tarife, i za zastupanje na ročištu za
objavu odluke iznos od 500,00 kn (Tbr. 9. t. 3. Tarife), odnosno sveukupno 4.500,00
kn, što uvećano za pripadajući iznos PDV-a od 25% daje ukupan iznos od 5.625,00
kn. Svi troškovi koji su dosuđeni tužiteljici su po mišljenju suda bili nužni i opravdani
za vođenje ovog postupka prema odredbi iz čl. 155. ZPP-a, te su usklađeni sa
važećom odvjetničkom tarifom, dok za više zatraženo tužiteljici nije priznat trošak. Na
sve dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2.
ZOO-a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2.

9

Posl.br. SS 25 Pr-2684/2020-8

Ovršnog zakona (NN 142/12, 25/13, 93/14, 73/17). Stoga je odlučeno
kao u izreci presude pod točkom II.

Split, 15.listopada 2021.

Sutkinja: Jerka   Kovačić Garac v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba može izjaviti žalbu putem ovog suda
nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za
objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o istome, a od primitka iste za
neuredno obaviještenu stranku o ročištu za objavu. Žalba se podnosi nadležnom
županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom
ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao
dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se
pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan
kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

U razdoblju od 1.-15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dna:

- tužiteljici putem punomoćnice,
- tuženiku,

- u spis.