1

                                                                                 Poslovni broj: 7 Gž-1050/2021-3.

 

                       

          REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

                 Tome  Skalice 2

         35000 SLAVONSKI BROD                                 

                                                                              Poslovni broj: 7 Gž-1050/2021-3.

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Zlatka Pirc predsjednika vijeća, Irene Dikanović Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ede Švigir člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. M., OIB …, iz S. B., zastupana po O. D. M. B. & K. B., odvjetnici iz S. B., protiv tuženice HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, za obveze Elektre Slavonski Brod, OIB …, zastupan po O. D. R. i K., Z., P. S. B., radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: 15 P-1936/2019-33. od 21. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2021.,

 

p r e s u d i o      j e

 

 

I. Odbija se žalba tuženice HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskoga suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: 15 P-1936/2019-33. od 21. srpnja 2021.

 

II. Odbija se tuženica sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

             

                           

Obrazloženje

 

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica A. M. vlasnica nekretnina upisanih u zk ul br. … k.o. S.. B. i to kčbr …, dvorište u ulici M. G., površine 15m2 i … dvorište u ulici M. G. površine 33 m2. 

 

II. Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 11.884,37 kn, u roku od 15 dana."

 

2. Protiv prvostupanjske presude tuženica je pravovremeno uložila žalbu zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom  postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP). U žalbi navodi da je tužiteljica neopravdano izostala s ročišta za glavnu raspravu zakazanog za 22. siječnja 2021.Tvrdi da je na navedenu raspravu pristupio raniji punomoćnik tužiteljice koji je na raspravi izvijestio prvostupanjski sud da mu je punomoć opozvana od strane tužiteljice, pa je punomoćnik tuženice, obzirom da se nije upustio u raspravljanje predložio donošenje odluke o povlačenju tužbe, sukladno članku 295. ZPP-a, jer e-mail sina tužiteljice ne može predstavljati opravdan razlog za izostanak s predmetne glavne rasprave, budući imenovani nije stranka u postupku, a tužiteljica u vrijeme zakazane glavne rasprave nije bila na bolničkom liječenju, pa je mogla ili osobno doći na ročište ili opunomoćiti drugu osobu za zastupanje. Slijedom navedenog mišljenja je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 295. stavkom 2. ZPP-a kada rješenjem nije utvrdio povlačenje tužbe. Nadalje, tvrdi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda ne sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, te su razlozi o odlučnim činjenicama u suprotnosti sa provedenim dokazima. Tuženica u žalbi navodi da iz provedenih dokaza jasno proizlazi da tužiteljica nije bila niti zakonita, niti istinita, niti poštena posjednica predmetnih nekretnina, te da pravo vlasništva na ovim nekretninama nije mogla steći dosjelošću. Tuženica pobija i odluku o troškovima parničnog postupka. Predlaže da se žalba prihvati i preinači prvostupanjska presuda na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i da joj se nadoknade troškovi parničnog postupka ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak sastava žalbe.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Suprotno žalbenim navodima, po ocijeni ovoga suda prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 295. stavkom 2. ZPP-a kada je odbio prijedlog punomoćnika tuženice sa ročišta od 22. siječnja 2021. da se utvrdi povlačenje tužbe, jer je tek na ročištu 22. siječnja 2021. punomoćnik tužiteljice izvijestio sud da mu je punomoć opozvana, a da je podneskom od 18. siječnja 2021. tužiteljica izvijestila sud da nije u mogućnosti pristupiti na ročište zbog bolesti, te je u spis dostavila medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da boluje od duboke venske tromboze lijeve noge.

 

5.1. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži dovoljno jasne razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, pa prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se ukazuje navodima žalbe, a nije počinio niti bitne povrede parničnog postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

 

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu članka 8. ZPP-a.

 

6.1. Suprotno navodima žalbe, iz rješenja Okružnog suda u Slavonskoj Požegi poslovni broj: Gž-1002/74-4. od 28. siječnja 1975. ne proizlazi da je tužiteljica bila u nesavjesnom posjedu predmetnih nekretnina, jer je predmetnim rješenjem žalba predlagateljice, ovdje tužiteljice, bila djelomično prihvaćena, te je rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: R1-333/74-9. od 28. siječnja 1975. bilo ukinuto u dijelu u kojem je tužiteljici određena naknada za šupu koja se nalazila na kč.br. … k.o. B. (nova izmjera) i u tom djelu je predmet bio vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (list 20-23 spisa).

 

6.2. Iz nagodbe koja je sklopljena potom pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu 12. veljače 1975. u predmetu poslovni broj: R1-37/75-4. proizlazi da se Elektroslavonija Osijek, Distribucijsko područje Slavonski Brod obvezalo da će tužiteljici izgraditi šupu površine 22,50 m2.

 

6.3. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da joj je oduzet samo dio čestice i to u dužini od 10 m, te da joj je "Elektroslavonija" po sudskoj nagodbi iz 1975. izgradila nove šupe nakon rušenja starih šupa, i da je u nesmetanom posjedu novo izgrađenih šupa bila od 1975. do njihovog rušenja od strane tuženice u ovršnom postupku koji se vodio kod prvostupanjskog suda pod poslovnim broj: Ovr-392/2008.

 

6.4. Iskaz tužiteljice su potvrdile i saslušane svjedokinje V. Đ. i M. J..

 

6.5. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka M. T. dipl. ing. geodezije proizlazi da je kč. br. … k.o. B. bila površine od 76 m2 u razdoblju od 1967. do 1994., te je u svibnju 1994. novom izmjerom ova čestica smanjena na površinu 33 m2, a kč. br. … k.o. Brod smanjena je na površinu od 15 m2 sa 45 m2 i to zbog uklapanja zgrade tuženice, budući se dio tih čestica nalazi pod zgradom tuženice.

 

6.6.  Rješenjem od 3. lipnja 1996. (list 9)  Komisija Gradskog vijeća Grada S. B. je izbrisala tužiteljicu kao korisnika na dijelu kč. br. … (stara izmjera) koja čestica odgovara kč. br. … u površini od 20 čhv., upisanoj u zk. ul. … k.o. B., te je ova čestica tim rješenjem dodijeljena u vlasništvo pravnog prednika tuženice, što je također pravilno utvrđeno po prvostupanjskom sudu.

 

6.7. Iz iskaza tužiteljice, ali i iz samog Rješenja od 3. lipnja 1996. jasno proizlazi da tužiteljica u postupku pred Komisijom Gradskog vijeća Grada S. B. u kojem je izbrisana kao posjednik kč. br. … (stara izmjera) k.o. B. nije sudjelovala, niti joj je ikada uručeno predmetno rješenje.

 

6.8. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio, a navodima žalbe se ne osporava, da se tuženica kao vlasnik predmetnih nekretnina uknjižila u zemljišne knjige upravo temeljem Rješenja od 3. lipnja 1996. Komisije Gradskog vijeća Grada S. B., o čemu tužiteljica također nije imala saznanja.

 

6.9. Nesporno je među parničnim strankama da je tuženica podnijela protiv tužiteljice tužbu pod poslovnim brojem: P-1431/04., dana 30. srpnja 2004., kojom je tražila od tužiteljice da joj preda u nesmetan posjed kč. br. … i kč. br. … k.o. B., te da je tužiteljicu u ovom postupku zastupao privremeni zastupnik, jer joj se tužba nije mogla dostaviti na odgovor obzirom da nije boravila na adresi na kojoj je imala prijavljeno prebivalište, a da nije prijavila novo boravište, te da je u tom predmetu donesena pravomoćna presuda poslovni broj: P-1431/04-32., kojom je naloženo ovdje tužiteljici da preda ovdje tuženici u nesmetan posjed predmetne nekretnine.

 

7. Iz spisa proizlazi da je tužiteljica prije podnošenja ove tužbe primila opomenu pred tužbu kojom tuženica taži da joj preda predmetne nekretnine u posjed, jer je na opomenu pred tužbu odgovorila dopisom od 26. svibnja 2004. Međutim, iz sadržaja dopisa jasno proizlazi da ona nema namjeru predati nekretnine jer se smatrala vlasnikom istih obzirom da su joj na navedenim česticama izgrađeni šupa i garaža od strane "Elektroslavonije".

 

7.1. Kako tužiteljica nije sudjelovala u postupku u kojem je doneseno Rješenje od 3. lipnja 1996., u kojim je Komisija Gradskog vijeća Grada S. B. izbrisala tužiteljicu kao korisnika na predmetnim česticama i dala prednici tuženice u vlasništvo predmetne nekretnine, po ocjeni ovoga suda, u odnosu na tužiteljicu, povrijeđen je članak 6. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija), ali i članak 13. ove Konvencije, te članak 1. Protokola broj 1 Konvencije. Naime, tužiteljica je prema tom rješenju, ali i prema drugim izvedenim dokazima od 1975. očito bila zakonit, savjestan i pošten posjednik predmetnih nekretnina, pa obzirom da se u tom postupku, a po zahtjevu pravnog prednika tuženice odlučivalo o njezinom pravu na posjed, po ocjeni ovoga suda, onemogućavanjem tužiteljici da sudjeluje u ovom postupku kao stranka, te nedostavljanjem tužiteljici predmetnog rješenja, tužiteljici je uskraćeno pravo na pravično suđenje i javnu raspravu, te joj je uskraćeno pravo na pravni lijek protiv navedene odluke, a zbog toga rješenja ona je i lišena svoje imovine.

 

7.2. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po ocjeni ovoga suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica bila zakonit, savjestan i pošten posjednik preko 20 godina predmetnih nekretnina računajući od 1975., jer su joj te godine temeljem sudske nagodbe sa „Elektroslavonijom“ izgrađene šupe na predmetnim česticama i ona sigurno sve do 2004. nije imala nikakvih saznanja da bi tuženica temeljem odluke od 3. lipnja 1996. postala vlasnik predmetnih nekretnina.

 

7.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u predmetu poslovni broj: Rev-291/14-2. od 17. travnja 2018. zauzeo slijedeće shvaćanje:

 

„Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

 

Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“

 

7.4. Kako iz utvrđenih činjenica proizlazi da je tužiteljica u posjedu spornih nekretnina bili i prije 8. listopada 1991., da je taj posjed imao određenu kvalitetu, da su prednici tuženice prema sudskoj nagodbi tužiteljici na spornim nekretninama izgradili objekte, 1975., da Rješenje od 3. lipnja 1996. u kojim je Komisija Gradskog vijeća Grada S. B. izbrisala tužiteljicu kao korisnika na predmetnim česticama i dala prednici tuženice u vlasništvo predmetne nekretnine, kojim rješenjem je, po ocjeni ovoga suda, u odnosu na tužiteljicu povrijeđen članak 6. 1. i članak 13. ove Konvencije, te članak 1. Protokola broj 1 Konvencije, te kako je tuženica u vrijeme donošenja rješenja od 3. lipnja 1996., ali i sada trgovačko društvo u većinskom vlasništvu države, po ocjeni ovog suda, tužiteljica je stekla pravo vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama sukladno članku 159. stavku 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj  91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17 - dalje: ZV).

 

7.5. Naime, predmetne nekretnine su do 8. listopada 1991. bile društveno vlasništvo, te su tek odlukom od 3. lipnja 1996. dane u vlasništvo tuženici, te se tuženica u zemljišnim knjigama upisala kao vlasnik 2000., pa se u konkretnom slučaju treba primijeniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću odredba članka 159. stavak 4. ZV, a ne članka 159. stavka 3. ZV, kako to navodi prvostupanjski sud.

 

7.6. Okolnost što je nakon srpnja 2004. protiv tužiteljice vođen postupak u kojem je naloženo tužiteljici da preda u posjed predmetne nekretnine tuženici, s kojim tužbenim zahtjevom je tuženica uspjela, nije od utjecaja na pravo tužiteljice da se u ovom postupku utvrdi da je ona vlasništvo predmetne nekretnine stekla dosjelošću, jer presudom poslovni broj: P-1431/04-45. od 15. veljače 2010. nije odlučeno o stjecanju prava vlasništva tužiteljice dosjelošću.

 

8. Odluka o troškovima parničnog postupka pravilno je donesena sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a

 

9. Slijedom navedenog, žalba je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena, sukladno članku 368. stavku 2. ZPP-a.

 

10. Tuženica je odbijena sa zahtjevom za nadoknadu troška sastava žalbe jer sa njom nije uspjela, sukladno članku 166. stavku 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a.

 

Slavonski Brod, 14. listopada 2021.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća

 

                                                                                                 Mr.sc. Zlatko Pirc