Poslovni broj: Gž-2191/2019-

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u izvanparničnom predmetu predlagateljice M. M. iz K., OIB: …, zastupane po punomoćnici  K. T., odvjetnici iz C, i predloženika D. K. iz K., OIB:… zastupanog po punomoćnici K. M. D. odvjetnici iz K., radi uređenja međe, rješavajući žalbe stranaka podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj R1-37/2019-9 od 17. lipnja 2019., 14. listopada 2021.,

r i j e š i o  j e

              Odbijaju se kao neosnovane žalbe stranaka i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj R1-37/2019-9 od 17. lipnja 2019.

 

Obrazloženje

              1. Rješenjem suda prvog stupnja je uređena međa između nekretnina stranaka kč. br. …, po novoj izmjeri kč. br. … k.o. O. –Nj. i kč. br. …, po novoj izmjeri kč. br. … k.o. O. –Nj. i to prema pravičnoj ocjeni na način kako je prikazano na skici vještaka geometra od 17. lipnja 2019., označeno crvenom linijom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H.

              2. Protiv rješenja su žalbu podnijele obje stranke pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP).

              3. Predlagateljica u žalbi kojom pobija rješenje u dijelu koji se odnosi na uređenje međe ispred kuća stranaka, označenu crvenom linijom i slovima A-B-C-D, ukazuje na postojanje bitne postupovne povrede iz čl. 354. st. 2. toč 11. ZPP-a, jer da je izreka rješenja nerazumljiva te da u rješenju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Smatra da je počinjena i povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP-a, jer da je izostala ocjena provedenih dokaza. Ističe da stranke nisu pristale da se međa uredi prema postojećem katastarskom planu koji da je identičan i novoj katastarskoj izmjeri u odnosu na koju su obje stranke uložile prigovor u upravnom postupku. Unatoč tome da je sud u nazočnom slučaju među uredio upravo po katastarskoj mapi pri tome se pozivajući da je uređena po pravičnoj ocjeni suda. Tvrdi da je neodlučno jesu li radovi koje je izvela u skladu s građevinskom dozvolom, jer da je to stvar upravnog, a ne sudskog postupka. Prema odluci suda da je sada zapadni ogradni zid popločene površine-parkirališta dio nekretnine predloženika, iako je nesporno da je u posjedu tog dijela nekretnine žaliteljica, te da je nastavno na taj zid pravcem prema točki B skice vještaka zid obložen kamenom s ugrađenim jednokrilnim vratima koji dijeli posjed stranaka, također sada dio nekretnine predloženika, osim dijela na kojem se nalaze jednokrilna vrata. Navodi da je i u svom iskazu jasno opisala da su stranke koristile okućnicu tako što su se držali linije u smjeru tog zida na terasi, do zidića na kraju vrata, što da su potvrdili i svjedoci koje je predložila saslušati, što znači da je faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini imala upravo žaliteljica. Osporava i zaključak suda da se posljednji mirni posjed nije mogao utvrditi te navodi da predloženik nije pokrenuo postupak radi smetanja posjeda glede sporne međašne površine, u posjedu kojeg dijela je zadnjih tridesetak godina upravo žaliteljica. Glede dijela međe koja je uređena po spoju dviju kuća, navodi da točka D nije na samom spoju kuća, već je pomaknuta prema njezinoj nekretnini te ne prati liniju zida koji je na skici lica mjesta označen slovima C-D. Glede troškova postupka, smatra da je sud trebao primijeniti pravno pravilno paragrafa 383. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku te naložiti predloženiku da joj nadoknadi polovinu ukupnih troškova koji se odnose na izlazak suda na lice mjesta te troškova vještačenja. 

              4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak, uz nadoknadu troška žalbenog postupka.

              5. Predloženik u žalbi navodi da mu je pobijanim rješenjem oduzeta površina nekretnine kč. br. … u korist predlagateljice, budući da ona nikada nije bila u samostalnom i nesmetanom posjedu dijela nekretnine koji se nalazi iza zida izgrađenog 2015. Navodi da je odmah po izgradnji zida pokrenuo brojne postupke pred sudom te podnio prijavu građevinskoj inspekciji, a da je u ovom postupku vještak propustio izvršiti uklop katastarskog plana i stvarnog stanja pokazanih nekretnina. Smatra da je uređenjem međa prema pravičnoj ocjeni sud prvog stupnja trebao voditi računa da svaka od stranaka dobije približno jednaku površinu nekretnina.

              6. Predlaže stoga pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

              7. Žalbe stranaka nisu osnovane.

              8. Suprotno tvrdnjama stranaka, sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je uredio među između nekretnina stranaka prema pravičnoj ocjeni. Pri tome nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti pa tako ni povrede na koje ukazuju stranke, jer su razlozi rješenja potpuni i jasni, jednako kao i izreka rješenja, u razlozima nema proturječja te je rješenje moguće ispitati.

              9. Na temelju provedenih dokaza sud prvog stupnja utvrđuje da nekretnine stranaka u naravi predstavljaju kuće u nizu, odnosno dvojni objekt s okućnicom, da se ispred kuća nalaze terase i vrt te parkirna mjesta do ceste, da se u okućnici ispred kuća nalazi pregradni betonski zid, a u nastavku zida zelena žičana ograda i podzid koji odvaja zemljanu površinu od popločane površine. Utvrđuje da je zid izgradila predlagateljica 2015. te je u nastavku postavila žičanu ogradu. Nadalje utvrđuje da je predlagateljica predložila da na zapadnom dijelu međa ide linijom na način da betonski zid ostane u njezinoj čestici, a na istočnoj strani da linija međe ide po spoju kuća stranaka dok je predloženik predložio među urediti prema važećem katastarskom planu, tvrdeći da je predlagateljica izgradnjom zida ušla u njegovu parcelu.

              10. Također je utvrđeno da je predloženik odmah po izgradnji zida o tome obavijestio građevinsku inspekciju i pokrenuo parnični postupak radi uklanjanja zida i predaje u posjed tog dijela nekretnine. Iz iskaza saslušanih svjedoka utvrđuje da je među predstavljala zelena ograda-bršljan te da je na tom dijelu predlateljica izgradila zid na terasi, dok iz iskaza stranaka utvrđuje da su vrt održavali ne držeći se određenih linija, jer da u tom dijelu nije bilo jasne međe između nekretnina.

              11. Na temelju takvih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja zauzima stajalište da među nije moguće utvrditi prema katastarskom nacrtu, budući da se stranke s takvim načinom uređenja nisu suglasile. Kako stranke nisu mogle postići sporazum o međi, nadalje ocjenjuje da u nazočnom slučaju nije bilo moguće utvrditi posljednji mirni posjed u smislu odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV) zbog čega među uređuje prema pravičnoj ocjeni u skladu s narečenim propisom.

              12. Pri tome među na zapadnom dijelu uređuje jednako kao što je to predloženo novom katastarskom izmjerom, koju odluku smatra pravičnim uređenjem posebice zbog činjenice da je u postupku utvrđeno da je predlateljice izvela na okućnici radove koji nisu u skladu s građevnom dozvolom. U odnosu na same objekte, ocjenjuje da je pravično među urediti po spoju dviju kuća te u nastavku do točke koja predstavlja spoj betonskog zida i međašnog ogradnog zida prema susjednoj nekretnini.

              13. Žalitelji ne spore da nisu pristali urediti među prema katastarskom nacrtu niti da bi između stranaka postojao sporazum o uređenju međa. Sporno je je li sud u nazočnom slučaju mogao utvrditi posljednji mirni posjed te među urediti u skladu s tim utvrđenjima, te je li u konačnici međa doista uređena prema pravičnoj ocjeni.

              14. I prema stajalištu ovog suda u nazočnom slučaju nije bilo moguće utvrditi posljednji mirni posjed stranaka na međi, jer se posjed predlagateljice do izgrađenog betonskog zida ne može smatrati mirnim posjedom. Naime, predloženik je odmah reagirao tražeći zaštitu u upravnom postupku te kod suda u parničnom postupku zahtijevajući uspostavu ranijeg stanja, rušenje zida i predaju u posjed dijela nekretnine na kojoj je zid izgrađen (po osnovi prava na posjed). Glede međe između objekata, kuća stranaka, valja istaći da i prema stajalištu ovog suda uređenje međa po spoju dviju kuća predstavlja uređenje na temelju pravične ocjene. Glede tvrdnje da je međa godinama bila uređena na način da posjed stranaka razdvaja zelena ograda od bršljana, valja odgovoriti da su na terenu zatečeni prilikom očevida ostaci nekadašnjeg raslinja, međutim upravo s obzirom na izmijenjeno stanje na licu mjesta nije bilo moguće utvrditi da bi posljednji mirni posjed sezao do nekadašnje zelene ograde (bršljana).

              15. Na žalbene navode predloženika, valja odgovoriti da se u izvanparničnom postupku radi uređenja međa sud ne može rukovoditi zemljišnoknjižnim podacima o površinama nekretnina između kojih se međa uređuje, već isključivo kriterijima propisanim odredbom čl. 103. ZV-a pa su utoliko neodlučni žalbeni navodi o tome da bi predlagateljici, na način uređen pobijanim rješenjem, pripala veća površina u odnosu na onu koja je upisana u zemljišnim knjigama.

              16. U svakom slučaju, treba istaći da se uređenjem međa u izvanparničnom postupku stvara presumpcija da postoji vlasništvo stranaka na nekretnini do uređene međe, a u skladu s odredbom čl. 103. st. 6. ZV-a svatko, (prije svega stranke iz ovog postupka), može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa i to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u ovom izvanparničnom postupku. To znači da svaka od stranaka može pokrenuti takav parnični postupak u kojem će dokazivati do kuda seže njegovo vlasništvo na nekretnini i zahtijevati predaju u posjed tog dijela nekretnine. U protivnom, pitanje vlasništva će biti definitivno riješeno na način kako je to uređeno u ovom izvanparničnom postupku.

              17. U odnosu na troškove postupka, a na žalbene navode predlagateljice, valja odgovoriti da se o troškovima u postupku uređenja međa odlučuje primjenom pravnih pravila Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. na temelju Zakona o načinu primjene pravnim propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91), Pravnim pravilnom paragrafa 283 je propisano da će troškove postupka snositi stranke po mjeri svojih graničnih linija. Međutim, u nazočnom slučaju predlateljica nije postavila zahtjev za nadoknadu troška pa primjenom odredbe čl. 2. ZPP-a, o troškovima sud nije bio ovlašten odlučivati.

              18. Zbog izloženog je valjalo žalbe stranaka odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci 14. listopada 2021.

Sutkinja

Milena Vukelić Margan