Baza je ažurirana 09.02.2026. zaključno sa NN 132/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Poslovni broj: 7 -2852/2021-2

1

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 7 -2852/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Ružica Omazić, u pravnoj stvari tužitelja ZAVOD OIB ..., Z., protiv tuženika C. O. d.d., OIB ..., Z., radi isplate iznosa od 11.839,27 kn, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1353/2019 od 22. travnja 2021., 13. listopada 2021.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovana tuženikova žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1353/2019 od 22. travnja 2021.

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom je naloženo tuženiku da tužitelju plati iznos od 11.839,27 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. studenog 2018. do isplate.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik ističe da se u konkretnom slučaju radi o posljedicama štetnog događaja, odnosno prometne nezgode koja se dogodila 27. kolovoza 2004. za koju je odgovoran tuženikov osiguranik. S obzirom na to da tužitelj izvodi svoje pravo upravo iz nastanka štetnog događaja za koji postoji odgovornost tuženikovog osiguranika, tuženik smatra da se treba primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 102/98) koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja, a ne kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13) koji je bio na snazi u trenutku nastanka štete.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitavši pobijanu presudu sukladno čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

6. Predmetni spor je spor male vrijednosti, pa se sukladno čl. 467. st. 1. ZPP-a, presuda kojom se završava takav spor može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Stoga ovaj sud nije ispitivao činjenično stanje u predmetnom sporu.

7. U postupku koji je prethodio donošenju presude i pri samom donošenju prvostupanjske presude nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Izreka presude je jasna i razumljiva, nije u proturječju s razlozima presude, a razlozi o odlučnim činjenicama su u skladu sa sadržajem isprava u spisu.

8. Predmet ovoga spora je zahtjev za isplatu iznosa od 11.839,27 kn koju je tužitelj pretrpio isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku D. B. u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 30. lipnja 2018.

9. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u trenutku nastanka štete, odnosno odredbe Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16 i 62/18; dalje: ZMO) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. Navedeno iz razloga što je tužitelju šteta nastajala sukcesivno, svakom pojedinom isplatom mirovine, pa se na obračun visine štete ima primjenjivati onaj zakon koji je bio na snazi u trenutku nastanka štete, a ne u trenutku nastanka štetnog događaja. Stoga, tuženikovi žalbeni navodi kojima ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava u tom dijelu nisu osnovani.

10. Odredbom čl. 161. ZMO-a je propisano da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju (st. 1.). Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja: 1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu, 2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, 3. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava (st. 2.). Zahtjevom za naknadu štete Zavod može obuhvatiti ukupnu svotu štete (kapitaliziranu štetu) ili svotu stvarne štete prema isplatama (pojedinih davanja) koja se odnosi na određeno razdoblje (npr. kalendarska godina) (st. 3).

11. Iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je tužiteljev osiguranik u prometnoj nezgodi od 27. kolovoza 2004., za koju je odgovoran tuženikov osiguranik zadobio tjelesne ozljede koje su u omjeru od 30% doprinijele    nastanku opće nesposobnosti za rad zbog koje je tužiteljevom osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu rješenjem iz 2008. godine (uzročno posljedična veza je utvrđena na temelju rezultata medicinskog vještačenja provedenog po vještaku medicine rada prim.dr.sc. J. M.). S obzirom na to da je u spornom razdoblju tužitelj isplatio svom osiguraniku na ime invalidske mirovine ukupan iznos od 39.464,24 kn, a 30% tog iznosa iznosi 11.839,27 kn, to je pravilno prvostupanjski sud ocijenio da u tom dijelu postoji obveza tuženika da naknadi tužitelju štetu u omjeru odgovornosti svog osiguranika sukladno odredbi čl. 161. st. 1. 3. i čl. 164. st. 1. ZMO-a, jer je tuženik društvo kod kojeg je vlasnik motornog vozila u trenutku štetnog događaja bio osiguran od odgovornosti za štetu.

12. Tužitelj ima pravo na dosuđeni iznos glavnice i na zakonske zatezne kamate pravilno određene sukladno odredbi čl. 165. st. 3. ZMO-a i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18).

13. S obzirom na to da tuženik svojim žalbenim navodima nije doveo u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane presude, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbio tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Zagreb, 13. listopada 2021.

 

Sudac

Ružica Omazić

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu