- 1 -              Rev 4826/2019-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 4826/2019-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. Z. d.d. Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik A. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika Z. h. d.o.o. – Podružnica R. t. Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-26/19-2 od 27. kolovoza 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2747/16-115 od 8. studenoga 2018., u sjednici održanoj 13. listopada 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I/              Ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-26/19-2 od 27. kolovoza 2019. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2747/16-115 od 8. studenoga 2018. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

II/              Odlučivanje o troškovima revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu 517.179,57 kn s pripadajućim zateznim kamatama od 12. ožujka 2008. do isplate (stavak I. izreke) te je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu 92.525,00 kn s kamatama od 8. studenoga 2018. do isplate (stavak II. izreke).

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda (stavak I. izreke); a odbijena je i žalba tuženika kao neosnovana i prvostupanjska je presuda potvrđena u dijelu u kojem tuženiku nije dosuđen parnični trošak (stavak II. izreke).

 

3. Protiv prvostupanjske presude, u dijelu kojim je njegova žalba odbijena, tužitelj je podnio reviziju iz članka 382. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se obje nižestupanjske presude preinače, a podredno da se iste ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja, kao osiguratelja, protiv tuženika, kao štetnika, za isplatu iznosa od 517.179,57 kn, koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku -  S. d.d. na ime naknade štete počinjenje na transformatorima koji su 11. svibnja 2007. istovareni u carinsko skladište tuženika sa vozila prijevoznika T. d.o.o., a po nalogu špeditera S. d.o.o.

 

7. Polazeći od toga:

-              da su 11. svibnja 2007., unatoč zabrani da se istovar vrši viličarom, na carinsko skladište tuženika, i to upravo uz pomoć viličara, istovarena 3 transformatora za osiguranika tužitelja, svaki težine od po 5850 kg, koja su ponovno utovarena na istom mjestu 15. svibnja 2007.,

-              da su tranformatori na carinsko skladište tuženika dovezeni iz Š., gdje je utovar vršen pomoću krana,

-              da nakon istovara robe kod tuženika, prilikom potpisivanja carinske deklaracije, vozač nije naveo nikakve primjedbe u vezi istovara robe (viličarom), a niti su konstatirana ikakva oštećenja na transformatorima,

-              da je vozač 15. svibnja 2007., kod preuzimanja istih transformatora kod tuženika, potpisao izdatnicu da je robu uredno preuzeo, bez oštećenja,

-              da je roba nakon toga istovarena na H. gradilište T.-T. pomoću dizalice,

-              da uzročna veza između utovara viličarom i oštećenja na transformatorima postoji vrlo vjerojatno, tj. gotovo sigurno,

-              da najveće oštećenje na transformatorima uzrokuje prvi utovar (viličarom),

-              da je od preuzimanja robe do obavijesti tuženika o nedostacima/oštećenjima na transformatorima proteklo više od 8 dana,

nižestupanjski sudovi zaključuju da je propustom primatelja robe da odmah, odnosno najkasnije u roku od odam dana od dana preuzimanja robe (transformatora), obavijesti tuženika (skladištara) o uočenim oštećenjima, isti izgubio pravo  u smislu odredbe članka 752. stavak 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 48/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) isticati i dokazivati da je do oštećenja transformatora došlo kod tuženika, pri čemu sud u pobijanoj odluci dodatno ističe činjenicu da tužitelj nije dokazao da je šteta nastala upravo kod tuženika ili zbog njegova postupanja, imajući na umu da nema dokaza gdje je obavljen prvi pretovar viličarom, koji, prema nalazu i mišljenju vještaka, uzrokuje najveća oštećenja.

 

8. U pravu je revident kada navodi da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer su u odnosu na odlučnu činjenicu – gdje je obavljen prvi istovar/pretovar robe pomoću viličara (što je gotovo sigurno uzrokovalo oštećenje transformatora) – navedeni nejasni, odnosno proturječni razlozi. Naime, iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da su transformatori prvi puta utovareni u Š., gdje je utovar obavljen pomoću krana/dizalice, da je njihovo krajnje odredište bilo H. T.-T. gradilište, na koje su transformatori također istovareni prvo pomoću dizalice, da je istovar na skladištu kod tuženika obavljen radi carinjenja robe, pa pored toga da je riječ o transformatorima koji su teški gotovo 18 tona, ostaje nejasan i nelogičan zaključak sudova da tužitelj nije dokazao gdje je obavljen prvi pretovar spornih transformatora viličarom, a koji je, prema nalazu i mišljenju vještaka, vrlo vjerojatno, odnosno gotovo sigurno uzrokovao sporna oštećenja. To stoga što nije ni životno ni logično da bi transformatori od mjesta ukrcaja (Š.) pa do skladištenja kod tuženika (u svrhu carinjenja) bili prethodno istovarivani, odnosno utovarivani na nekom drugom mjestu, niti na takvo što upućuju izvedeni dokazi.

 

9. Osim toga, u pravu je tužitelj kada ukazuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 220. stavak 2. ZPP kada je odbijen dokazni prijedlog da se na okolnost trenutka obavještavanja tuženika o nedostacima na robi (transformatorima) koji nisu mogli biti uočeni u trenutku preuzimanja robe dopunski sasluša svjedok B. V.

 

10. Naime, tijekom postupka među strankama je postalo sporno je li tužitelj, propustom njegova osiguranika da tuženika u roku propisanom odredbom članka 752. stavak 3. ZOO obavijesti o nedostacima na stvari, izgubio pravo dokazivati da su sporni transformatori oštećeni u razdoblju od kada ih je tuženik primio na uskladištenje pa do trenutka kada su predani preuzimatelju (u razdoblju od 11. do 15. svibnja 2007.).

 

11. Tužitelj je u spis priložio dopis od 25. svibnja 2007. (list 19 spisa)  kojim obavještava tuženika da je od svog osiguranika S. d.d. zaprimio prijavu štete koja je nastala na robi u prijevozu, u carinskom skladištu na lokaciji tuženika, a tim istim dopisom tuženik je pozvan na uključenje u obradu štete. Imajući na umu da je roba od tuženika preuzeta 15. svibnja 2007., sudovi smatraju da prigovor o nedostacima/oštećenjima tuženiku nije stavljen na vrijeme, pa da se ima smatrati da je roba uredno primljena.

 

12. Bez obzira na sadržaj dopisa od 29. svibnja 2007. (list 401 spisa), koji predstavlja internu komunikaciju osiguranika tužitelja, a iz koje proizlazi da je svjedok B. V. odmah po saznanju za štetni događaj od V. N. 15. svibnja 2007., kada su transformatori iskrcani na H. T.-T. gradilište, o oštećenjima obavijestio predstavnike špeditera i prijevoznika, ali i odgovornu osobu tuženika (izvjesnog gospodina B.), sud je odbio prijedlog tužitelja da se svjedok B. V. sasluša na okolnost da je tuženik u roku iz članka 752. stavak 3. ZOO obaviješten o nedostacima, uz obrazloženje da se ne bi moglo samo na temelju iskaza svjedoka, koji je pored toga djelatnik osiguranika tužitelja, utvrditi da je osiguranik tužitelja na pouzdan način u roku od osam dana od dana preuzimanja robe obavijestio tuženika o oštećenjima na transformatoru.

 

13. Polazeći pravilno od toga da je sporno pitanje trebalo raspraviti u smislu odredbe članka 752. ZOO, sudovi su bili dužni omogućiti tužitelju dokazivanje činjenice da je njegov osiguranik u roku iz članka 752. stavak 3. ZOO na pouzdan način obavijestio tuženika o oštećenjima na robi. Iako formulacija „na pouzdan način“ pretpostavlja prije svega davanje prigovora u pisanom obliku, nema zapreke dokazivati da je skladištar o nedostacima na robi obaviješten na drugi način, pa tako ni da je o tome obaviješten i usmeno (telefonom).

 

14. Stoga, u situaciji kada iz dopisa od 29. svibnja 2007. proizlazi da je moguće odgovorna osoba tuženika u roku od osam dana od preuzimanja robe usmeno obaviještena o oštećenjima spornih transformatora i to tako da ju je o tome obavijestio upravo djelatnik osiguranika tuženika B. V., onda je sud povrijedio odredbu parničnog postupka iz članka 220. stavak 2. ZPP, kada je odbio dokazni prijedlog da se B. V. dopunski sasluša kao svjedok na okolnost je li tuženik i na koji način obaviješten o oštećenjima transformatora u roku iz članka 752. stavak 3. ZPP.

 

15. Slijedom svega navedenoga, ostvaren je revizijski razlog iz članka 385. stavak 1. točka 1. ZPP, pa je na temelju odredbe članka 394. stavak 1. ZPP odlučeno kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja.

 

16. U ponovljenom postupku sudovi će donijeti novu i zakonitu odluku te pritom otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih su nižestupanjske odluke ukinute.

 

17. Odlučivanje o troškovima revizije ostavljeno je, na temelju odredbe članka 166. stavak 3. ZPP, za konačnu odluku, slijedom čega je riješeno kao pod stavkom II. izreke.

 

Zagreb, 13. listopada 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v. r.