Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 763/2021-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đure Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. C. OIB ... iz S., koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Z. OIB ... Z., kojeg zastupa punomoćnik B. J., mag.iur., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-331/2020-2 od 12. svibnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5362/2018-22 od 23. prosinca 2019., u sjednici održanoj 13. listopada 2021.
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-331/2020-2 od 12. svibnja 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5362/2018 od 23. prosinca 2019. u dijelu u kojem je tuženiku naloženo platiti iznos od 3.431,58 kn s pripadajućim kamatama te u odnosu na troškove postupka i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 4.047,98 kn bruto i naknaditi joj troškove postupka u iznosu od 5.862,50 kn sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama pobliže određenim izrekom presudom.
2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd-3458/2020-2 od 19. studenoga 2020. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:
„Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe čl.51. i čl. 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i na dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?
Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dani blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?
Da li je rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?
Da li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13 i 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl.18. i 19. Kolektivnog ugovora?“
4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv navedene presude u dijelu u kojem je tuženiku naloženo platiti „razliku bruto plaće po osnovi dodatka za prekovremene sate odrađene na neradne dane, državne blagdane i praznike „ u iznosu od 3.431,58 kn s pripadajućim kamatama i troškom postupka tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu članka 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je dopuštena revizija. Predlaže preinačiti nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti odnosno podredno ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak sudske pristojbe na reviziju.
5. U odgovoru na reviziju tužiteljica osporava navode tuženika i predlaže odbiti reviziju kao neosnovanu.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće koji zahtjev tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući odredbu članka 51. stavka 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15, dalje: KU/13) odnosno odredbe članka 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 29/18, dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.
8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer se prema tužiteljici u mjesečni fond radnih sati uračunavaju svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika u mjesečni fond radnih sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe članka 49. stavka 10. KU/18.
9. Navedene odredbe glase:
„Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.
10. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, a koje glasi:
„Da li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15, dalje: KU/13) vezan tumačenjem Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora, obzirom na odredbe članka 18. i 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15, dalje: KU/13)“.
11. Navedene odredbe glase:
„Članak 18.
Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovog Ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.
Sjedište povjerenstva je u ministarstvu.
Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:
- daje obvezujuća tumačenja odredbi ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,
- prati izvršavanje ovoga Ugovora,
- izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora
Članak 19.
Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.
Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se primijeniti odredbe članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora. Neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje ugovorne strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje.
Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravni snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.“
12. Prema shvaćanju ovog suda, s obzirom na odredbu članka 19. stavka 6. KU/13 prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pri tom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora, zato što je nemoralna, pretjerano stroga ili sl.
13. Odredbu članka 51. stavka 10 KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.
14. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. s obzirom na veliki broj „upita vezanih uz mjesečni fond radnika sati kada blagdan pada u radni dan članovi Povjerenstva odlučili su odgovoriti općenitim tumačenjem“ i donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:
„Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana(bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“
15. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 143/13 i 96/15 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak br.153. koji glasi:
„Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“
16. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.
17. Zaključak br. 153. u bitnom se razlikuje od Zaključka br.148. (koji Zaključak je brojem 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.
18. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.
19. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169. koji glasi:
„Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“
20. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/13 doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje se od njegovog stupanja na snagu.
21. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broja 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.
22. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl.19. st. 6. KU/13) djelomično je osnovana tvrdnja tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdane u tom mjesecu.
23. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno članka 49. KU/18 određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.
24. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju u postotcima navedenim u članku 52. KU/13, odnosno 50. KU/18.
25. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redovni mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe stavka 9. članka 51. KU/13, odnosno 49. KU/18.
26. Budući da tužiteljica tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 3.431,58 kn temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužitelja ocijenili osnovanim u cijelosti.
27. Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešno pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka 148., a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je (ispitujući pobijanu presudu samo u granicama koje određuju dopuštena pravna pitanja - čl. 391. st. 1. ZPP-a) valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
28. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku (čl.166. st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 13. listopada 2021.
Mirjana Magud, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.