1         Poslovni broj: 35 Gž Zk-738/2021-2

Poslovni broj: 35 Gž Zk-738/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Općine S., OIB:…, S., koju zastupa punomoćnik A. P., odvjetnik u P., radi uknjižbe, povodom žalbe predlagateljice podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Z-4192/21 (provedba pod poslovnim brojem Z-5866/21) od 23. travnja 2021., dana 13. listopada 2021.

r i j e š i o   j e

              I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Z-4192/21 (provedba pod poslovnim brojem Z-5866/21) od 23. travnja 2021.

              II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-13244/2021 u zk.ul. POPIS I k.o. J..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prigovor predlagateljice i potvrdio rješenje broj: Z-4192/2021 od 12. ožujka 2021. (toč. I. izreke), te naložio upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk.ul. POPIS I k.o. J. (toč. II. izreke) glede kčbr. 3939/2.

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagateljica "iz svih zakonom dopuštenih razloga", a posebno zbog bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka (jer da izreka proturječi obrazloženju), pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da ga drugostupanjski sud preinači na način da dopusti predloženi upis, naloži njegovu provedbu i brisanje zabilježbe odbijenog prigovora.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je prijedlog za uknjižbu prava vlasništva predlagateljice osnovano odbijen jer je predmetna nekretnina upisana kao javno dobro pa predlagateljica nije mogla svojom odlukom ukinuti joj status javnog dobra u općoj uporabi budući da je nositelj prava vlasništva, prema postojećem zemljišnoknjižnom upisu (upisana kao javno dobro, sa kulturom kuća i dvorište, a ne cesta), Republika Hrvatska, a ne predlagateljica. Nadalje ističe da se upis nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama uz istovremeni upis te ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi te upis prava vlasništva u korist jedinice lokalne samouprave može provoditi samo na način propisan čl. 131. st. 3. i 4. Zakona o cestama, što znači da će sud u zemljišnoknjižnom postupku moći izvršiti upis nerazvrstane ceste u zemljišne knjige tek po evidentiranju iste u katastru, na način reguliran tim odredbama. Tome dodaje da  iz priloženih isprava ne proizlazi da je predlagateljica stekla pravo vlasništva na nekretninama koje su u trenutku stupanja na snagu Zakona o cestama bile nerazvrstane ceste, a dodaje i da odluku o ukidanju statusa javnog dobra na nekretnini čiji je vlasnik Republika Hrvatska može, sukladno čl. 103. Zakona o cestama, donijeti tek kada se predmetna najprije upiše kao nerazvrstana cesta.

6. Suprotno žalbenim navodima predlagateljice, pobijano rješenje sadrži dovoljno jasne i neproturječne razloge te se može ispitati, a izreka je sukladna obrazloženju, što znači da nije počinjena bitna povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – nastavno: ZPP) u vezi sa čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 63/19 - nastavno: ZZK).

7. Predlagateljica se u žalbi nadalje poziva na odredbe čl. 101. i čl. 103. st. 2. Zakona o cestama te ističe da predmetna nekretnina predstavlja kuću i dvorište sa 75 m2,  nastalu parcelacijom kčbr. 3939 k.o. J. s kulturom put,  kao i da je Općinsko vijeće 29. siječnja 2019. donijelo Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj upotrebi za predmetnu nekretninu s obzirom da je prestala potreba korištenja iste kao javnog dobra. Dodaje da se predmetna nekretnina godinama prije parcelacije koristila za pješački promet i promet vozilima,  kao i da nije odlučan upis u zemljišnoj knjizi već da je odlučno koristi li se ta nekretnina doista kao javno dobro u općoj uporabi, te s time u vezi ukazuje na sadržaj odredbi čl. 35. st. 4. i 8. u vezi sa čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

7.1. S obzirom na prezentirane žalbene navode valja reći da iz priležećeg zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je predmetna kčbr. 3939 označena kao dvorište i kuća (dio), K., ukupne površine 75 m2, dok je u vlastovnici za tu česticu, kao i za brojne druge koje se nalaze u istom zemljišnoknjižnom ulošku, upisano javno dobro.

7.2. Općinsko vijeće predlagateljice Općine S., kao jedinice lokalne samouprave, donijelo je 29. siječnja 2019., pozivom na čl. 103. st. 2. Zakona o cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj upotrebi za tu česticu (nastavno: Odluka), kojom se predlagateljica ujedno utvrđuje njezinom vlasnicom. Na temelju Odluke te očitovanja Hrvatskih cesta d.o.o., uvjerenja Županijske uprave za ceste Istarske županije, uvjerenja Hrvatskih autocesta d.o.o., uvjerenja Istarske županije-Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju P., suglasnosti pravnih sljednika nekadašnje Općine P. za provedbu u zemljišnoj knjizi i odgovora Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, pozivajući se na odredbu čl. 103. Zakona o cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 – nastavno: ZC), predlagateljica predlaže upis prava vlasništva u svoju korist i na svoje ime.

7.3. Prema odredbi čl. 103. ZC, kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (st. 1.), time da odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (st. 2.).

7.4. Daljnjom odredbom čl. 131. ZC propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.), zatim da će se postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz st. 1. tog članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijeniti po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave (st. 2.), da se nerazvrstane ceste iz st. 1. koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (st. 3.), da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine, broj: 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. tog Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (st. 4.), pri čemu prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz st. 4. zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (st. 5.), da će se nerazvrstane ceste iz st. 1. upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (st. 6.), kao i da su nekretnine koje su prema ZC nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (st. 7.).

7.5. U kontekstu naprijed navedenog proizlazi pravilnim zaključak suda prvog stupnja prema kojem dostavljene isprave ne predstavljaju valjani pravni temelj za upis prava vlasništva predlagatelja. Donošenju Odluke nije prethodio postupak u smislu čl. 131. ZC u kojem bi se na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda izvršio upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi, pa u konkretnom slučaju u kojem je predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi evidentirana kao dvorište i kuća nema osnove za upis prava vlasništva na temelju čl. 103. ZC i Odluke.

7.6. Osim toga, odredba čl. 103. ZC regulira ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi, dok je u vlastovnici predmetne nekretnine naznačeno samo "javno dobro", time da se dodaje da iz zemljišne knjige ne proizlazi naznaka da je predmetna nekretnina u korištenju predlagateljice ili njezina pravnog prednika. 

8. Kako sve navedeno ukazuje da predmetna nekretnina nije bila evidentirana kao nerazvrstana cesta pa kao takva nije bila u statusu javnog dobra u općoj uporabi, tada nije bilo moguće osnovano ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi kao nerazvrstanoj cesti nekretnini opisanoj kao dvorište i kuća, i to na temelju čl. 103. st. 2. ZC koji regulira situaciju ukidanja nerazvrstanoj cesti statusa javnog dobra u općoj uporabi, niti je moguće s uspjehom zatražiti predloženi upis na temelju donesene Odluke.

9. Uslijed prethodno obrazloženog ostale priložene isprave ne mogu biti temelj za suprotan zaključak jer iz njih ne proizlazi da su ispunjene zakonske pretpostavke za traženi upis, a u tom smislu od utjecaja nije niti pozivanje žaliteljice na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Lelas protiv Hrvatske.

10. Zbog svega navedenog ovaj sud je, primjenom čl. 149. st. 3. ZZK, odbio žalbu predlagateljice, potvrdio pobijano rješenje i naložio brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-13244/2021 u zk.ul. POPIS I k.o. J..

U Varaždinu 13. listopada 2021.

          Sutkinja

Tanja Novak-Premec v.r.