- 1 -              Rev 2082/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2082/2018-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. T. iz N., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik M. V., odvjetnik u N., protiv tuženika J. o. d.d., P. O., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik B. N., odvjetnik u O., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1422/2017-2 od 21. lipnja 2018. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-913/2015-48 od 7. srpnja 2017., u sjednici održanoj 12. listopada 2021.,

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev kojim se traži da tuženik plati tužiteljici na ime rente zbog izgubljene zarade i to počevši od 8. kolovoza 2007. mjesečne iznose od 3.000,00 kuna na način da dospjele iznose s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama plati odjednom, a buduće iznose rente isplaćuje svakog 10-og u mjesecu za prethodni obračunski mjesec kao i na naknadu parničnog troška, te je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 80.223,00 kune.

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana i uvažena je kao djelomično osnovana te je presuda prvog stupnja potvrđena u odluci o glavnoj stvari, i preinačena u odluci o trošku parničnog postupka tako da je naloženo tužiteljici isplatiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 55.223,00 kune.

 

3. Protiv presude suda drugog stupnja tužiteljica podnosi reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da sud na temelju odredbe čl. 394. st. 1. i čl. 395. st. 2. ZPP ukine u cijelosti nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija tužiteljice nije osnovana.

 

6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Suprotno navodima revizije nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su jasne i ne proturječe tako da se presuda može ispitati.

 

8. Tužiteljica u reviziji ponavlja kako je sud prvog stupnja propustio na zakonit način utvrditi i obrazložiti provedene dokaze. U reviziji tužiteljica ponovo prigovara načinu na koji je sud cijenio provedeno vještačenje jer smatra da je trebao izvesti drugačije dokaze u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva.

 

9. U odnosu na sve navedene prigovore potrebno je, prije svega, naglasiti kako je pravo na izbor (čl. 220. st. 2. ZPP) kao i na ocjenu dokaza (u pravilu) pridržano za prvostupanjski sud koji prema svom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane (čl. 8. ZPP). Drugostupanjski sud pak, u okviru žalbenih razloga provjerava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, a u obrazloženju svoje odluke kojom odlučuje o žalbama stranaka je dužan odgovoriti na sve žalbene navode koji su od odlučnog značaja za odluku u ovom predmetu (čl. 375. st. 1. ZPP).

 

10. Po ocjeni ovog suda, drugostupanjski sud se u obrazloženju svoje odluke o odbijanju žalbe valjano očitovao o žalbenim prigovorima usmjerenim na izbor dokaza, njihovu provedbu i poglavito njihovu ocjenu, kao što je to i učinio u odnosu na sve ostale žalbene navode tužiteljice relevantne za odluku o ovom predmetu. U obrazloženju drugostupanjske odluke navedeni su valjani razlozi zbog kojih taj sud prihvaća činjenično stanje kako je utvrdio prvostupanjski sud, kao i razlozi iz kojih se može provjeriti primjena materijalnog prava, odnosno razlozi iz kojih je moguće provjeriti na kojim je utvrđenjima i uvjerenjima taj sud temeljio svoju ocjenu o neosnovanosti žalbe protiv prvostupanjske presude.

 

11. Naime, u prvostupanjskom postupku je proveden opsežan dokazni postupak u kojem je svoju ocjenu u pobijanoj drugostupanjskoj odluci iznio drugostupanjski sud. Nižestupanjski sudovi su u obrazloženju naveli koje su sporne okolnosti o odgovornosti tuženice u nastanku štete, uzimanjem iskaza svjedoka, te uvidom u odgovarajuću dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis.

 

12. Kako u revizijskim navodima tužiteljice koji se odnose na prigovore i načinu na koji je prvostupanjski sud cijenio dokaze (vještačenje provedeno po R. i Z.), ni ovaj revizijski sud ne nalazi propust ili bilo kakve propuste u zapisnicima koji te iskaze sadrže, to cijeneći sadržaj obrazloženja prvostupanjske odluke i drugostupanjske odluke ovaj sud ocjenjuje kako drugostupanjska presuda sadrži odgovore na sve žalbene navode relevantne za odluku o predmetu spora, pa u njoj, kao ni u prvostupanjskoj presudi, nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

13. S obzirom na navedeno, preostali navodi revizije kojima se prigovara načinu na koji je prvostupanjski sud vrednovao dokaze, zapravo se svode na prigovor pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Takvi prigovori su bez utjecaja na pravilnost drugostupanjske odluke s obzirom na to da u revizijskom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske ne može ispitivati osnovanost prigovora činjenične naravi (odredba čl. 385. ZPP).

 

14. Predmet spora je zahtjev za isplatu izgubljene zarade odnosno rente zbog izgubljene zarade na ime razlike plaće koju bi tužiteljica ostvarila na radnom mjestu na kojem je radila prije prometne nesreće 8. siječnja 2005. i invalidske mirovine koju je ostvarila prema rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u O. od 30. studenog 2007.

 

15. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

 

- da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi 8. siječnja 2005. kao suvozačica u automobilu kojim je upravljao njen suprug, a koju je prouzročio M. G. iz Đ. i koji je proglašen krivim presudom Općinskog suda u Našicama poslovni broj K-51/05-11 od 20. listopada 2005.,

 

- da je tužiteljica prije ozljeđivanja radila kao trgovkinja u A. d.o.o. P., te da je novi vlasnik tog trgovačkog društva, odnosno P. d.d. N., preuzeo sve radnike kao i da je tužiteljici priopćeno da će nakon povratka s bolovanja biti raspoređena u skladu s njenom stručnom spremom,

 

- da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u O. od 11. listopada 2007., Klasa: 141-217, Ur.broj: 341-12-05/3-07-062135, broj ..., osobni broj ... utvrđeno da s obzirom na ograničeno zdravstveno stanje tužiteljice, životnu dob, naobrazbu i sposobnost se ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu, priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, jer ne može raditi na poslovima koji zahtijevaju duže stajanje i hodanje, podizanje i nošenje tereta, prisilni položaj tijela, emocionalnu stabilnost i samostalnost organizacije, pažnju, pamćenje i viziomotorne koordinacije,

 

- da iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe O. od 30. studenog 2007., Klasa: 141-02-07-01, Ur.broj: 341-12-05/3-07-062135, OB ..., broj spisa ... je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad tužiteljice zbog bolesti te joj je priznato pravo na invalidsku mirovinu počev od 8. kolovoza 2007.

 

16. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi utvrđuju da nisu ispunjene pretpostavke za dosuđivanje štete kao rente u smislu odredbe čl. 1088. st. 2. u svezi sa čl. 1093. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05) s obzirom na činjenicu da je prema rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tužiteljici priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog bolesti, a ne zbog pretrpljenih ozljeda u prometnoj nezgodi, pa kako tužiteljica navedeno rješenje nije osporavala i kako je sud prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP vezan odlukom donesenom u upravnom postupku (tako i ovaj sud u Rev 196/10-2 od 21. veljače 2012.) odbija tužbeni zahtjev.

 

17. U reviziji revidentica smatra da joj pripada pravo na naknadu izgubljene zarade odnosno rente zbog izgubljene zarade budući da je do odlaska u mirovinu došlo i zbog posljedica prometne nezgode, a koju nižestupanjski sud nije utvrđivao.

 

18. Suprotno navodima tužiteljice pravilno su nižestupanjski sudovi ocijenili da kod tužiteljice, zbog posljedica prometne nezgode, nije došlo do gubitka opće radne sposobnosti, već je ista umirovljena zbog profesionalne nesposobnosti za rad pa i prema shvaćanju ovog suda nisu ispunjene pretpostavke za dosuđivanje naknade štete jer ne postoji uzročna veza koju tužiteljica trpi zbog odlaska u mirovinu i ozljeda zadobivenih prometnoj nezgodi.

 

19. Naime, prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP sud je vezan pravomoćnošću odluka donesenim u upravnom postupku pa je pravilna ocjena nižestupanjskih sudova da nisu ovlašteni utvrđivati sadržaj drugostupanjskog suda jer to može biti predmet samo drugog postupka u kojem je i doneseno takvo rješenje.

 

20. Stoga oštećeniku koji nakon ozljede, nije pobijao rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne pripada pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade, a sve s obzirom na sadržaj navedenog rješenja.

 

21. Radi navedenog nije osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava zbog čega je valjalo reviziju tužiteljice odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 12 listopada 2021.

 

                            Predsjednica vijeća:

                            Viktorija Lovrić, v.r.