1

Poslovni broj: Gž R-654/2019-2

Poslovni broj: Gž R-654/2019-2

 

 

                                  U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

            P R E S U D A

 

Županijski sud u Rijeci, po sucu Dušku Abramoviću, u pravnoj stvari tužiteljice Ž. T. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćniku Z. K., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: …, M., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žabama stranaka protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1049/2019-16 od 30. rujna 2019., 12. listopada 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1049/2019-16 od 30. rujna 2019. u točki II. izreke i odbijajućem dijelu odluke o naknadi parničnog troška u točki III. izreke.

 

 

II Prihvaća se žalba tuženice te se preinačava citirana presuda suda prvog stupnja u točki I. izreke i dosuđujućem dijelu točke III. izreke i sudi:   

 

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

 

Nalaže se tuženici Republici Hrvatska za Ministarstvo isplatiti tužiteljici Ž. T. iz Z., isplatiti  po osnovi naknade za nabavu građanskih odijela i obuće za 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu iznos od neto 15.798,72 kuna (slovima: petnaesttisućasedamstodevedeset-osamkunaisedamdesetdvijelipe), sa zateznim kamatama po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim na:

 

- iznos od 3.030,32 kn  počev od 01.01.2015. godine pa do isplate,

- iznos od 3.030,32 kn  počev od 01.01.2016. godine pa do isplate,

- iznos od 3.027,04 kn počev od 01.01.2017. godine pa do isplate,

- iznos od 3.027,04 kn počev od 01.01.2018. godine pa do isplate,

- iznos od 3.684,00 kn počev od 01.01.2019. godine pa do isplate, u roku od 15 dana.

 

 

III Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.775,00 kn sa zateznom kamatom.

 

 

IV. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 5.500,00 kn, te žalbeni trošak u iznosu od 1.250,00 kn sve u roku od 15 dana. 

 

 

Obrazloženje

 

              1. Pobijanom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici po osnovi naknade za nabavu građanskih odijela i obuće za 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. ukupan iznos od neto 15.798,72 kn sa zateznom kamatom po stopi i u tijeku na pojedine iznose kao u izreci presude.

 

              2. Točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 3.179,97 kn sa zateznom kamatom za nabavu građanskog odijela za 2013. kao neosnovan.

 

3. Točkom III. izreke naloženo je tuženici naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.775,00 kn sa zateznom kamatom, dok je preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška odbijen što očito proizlazi iz obrazloženja presuda mada to nije navedeno u izreci. 

 

              4. Protiv citirane presude žalbe su podnijele obje stranke.

 

5. Tužiteljica pobija presudu u odbijajućem dijelu u točkama II. i III. izreke zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači i prihvati tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 3.179,97 kn sa zateznom kamatom za troškove nabave građanskog odijela za 2013., te joj dosudi u cijelosti zatraženi parnični trošak, uvećan za naknadu žalbenog troška.

 

6. Tuženica pobija presudu u točkama I. i dosuđujućem dijelu točke III. izreke zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. – 3. ZPP-a s prijedlogom da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva te obveže tužiteljicu na naknadu parničnog troška uvećanog za žalbeni trošak ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

7.   Tužiteljica je odgovorila na žalbu tuženice, sve žalbene navode smatra neosnovanima te predlaže da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja u točkama I. i III. izreke potvrdi.

 

              8. Žalba tužiteljice nije osnovana, dok je žalba tuženice osnovana.

 

              9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za nabavu građanskog odijela za 2013. – 2018. u ukupnom iznosu od 18.978,69 kn.

 

              10. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih navoda stranaka pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

              11. Tuženica u žalbi neosnovano ističe postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer suprotno žalbenim navodima presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, razlozi presude zbog kojih je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev su jasni te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

 

              12. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, međutim, prema shvaćanju ovog suda ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava na koji tuženica osnovano u žalbi ukazuje, budući da je tužbeni zahtjev tužiteljice iz točke I. izreke presude trebalo odbiti kao neosnovan.

 

13. Iako su utemeljeni žalbeni navodi tužiteljice o tome da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio kao osnovan prigovor tuženice o zastari potraživanja za 2013., žalbu tužiteljice u odnosu na pobijanu točku II. izreke i odbijajući dio točke III. izreke trebalo je odbiti kao neosnovanu, jer prema shvaćanju ovog suda tužiteljica nema pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela za cijelo utuženo vrijeme.  

 

              14. U provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

 

-                      da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženice u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "I. V. " (dalje: C. "I. V. ") Služba kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja na radnom mjestu glavnog vještaka za rukopise i dokumente,

 

-                      da tužiteljica tvrdi da je poslove svog radnog mjesta obavljala primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu; da joj je tuženik omogućio zaštitnu odjeću i obuću, (radnu kutu i klompe),

 

-                      da joj tuženica nije predala narudžbenicu za nabavu građanskog odijela u utuženom razdoblju u postupku nabave,

 

-                      da između stranaka visina tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 18.978,69 kn nije sporna.  

 

              15. U ovom žalbenom postupku i nadalje je sporna pravna osnova tužbenog zahtjeva, jer tuženica smatra da tužiteljici nema pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela.

 

              16. U vezi s tim sud je utvrdio da je tužiteljica prema navodima iz stranačkog iskaza zadužila policijsku značku, iskaznicu, službeno oružje i streljivo, da na poleđini policijske iskaznice u koju je sud izvršio uvid piše: "Ovlaštenje: nosilac ove iskaznice ovlašten je pod uvjetima predviđenim zakonom utvrditi identitet, zadržati i privesti osobu nadležnom tijelu, ući u tuđi dom i druge prostorije i obaviti pretragu bez pismene naredbe, obaviti uvid u određenu dokumentaciju pravnih osoba, privremeno oduzeti predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku te obavljati i druge poslove predviđene zakonom i drugim propisima. Nosilac iskaznice ovlašten je držati vatreno oružje".

 

              17. U odnosu na sporno činjenično i pravno pitanje je li tužiteljica policijski službenik koja prilikom obavljanja svojih poslova primjenjuje policijske ovlasti te da li u vezi s tim ima pravo na naknadu za građansko odijelo prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica policijski službenik koji primjenjuje policijske ovlasti te da ima pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela za razdoblje od 2014. – 2018.

 

              18. U vezi s tim prvostupanjski sud se pozvao na odredbu čl. 17. st. 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" 76/09, 92/14, 50/19 dalje: ZPPO) prema kojoj službenik u građanskom odijelu dužan je prije primjene policijske ovlasti predstaviti se pokazivanjem policijske značke i službene iskaznice, zatim na odredbu čl. 15. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11 dalje: ZP)) prema kojoj policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz toga Zakona pri čemu sud zaključuje da niti Zakon o policiji kao i Zakon o policijskim poslovima i ovlastima ne predviđaju podjelu na policijske službenike koji primjenjuju policijske ovlasti i one koji ne primjenjuju policijske ovlasti. Dalje se pozvao na odredbu čl. 28. st. 1. i 2. ZP-a prema kojoj policijski službenim zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

 

              19. Utvrđuje da prema odredbi čl. 28. st. 4. i 5. ZP pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu; način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom, da je čl. 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11) regulirano da pravo na građansko odijelo prema Zakonu o policiji i Pravilniku ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, dok da čl. 3. propisuje da se popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, a tim policijskim službenicima se jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

 

              20. Cijeneći nadalje odredbu čl. 13. st. 1. ZP kojom su propisane policijske ovlasti te odredbu čl. 3. st. 1. ZPPO prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica policijska službenica koja svakodnevno radi na poslovima vezanim uz sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje, prikupljanju podataka o kaznenim djelima i počiniteljima te da stoga sukladno citiranim zakonskim propisima ima pravo na nabavu građanskog odijela.

 

              21. Okolnost da tužiteljica u utuženom razdoblju nije bila na popisu službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo koji popis odobrava glavni ravnatelj policije, prvostupanjski sud smatra pravno neodlučnim pa je zbog tih razloga tužbeni zahtjev tužiteljice za nabavu građanskog odijela za razdoblje 2014. – 2018. prihvatio, tužbeni zahtjev za nabavu građanskog odijela za 2013. odbio kao neosnovan zbog zastare, dok je o naknadi parničnog troška odlučio primjenom odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a.

 

              22. Prema odredbi čl. 1. st. 2. ZPPO policijske poslove obavlja i policijske ovlasti primjenjuje policija prema odredbama toga zakona, između ostalog u kriminalističkim istraživanjima.

 

              23. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPPO policijski službenik je službenik tuženika kao i službenik strane policijske službe koji je prema međunarodnom ugovoru i drugom zakonu ovlašten obavljati policijske poslove.

 

              24. Odredbom čl. 3. st. 1. ZPPO-a propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (stavak 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

              Policijske ovlasti prema odredbi čl. 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

             

              25. Policijske ovlasti prema odredbi čl. 13. ZPP-a između ostalog su: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenja podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

 

              26. Prema odredbi čl. 28. st. 5. Zakona o policiji ("Narodne novine" 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 dalje: ZP) način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar Pravilnikom, dok prema odredbi čl. 3. st. 1. Pravilnika je izričito propisano da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika (a to su policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavljaju policijske polove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu) sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP-i dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP-i ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao prethodno pitanje u smislu čl. 12. ZPP-a. Stoga je pogrešno shvaćanje tužiteljice prema kojem odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo ima samo deklaratorni značaj već ono, suprotno tvrdnji tužiteljice, kako je navedeno, ima konstitutivni značaj jer je to uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava.

 

              27. Prema stanju u spisu tužiteljica i ne tvrdi da je stavljana na takav popis pa je očito da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužiteljica predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZP slijedom čega tužiteljici nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

 

              28. Osnovani su žalbeni navodi tuženice da poslovi glavnog vještaka za rukopise i dokumente koje obavlja tužiteljica u Službi kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja predstavljaju stručne poslove za koje je potrebno stručno znanje i vještine za razrješenje neke činjenice kojom nadležno tijelo i sud ne raspolažu jer svi procesni zakoni (ZPP, ZKP, ZUP i dr.) u kojima se pojavljuju vještaci na taj način i definiraju njihovu ulogu. Pri obavljanju tih poslova (vještačenja) ne vrše se policijski poslovi iz čl. 3. st. 1. ZPPO- a, (kao što su npr. poslovi sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima), niti se primjenjuju bilo kakve policijske ovlasti (čl. 13. ZPPO) prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregleda dokumentacije, isključivo u građanskom odijelu da bi u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZP-i imali pravo na građansko odijelo.

 

              29. Prema shvaćanju ovog suda tužiteljica kao vještak obavlja isključivo stručne poslove vještačenja u okviru kojeg posla kada i procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju a njezina osnovna zadaća (u okviru opisa posla njezinog radnog mjesta) nije neposredno sprječavanje kaznenih dijela i prekršaja njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganja za počiniteljima kaznenih dijela za koje se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

 

              30. Stoga, prema pravnom shvaćanju ovog suda a s obzirom na sadržaj čl. 3. i čl. 13. st. 1. ZPPO i opis poslova tužiteljice ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju tijekom cijele godine primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu te stoga tužiteljica nema pravo na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZP.

 

              31. Identična pravna shvaćanja u činjenično i pravno identičnom predmetu kao i ovaj zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev-257/2021-2 od 25. svibnja 2021.

 

              32. Zbog tih razloga pravilnom primjenom materijalnog prava pobijanu presudu u točki I. izreke trebalo je preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za nabavu građanskog odijela za 2014. – 2018., dok je, zbog istih razloga odbijena žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda u točki II. izreke kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za 2013.

 

              33. Tuženica je u cijelosti uspjela u parnici pa ima pravo na naknadu parničnog troška u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a.

 

              34. Tuženici treba priznati za sastav odgovora na tužbu i sastav podneska od 27. lipnja 2019. primjenom Tbr. 8 toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 – dalje: Tarifa) po 1.000,00 kn, za zastupanje na ročištima od 14. svibnja 2019., 19. lipnja 2019., i 17. rujna 2019. primjenom Tbr. 9. toč. 1. Tarife za svako po 1.000,00 kn, te za ročište za objavu presude primjenom Tbr. 9. toč. 3. Tarife iznos od 500,00 kn, ili sveukupan iznos od 5.500,00 kn. 

 

35. Nadalje, tuženici pripada naknada parničnog troška za sastav žalbe primjenom Tbr. 10. toč. 1. Tarife u iznosu od 1.250,00 kn. 

 

36. Slijedom svega obrazloženog odlučeno je kao u izreci ove presude na temelju odredbi čl. 368. st. 1., čl. 373. toč. 3. i čl. 166. st. 2. ZPP-a.

 

 

U Rijeci 12. listopada 2021.

 

 

Sudac

Duško Abramović