Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex. Vojarna sv.Križ-Dračevac
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jeleni Kvarantan-Karuza, kao sucu
pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista Natalije Đurašinović, u
pravnoj stvari tužitelja N. I., O.:…, Ž. G.,
zastupan po pun. M. S., odvj. u S., protiv tuženika K. bolnički centar
S., O.:…, S., zastupan po gen.pun. B. D.,
dipl. iur., radi isplate-kolektivni ugovor, nakon održane glavne i javne rasprave
zaključene dana 08. rujna 2021. u nazočnosti zam.pun. tužitelja i pun.tuženika, po
objavi dana 07. listopada 2021.,
p r e s u d i o j e:
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti
tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od
13.601,28 kn zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja:
- na iznos od 684,04 kn teče od 15. siječnja 2016.,
- na iznos od 715,33 kn teče od 15. veljače 2016., - na iznos od 730,18 kn teče od 15. ožujka 2016., - na iznos od 688,57 kn teče od 15. travnja 2016.,
- na iznos od 721,50 kn teče od 15. svibanja 2016., - na iznos od 758,24 kn teče od 15. lipnja 2016.,
- na iznos od 672,92 kn teče od 15. srpnja 2016.,
- na iznos od 762,97 kn teče od 15. kolovoza 2016.,
- na iznos od 684,95 kn teče od 15. rujna 2016.,
- na iznos od 645,05 kn teče od 15. listopada 2016.,
- na iznos od 724,61 kn teče od 15. studenoga 2016.,
- na iznos od 745,27 kn teče od 15. prosinca 2016.,
- na iznos od 696,00 kn teče od 15. siječnja 2017.,
- na iznos od 438,63 kn teče od 15. veljače 2017.,
- na iznos od 535,44 kn teče od 15. ožujka 2017.,
- na iznos od 601,05 kn teče od 15. travnja 2017.,
- na iznos od 536,52 kn teče od 15. svibnja 2017.,
- na iznos od 465,84 kn teče od 15. lipnja 2017.,
- na iznos od 549,47 kn teče od 15. srpnja 2017.,
- na iznos od 511,69 kn teče od 15. kolovoza 2017.,
- na iznos od 249,90 kn teče od 15. rujna 2017.,
- na iznos od 258,16 kn teče od 15. listopada 2017.,
- na iznos od 224,93 kn teče od 15. studenoga 2017.
Pr-341/2021-12
do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim zatezne kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u gore navedenim bruto
iznosima.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici
parnični trošak u iznosu od 4.375,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od
presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 04. siječnja 2021. tužitelj navodi da je u
utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika, te da joj je tuženik kao poslodavac
bio dužan isplatiti razliku plaće za razdoblje od prosinca 2015. do listopada 2017.
temeljem odredbe čl.III. izmjena i dopuna Dodatka sporazuma o osnovici plaće u
javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 07. prosinca
2011.
2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu tužbenog zahtjeva.
3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom: Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama, Dodatka sporazumu po osnovici plaće od 13. svibnja 2009.,
Izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja
Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.
prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS od 28. kolovoza 2015. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 04.
rujna 2015., priopćenja za javnost DZS od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS od 04.
prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS od 04.ožujka 2016. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od 20.
listopada DZS i pisanog poziva Sindikata od 02.lipnja 2016.
4.Podneskom od 10. lipnja 2021. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način
kako isti glasi u izreci presude. Tuženik se nije usprotivio uređenom tužbenom
zahtjevu u pogledu naznačene visine, ali i dalje ustraje u osporavanju osnove.
5.Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva dok visina uređenog
tužbenog zahtjeva nije sporna.
6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u razdoblju od
prosinca 2015. do listopada 2017. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl.III.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama
sklopljenog 26.listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od
5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji DZS ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl.IV. st.2. i st.3. Izmjena
Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u
Pr-341/2021-12
javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
7.U postupku nije sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno
odredbi čl.2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl.4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl.2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.
8.U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl.51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
9.U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23.studenoga 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom
2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.
10.Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz
2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl.III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od
5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
11.Vlada RH i Sindikati javnih službi potom su 26.listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl.III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).
12.Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28.prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31.prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl.III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu
2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
Pr-341/2021-12
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, usklađenje odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
13.Dana 27.studenoga 2015. DSZ RH je objavio priopćenje za javnost iz kojeg
je vidljivo da je u drugom tromjesečju BDP realno veći za 1,2% dok je BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na
isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4.
prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za
dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da
aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem
studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to
temeljem čl. III. Izmjena Dodatka
14.Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl.2. ZOPJS te odredbe čl.51. st.4.
TKU kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st.4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u
tužbi, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28.prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl.IV. st.5., a u vezi s čl.VII.
st.1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.
15.Vlada R. H. kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011., izrijekom je
potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7.prosinca 2011.,
Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od
12.prosinca 2012., kao i Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.prosinca 2012. Prilikom
pregovaranja i potpisivanja tih akata, nije dovedena u pitanje njihova pravna
valjanost. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III
spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom
primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada
2011.
16.Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od
26.listopada 2011. bilo je utvrđeno da će doći do povećanja osnovice koja će iznositi
5.415,37 kn bruto kada bude ispunjen uvjet, odnosno kada službeni pokazatelji
DZS RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), kao što je i u ovom
slučaju.
Pr-341/2021-12
17.Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1.siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi
obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju
potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.
18.Sukladno svemu naprijed navedenom, a kako visina obračuna iz tužbenog
zahtjeva između stanaka nije sporna, te kako je isti preciziran sukladno izračunu
razlike dostavljenom od strane tuženika, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike
plaće za tužitelja koja mu je trebala biti isplaćena za razdoblje od prosinca 2015. do
listopada 2017. u ukupnom iznosu od 13.601,28 kn.
19.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl.29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,
78/15, 29/18) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate
prema čl.84. st.3. odnosno čl.92. st.3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 73/13,
93/14, 127/17, 98/19). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju prema čl.15. st.3. Zakona o porezu na dohodak (NN
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14,
143/14) i čl.17. st.3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, znači da se na te
iznose ne obračunavaju zatezne kamate, pa su zatezne kamate na bruto iznose
plaće dosuđene kao u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
20.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.1. Zakona o parničnom
postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu vrijednost
predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za
sastav tužbe - 100 bodova, sastav podneska od 10. lipnja 2021.-100 bodova, za
zastupanje na ročištu od 8. rujna 2021.-100 bodova, te trošak pristupa na ročište za
objavu presude - 50 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost
boda, daje iznos od 3.500,00 kn + PDV (25%), odnosno sveukupno 4.375,00 kn. Na
dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate od
presuđenja pa do isplate na temelju čl.30. st.2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13,
93/14, 55/16, 73/17, 131/20).
21.Slijedom svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 07. listopada 2021.
SUDAC
Jelena Kvarantan-Karuza v.r.
Pr-341/2021-12
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15
dana od dana dostave prijepisa odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom
sudu, putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
Dostaviti:
1. pun.tužitelja
2. tuženiku
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.