Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA P-107/20 OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ-Dračevac
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu,
u pravnoj stvari tužitelja P. B. iz S., OIB:
…, zastupan po pun. Ž. L. odvj. u S., protiv tuženika pod 1
M. J. iz K. G., OIB:…, zastupan po pun.
D. V. odvj. u K. K. i pod 2 J. Ž. iz K. G.,
OIB:…, zastupan po pun. G. R. odvj. u S., radi
utvrđenja i predaje, nakon glavne i javne rasprave održane dana 09. rujna 2021.
god., u prisustvu tužitelja sa pun. Ž. L. odvj. u S., pun. tuženika pod 1
D. V. odvj. u K. K. i pun. tuženika pod 2 G. R. odvj. u
S., dana 07. listopada 2021. godine,
p r e s u d i o j e :
I Utvrđuje se da međa između nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O.
K. G., koja je u vlasništvu tužitelja, i čest. zem. 864/1, K.O. K.
G., koja je u vlasništvu tuženika pod 2, predstavlja liniju između točaka A-B,
koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A.
B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", koja prileži ovom predmetu, tako
da površina od 9 m2 koja je u istoj skici, kao poseban lik, označena slovima A-B-C-A
predstavlja dio čest. zem. 865, K.O. K. G., pa se ovlašćuje tužitelj da na
temelju ove presude u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje
međe između ovih nekretnina sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.
II Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da u roku od 15 dana i pod prijetnjom
ovrhe, predaju tužitelju sjeveroistočni dio nekretnine označene sa čest. zem. 865,
K.O. K. G. u površini od 9 m2, koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka
za geodeziju A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", kao poseban
lik, označen slovima A-B-C-A.
III Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da u roku od 15 dana poruše zid
sagrađen na sjeveroistočnom dijelu nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O.
K. G., koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A.
B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", označen slovima B-C, te da s
dijela predmetne nekretnine koji je u istoj skici, kao poseban lik, označen slovima A-
B-C-A, uklone i odnesu sav materijal tog zida i materijal koji se nalazi iznad razine
čest. zem. 865, K.O. K. G., između tog zida i međe sa nekretninom
označenom sa čest. zem. 864/1, K.O. K. G., na priloženoj skici lica mjesta
označene točkama A-B.
IV Dužni su tuženici pod 1 i pod 2, solidarno u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 82.207,50 kn.
Obrazloženje
Tužitelj je dana 03. listopada 2011. god., podnio ovom sudu tužbu protiv
tuženika pod 1 i pod 2,u kojoj navodi da je isključivi vlasnik nekretnine označen kao
čest. zem. Z.U, 462, 865, K.O. K. G.. Tuženici su na sjeveroistočnom dijelu
predmetne nekretnine tužitelja, koji se nalazi uz čest.zem. 864/1 i 864/2, K.O. K.
G., sagradili zid visine oko 2,20 m, nasuli su taj dio do te visine, i betonirali taj
dio nekretnine tužitelja. Tuženici znaju da je čitava nekretnina čest.zem. 865, K.O.
K. G. vlasništvo tužitelja.
Nadalje navodi da tuženici odbijaju napustiti tužiteljevu nekretninu, pa je
predložio sudu da donese odluku kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnine
označene kao čest.zem. 865, koja je upisana u Z.U. 426, K.O. K. G., te
naložiti tuženicima da predaju tužitelju sjeveroistočni dio predmetne nekretnine koji
se nalazi uz čest. zem. 864/1, 2, K.O. K. G., i poruše zid sagrađen na
sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine, te da sa predmetne nekretnine uklone i
odnesu sav materijal toga zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest.zem. 865,
K.O. K. G., i to na sjeveroistočnom dijelu nekretnine između toga zida i
međe sa nekretninama čest.zem. 864/1, 2, K.O. K. G..
Tuženik pod 1 u odgovoru na tužbu od 20. prosinca 2011. god., navodi da se
protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Nisu točni navodi tužitelja da bi tuženik pod 1 na
bilo koji način zadirao u nekretninu označenu kao čest.zem. 865, K.O. K.
G.. Nadalje navodi da se ne nalazi u posjedu nekretnine na koju bi vlasništvo
polagao tužitelj, pa mu nije u nikakvoj obvezi predati nekretninu, niti izvršiti bilo kakve
radnje.
Tuženik pod 2 u odgovoru na tužbu od 21. prosinca 2011. god., navodi da se
protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužbeni zahtjev pod toč. 1 je kontradiktoran
tužbenom zahtjevu pod toč. 2. Ukoliko je točno da je tužitelj vlasnik nekretnine
označene kao čest.zem. 865, K.O. K. G., onda nema pravni interes
utvrđivati da je vlasnik predmetne nekretnine. Ukoliko pak tužitelj nije vlasnik
predmetne nekretnine, onda u ovom postupku mora dokazati da je kvalificirani
posjednik nekretnine, a ne utvrđivati da je vlasnik nekretnine.
Nadalje navodi da je nekretninu stekao od svojih prednika, i to na način da su
mu isti predali nekretninu točno onakvu kako danas izgleda. Ukoliko se usporedi
katastarski plan koji prilaže u spis, vidljivo je da isti približno odgovara stvarnom
stanju na terenu, u što se sud može uvjeriti izlaskom na lice mjesta. Navodi da nije,
niti ima namjeru zauzeti bilo koji dio čest.zem. 865, K.O. K. G., pa je u
ovom slučaju vidljivo da su u stvarnosti sporne međe između dviju čestica zemlje, pa
predlaže da se ovaj postupak nastavi kao postupak uređenja međe.
Na očevidu dana 05. ožujka 2013. god., u prisustvu stalnog sudskog vještaka
A. B. ing.geod., tužitelj je u prisustvu parničnih stranaka i punomoćnika
stranaka, pokazao sudu i vještaku predmet spora. Navodi da je njegova nekretnina
zapadno, a tuženikova istočno. Pokazao je sporni dio – nizbrdicu, te zid sa zapadne
strane iz kojega viri željezna mata. Utvrđeno je da je sporni dio neasfaltiran, na
krajnjem sjeveru je dužine 8 m, a najveća visina 2,20 m. U južnom dijelu zid ima
visinu 1 m. Tužitelj je naveo da je sporni zid sagrađen na njegovom dijelu, te je
pokazao kako je sporni zid izgledao prije radova. Navodi da je nekadašnji zid išao u
smjeru današnjeg vidljivog zida koji se proteže od dna nizbrdice pa ravno. Tuženici
su pokazali sudu i vještaku gomilu uz sami zid, tvrdeći da se radi o ostacima
suhozida i međi između parcela stranaka.
Stalni sudski vještak za geodeziju A. B. ing.geod., u nalazu i mišljenju
od 22. kolovoza 2013. god., navodi da je na zahtjev ovog suda napravljena analiza
položaja međe između čestica 865 i 864/1, K.O. K. G.. Sporna površina na
priloženoj skici lica mjesta je označena točkama A-B-C i iznosi 9 m2. Spor je nastao
iz činjenice što tužitelj tvrdi da je međa između njegove čestice 865 i čestice tuženika
864/1 na mjestu na terenu koje je na priloženoj skici i fotografiji definirano točkama A-
B, što potkrjepljuje skicom mjerenja koja je sastavni dio elaborata uplane susjedne
kuće.
Iz priložene skice izmjere iz 2001. god., razvidno je da se sporna međa tada
(2001. god.), protezala između točaka A i B. Problem je nastao 2006. god. kada je
tuženik napravio betonski potporni zid dužine 8,36 m, koji je na priloženoj skici i
fotografiji označen točkama C i B. Položaj točaka C-B, odnosno spornog betonskog
potpornog zida, poklapa se sa službenim katastarskim stanjem.
Vještak zaključuje da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do
izgradnje potpornog betonskog zida 2006., definirana točkama A-B. Nakon izgradnje
betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna linija definirana je
točkama C-B, koja se u okvirima dozvoljenih odstupanja poklapa sa službenom
katastarskom granicom.
Na raspravnom ročištu dana 04. veljače 2014. god., tužitelj je predložio
pozvati na ročište vještaka A. B. ing. geod., jer se iz njegovog nalaza ne vidi
da je identificirao nekretnine. Naime, vještak je naveo da je međa nekada išla
točkama A-B, te da je neke godine tuženik sagradio zid zapadno od pravca A-B, i na
takav način zauzeo nekretninu tužitelja. Po stajalištu tužitelja to nije jasno
izvještačeno, niti otkad je to službeno katastarsko stanje, a vještak se nije izjasnio ni
što to znači službeno katastarsko stanje i da li je provedeno kroz zemljišnik.
Tuženik pod 1 na istom ročištu ističe kako nema potrebe za pozivanjem
vještaka budući da je iz skice lica mjesta razvidno na kojoj je parceli položen dio za
koji tužitelj tvrdi da pripada u vlasništvo. Okolnosti na koje tužitelja predlaže pozivati
vještaka nisu ni bile predmet nalog vještaku od 05.ožujka 2013. godine.
Na istom ročištu tuženik pod 2 navodi da se protivi prijedlogu tužitelja iz
razloga jer je nalaz i mišljenje jasno i određeno, te potkrepljuje navode odgovora na
tužbu tuženika ad 2, i upućuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva. Stoga je nejasno
što bi vještak geodet iskazivao pred sudom.
Tužitelj na istom ročištu ističe da se ovjdje ne radi o posjedovnoj parnici, već o
vlasničkoj parnici. Ne radi se o tome gdje je posjed, i ne radi se o tome kako se u
katastru zemljišta mijenja granica između nekretnina. Navodi da je u zemljišniku
"sporni dio" označen kao dio čest. zem., 865, a iz isprava u listu A se vidi da se
granica tužiteljeve nekretnine nije mijenjala u z.k., te da je još uvijek granica njegove
parcele zapadno od crte A-B u vještvu. Zbog toga predlaže da se vještak sasluša, da
se izjasni o zemljišno-knjižnoj granici, o tome je li se mijenjala površina tužiteljeve
nekretnine na način kako bi to moglo proizaći iz takvog vještva. Naime, vještak je
naveo u vještvu da je granica nekretnina stranaka prolazila točkama A i B, te da su
tuženici zauzeli dio nekretnine tužitelja zapadno od crte A-B.
U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 21. siječnja 2015. god., vještak
A. B. ing. geod., navodi da je u ovom slučaju službeno kat. stanje
katastarska mapa u mjerilu 1:2880, odnosno stara austrijska mapa koja nije
mijenjana. Nije našao nikakve promjene na spornom dijelu. Misli da je na spornoj
skici iz tuđeg elaborata koja je rađena na predmetnom području, sporna međa
prikazana malo drugačije nego na katastarskom planu. Proteže se od točke A do B, a
na službenom katastarskom planu od točke C do B. Iz navedenog je očito da je
predmetna međa u naravi prije izgradnje spornog zida išla od točke A do B, a da je
nakon izgradnje zida bez suglasnosti obiju strana namještena na točke C-B, odnosno
po službenom katastarskom planu.
Tužitelj je na istom ročištu priložio u spis Skicu izmjere Geo-grading od 05.
kolovoza 2001. god., na kojoj skici je potpis R. J., i koja je data na uvid
prisutnom vještaku, koji je izjavio da je na temelju ove skice izradio Nalaz i mišljenje,
a što je i naveo u nalazu. Vještak nadalje navodi da kada ne bi bilo ove skice izmjere
iz 2001.god., ne bi mogao utvrditi stvarno stanje na terenu prije izgradnje zida.
Vještak nadalje navodi da bi prema službenom katastru bez ove skice, međa
išla točkama C-B u okviru dopuštenih odstupanja + - 60 cm. Skica izmjere je rađena
radi uplane kuće na čest. 864/2. Izmjera je vršena u momentu kada zid još nije
sagrađen i to 2001.godine. Točkice na skici označene br. 21, 20, 30 predstavljaju
stvarnu izmjeru na terenu i one bi odgovarale na njegovom elaboratu točkama A i B.
Da bi u okviru točnosti od 10 cm rekonstruirali točke 20, 21, 30 trebalo bi iz arhive
katastra uzeti zapisnik mjerenja vezano uz taj elaborat, te uz pomoć njega na terenu
odrediti položaj bilo koje točke, odnosno toč. 21, 20, 30.
Na upit kakva je površina nekretnina u z.k., odgovara da to nije provjeravao jer
je u naravi čest. 865 puno veća za cca 200 m2. Navodi da katastarski plan datira iz
austrijskog doba, 100-150 godina. Na austrijskom planu 1 mm iznosi 2,88 m.
Katastarskom stanju u zemljišniku nije upisana površina. Jedino što se može preuzeti
iz katastra. Dvojaka je praksa ili se prepiše iz katastra u zemljišnik ili elaborat
usklađenja. Svi susjedi bi trebali potpisati taj elaborat usklađenja, vlasnici čestice i
susjedi, međaši, posjednici, baš svi. Ako se radi o prijepisu površine nitko onda ne
potpisuje.
Na upit je li elaborat G.-g. iz 2001.god., odgovara da je privatni
naručitelj, ali je elaborat pohranjen u arhivi katastra, i na temelju njega se evidentiralo
postojanje susjedne zgrade 864/2. To je bila svrha elaborata. Nikakve se granice
nisu pomicale u odnosu na katastarsku mapu. Što je najvažnije ona pokazuje stvarno
stanje terena. Oznake 21, 20, 30 su simboli, ispod je oznaka za podzid, malo
podebljan, može biti betonski, može biti kameni. Točno je da je prilikom izrade skice
iz 2001.god., čest. 864/1 nije bila u fokusu izmjere, međutim praksa je da se radi širi
obuhvat baš radi starog austrijskog plana i uklopa. Ako je rađeno po pravilima struke
onda ove oznake 21, 20, 30 nisu paušalno napravljene, već po pravilima struke. Ova
skica nam govori kako je teren tada izgledao. Mala podebljana crta između toč. 21, 20 simbol je za podzid.
Svjedok F. L. u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da je bio
susjed sa B.. Zadnji put je bio prije puno godina, između njih i B. bio
je ravan suhozid. Suhozid koji je dijelio njegovu i susjednu parcelu otprilike gdje ovaj
čovjek stoji na fotografiji (list 20). Tu nije nikad bilo betona. Njegov otac je prodao
parcelu nekom srbinu. Ne zna kako su oni radili ugovore, ali Ž. se javio da mu on
potpiše da je kod njega kupio zemlju, ali je on odbio, kasnije je dolazio ponovno, da
će dobiti poziv i da se ne odazove, pa će se uknjižiti. Njegov otac je prodao ima više
od 30 godina, pa više nakon toga nije dolazio. Ponavlja da je između njegove parcele
koja je istočno od B. bio suhozid na mjestu gdje je ovaj čovjek na slici i išao
je ravno prema jugu.
Nakon što su mu predočene priložene fotografije izjavljuje da je on na
fotografiji, ali ne na spornoj, nego onoj dalje. Ova fotografija koja mu je predočena
prikazuje zemlju o kojoj danas pričamo. On je jučer prošao pokraj sporne zemlje do
svoje. Ta njegova zemlja je u P. i udaljena je 200 m od ove.
Na daljnji upit navodi da se je suhozid u donjem dijelu nalazio do podanka sa
donjim susjedom iz K.. U podnožju ovog zida nije primijetio jučer ni vidio
postoje li ostaci suhozida ispod betonskog zida. Kada ga se pita kako se premostila
visina od puta do parcele, navodi da se je išlo pješke kamenim stepenicama, a ne
autom. Ovaj sjeverni put je bio prteći put i zato je tamo bila jeftina zemlja i onda je
počelo "uštini ovome, onome" da bi prošao kamion. Ovaj put ne zna tko je uređivao,
kada je njegov otac prodao bio je u prtećem stanju. On tamo nije dolazio. U ovaj tren
se ne može izjasnit je li suhozid išao gdje je ovaj čovjek na slici, ili je išao točkama C-
B, a zna da je taj suhozid išao istočnije, to zaključujem po tome što je onaj donji
suhozid tukao u kantun ravno, a da je potegnuti špag ne zna bi li tuka u kantun kuće,
to ne znam. To je zaključio kada je jučer bio na terenu. On sad ne zna da li bi taj
imaginarni špag bio lijevo ili desno od čovjeka na slici, ali sigurno ne bi bio u točkama
C-B. On je jučer jedva prepoznao njihovu parcelu koja je bila 140 m2, a kada ga se
pita kako je prepoznao među između njega i B., odgovara da je gledao od
podanka prema sjeveru, na sjeveru mu se je bilo teško orijentirati, treba povući špag
i on bi kazao. Ova osoba pokraj njega na fotografiji je J. G..
Svjedok J. G. u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da je
prijatelj sa P. B.. On je mještanin, zna da je ovo bila P. zemlja,
prepoznaje nekretninu na fotografiji. Međa je nekad bila između dvije parcele, ravan
zid, išla je sjever - jug, te je pokazao rukom Perinu nekretninu, 100 puta je tu prošao,
on mu je i javio da mu tamo neko nešto dira, da je napravljen "trokut". Prije pravljenja
ovog "trokuta" bio je neki kružić, nije se moglo spustiti kamionom. To je bila zemlja od
ovog F.. Od kada su ovo napravili može se autom spustiti dolje, ne zna tko je
vršio te radove. Zadnji put je bio na ovoj zemlji ne zna točno kada, prođem i sada
ponekad. Na fotografiji je on i fotografirano je prije neki dan, jer su bili na zemlji
svjedoka prije njega. Ovo je fotografirano kraj sporne zemlje i put ide istok - zapad.
On nije vidio radove nasipanja i betoniranja, ali je vidio da je izmijenjeno.
Na upit navodi da ima i 10-ak godina da je primijetio da je izmijenjeno. Oni
nisu jučer bili ovdje radi sporne zemlje, nego su išli na zemlju ovog svjedoka prije.
Ovaj drugi svjedok nije pokušavao tražiti među na ovoj nekretnini, nego su išli vidjeti
drugu zemlju. Suhozid se je protezao od puta prema nizdol, sada nema suhozida,
sve su to danas izmijenili. Nema ostataka suhozida, sve je beton, ali kada on ide
dolje, on ide putem. Prije 10-ak godina tu je mogao proći samo tovar. Prije su bili
vinogradi i masline, a sad su izgrađene bespravne kuće, ne zna kada su izgrađene
kuće Ž. I. J.. Kada ga se pita jesu li postojale kuće prije nego se išta
mijenjalo, kaže "a biće da jesu", sigurno se prije širio sjeverni put.
Svjedok I. R. u iskazu od 19. ožujka 2015. god., navodi da od stranaka
poznajem samo P. B., on je sumještanin u G.. Zemlja od B. mu
je poznata, tu je dolazio ima 50 godina u pašu sa kozom. Prvi istočni susjed ne zna
tko je bio. Tu su se igrali, i dolazili. Tu su bili suhozidi, a danas je tu zid. Zadnji put je
bio na terenu kada je bio očevid. Ovaj zid nije bio betonski nego suhozid. A nekad je
u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da
nekadašnji nije išao u točkama C-B jer ne može ići "cik cak", on je išao pravo, ovaj
betonski ide ukoso pa ravno. Danas gledajući sliku ne može se izjasniti gdje je išao
nekadašnji suhozid. Nije vidio radove nasipanja ni betoniranja.
Na upit navodi da je stari suhozid išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10
cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek pravo. Danas postoje ostaci suhozida na
krajnjem jugu. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od A-B
pa ravno.
Na daljnji upit navodi da se sjeća da je suhozid išao ravno, ne zaključuje nego
se sjeća. Ovaj konkretni bi išao ravno uz odstupanje 10-ak cm, nije se nekad radilo u
"kašunima" nego se zidalo.
Nadalje upitan navodi da je prije na ovoj zemlji bio na očevidu, a prije toga ima
više od 50 godina, kada mu je bilo 13-14 godina. Ne zna ništa o gradnji objekata ni
pristupnog puta. Zemlja istočnih susjeda je bila nivoom viša od B. za 1 m
visine suhozida. B. je bila donja vlaka, a njihova gornja vlaka, mada su istok-
zapad. Inače su suhozidi 30-40 cm, pa je i taj takav bio. Uvijek je suhozid od zemalja
koje su visočije, poviše.
Tuženik pod 2 je na ročištu dana 19. ožujka 2015. god., priložio u spis
fotografije A., i geodetski snimak nekretnine u vlasništvu tuženika pod 2, izrađene
od strane Infokarta d.o.o., kao i isprave o pravnim poslovima temeljem kojih je
tuženik pod 2 stekao vlasništvo predmetne nekretnine.
Na ročištu dana 20. siječnja 2016. god., tužitelj navodi kako geodetska snimka
izrađena on Infokarta d.o.o., koja je predana na ročištu za glavnu raspravu od dana
19.03. 2015. god., predstavlja geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito
izgrađene građevine, koja je izrađena u svrhu postupka legalizacije. Ovakva snimka
služi isključivo za tu svrhu, a ista datira iz studenoga 2012. god., dok je tužba u ovom
predmetu podnijeta 2011. godine. Iz toga proizlazi da ova geodetska snimka nije od
značaja u ovom predmetu, budući se ista odnosi na period nakon izgradnje spornog
zida 2006. godine. Također navodi da za predmet postupka nisu od značaja ni
ugovori koji se odnose na pravni promet nekretninama, a koji su predani na istom
ročištu.
Tužitelj u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je vlasnik parcele čest.
zem. 865 u K. G.. Istu je stekao od svog oca. Naime, njegov otac je
preminuo … god., i on je još za života riješio među njima djecom imovinsko-
pravne odnose. On je još 1980. god., stupio u posjed nekretnine. Kada ga se pita za
granice ove nekretnine, može reći da postoji skica izmjere iz ožujka, možda početka
travnja 2006. god., koju u ovaj čas prilaže za sud i protivne stranke, a ista je izrađena
po njegovom angažiranju geodeta, jer je ponajprije htio izmjeriti površinu svoje
čestice, a i riješiti pitanje pristupnog puta sa zapadne strane. Pozvao je sve susjede
koji graniče sa njegovom nekretninom, i oni su isto tako obilazili svoje zemlje. Nije
bilo nikakvih primjedbi, i ta skica je napravljena. Skica je potpisana od J. T. i
Z. V..
Kada ga se pita što je u zbilji predstavljalo granicu između njegove nekretnine
i nekretnine Ž., može reći da je tu bio jedan suhozid, kroz cijelu dužinu parcele.
On se čak nije protivio kada se prije ove nadogradnje sjeveroistočnog dijela koji jest
predmet spora, suhozid malo popravljao, ali nije se protivio jer je betonski zid pratio
tijek tog suhozida. Navodi da u spis i za protivne strane prilaže fotografije iz kojih se
jasno vidi kako je prije ovog spornog dijela bio napravljen raniji betonski zid. Naime,
iz fotografija je točno razvidna granica koja je napravljena u ove dvije faze gradnje
betonskog zida. Iz fotografija je razvidno da se je ovaj sjeveroistočni dio nasuo
šutom, iz čega se zapravo vidi da se nije slijedio stari suhozid. Ovaj sporni dio je
napravljen negdje u 5. - 6. mjesecu 2006. god., i on za to nije dao nikakvu dozvolu.
Dodaje da su njega par dana nakon ove izmjere, Ž. i J. tražili da im proda dio
nekretnine, i to baš ovaj sjeveroistočni dio koji je predmet spora, međutim on je
predložio, a u ovaj tren sudu i protivnim strankama daje skicu svog prijedloga, da se
zapravo ispravi ta međa na način da bi svako dobio metar za metar zemlje. Njega je
tuženik Ž. nakon par dana izvijestio da ne pristaje na ovaj prijedlog koji sam ja
dao. Dodaje i to da je ovaj lik A-B-C koji je vještak označio u ovom predmetu,
oduvijek bio u posjedu njegovih predaka, što su tuženici znali, jer zašto bi ga
uostalom pitali da im taj dio proda ako su mislili da je taj dio njihov. J. Ž. je
došao do svoje nekretnine kupoprodajom od obitelji L. koji su tu starosjedioci
i nikada s njima nisu imali nikakvih prijepora oko međe. Poslije toga su bili neki drugi
vlasnici, ali naglašava da nitko nikada nije postavljao pitanje međe. Svjedok u ovom
postupku, unuk od pok. F. je rekao točno što se prije 30 godina prodao.
Na upit tko je bio prisutan na terenu kada se radila izmjera 2006. god., tužitelj
odgovara da su bili svi susjedi, pa uključujući i tuženike, a oni su dvojici mjernika
pokazivali granice svoje nekretnine jer se bez njihove nekretnine nije mogla izmjeriti
njegova nekretnina.
Na upit kada ste saznali za izgradnju spornog zida 2006. god., jeste li izvijestili
građevinsku inspekciju, tužitelj odgovara jesam, stavljena je tabla o zabrani gradnje,
slikali su to i otišli. Nije vidio nikakvu svrhu od toga, nije bio zadovoljan. Zid je i dalje
tu.
Na daljnji upit jeste li što poduzimali prema tuženicima od 2006. god., do 2011.
god., do podizanja tužbe, tužitelj odgovara da nije jer je očekivao da će građevinska
inspekcija srušiti zid, a kako zid nije srušen, onda je išao tužbom. Jedne prigode je
doveo bager na svoju nekretninu, ali ne radi rušenja tog zida, već radi kopanja, a
onda su svi, i to supruga od J. i djeca, ne zna više tko, skočili da ne rušim zid što
mi nije bila namjera.
Na upit kada je geometar radio skicu, jesu li tada tuženici pokazali među
između njih i njega geometru, tužitelj odgovara da su oni pokazali dvojici geometara
među tj. ono što je prikazano na skici koju je priložio u spis, a koja je napravljena
2006. godine. Tada nije bilo ovog spornog dijela. Dodaje da je ovu skicu izmjere koju
je priložio iz 2001. god., potpisala R. J., a tu nema spornog dijela.
Na posebno pitanje kada su tuženici pokazali geometrima među, jesu li tada
geometri označili tu među, tužitelj odgovara da je tada međa bio suhozid.
Na daljnji upit, na fotografiji koju ste dostavili vidljivo je kamenje, možete li
objasniti što je to, tužitelj odgovara da su to tuženici tražili kod očevida da se slika. To
predstavlja dvojaku ulogu, tu je bio veliki pritisak vode, i tu su zidovi padali, i to je
napravljeno kako bi se mogao napraviti zid. To je trebalo biti na L, međutim njegov
otac se razbolio i to nikada nije dovršeno. Taj dio je bio napravljen sa većim
kamenjem. Njihov otac je govorio da kamen koji skupe na nekretnini stavljaju uz
suhozid. Dakle, da pojasni, uz suhozid je bio napravljen mali zidić visine 70 cm
maksimalno, na pojedinim dijelovima niži, moglo se je prijeći preko njega. Taj zidić
nije bio međa. Kada bi se njega prošlo nogom došlo bi se do suhozida koji je
predstavljao među, i on je bio metar viši iznad toga.
Na upit je li taj suhozid bio vaš ili obitelji L., tužitelj odgovara da je bio njihov.
Na upit da li je suhozid koji je predstavljao među, bio vaše vlasništvo ili obitelji
L., tužitelj odgovara da je veliki suhozid bio od obitelji L., a ovaj
manji zid je bio njihov. To je bilo sakupljalište malih kamenja.
Nadalje upitan da li može na fotografiji broj 5 pojasniti što predstavlja crvena
crta napravljena na kamenu, koji se nalazi uz betonski zid, tužitelj odgovara da su
dvije metalne šipke stavili tuženici, a ovaj veliki kamen je bio dio zidića donjeg o
kojem je ranije iskazivao. Dakle, taj kamen nije bio dio suhozida koji je u naravi
predstavljao među između njega i njegove susjedne nekretnine, nego dio ovog
manjeg zidića o kojem je maloprije iskazivao. Ne zna tko je postavio tu crvenu crtu.
Ne zna jesu li to postavili geometri.
Na upit zašto nije uklonio metalne šipke, tužitelj odgovara da su oni njemu
zabranili da to dira, neka ih oni uklone, oni su ih i stavili, on se s njima neće tuči.
Decidirano mu je to rekao Ž..
Na daljnji upit može li pojasniti gdje je došlo do razgovora o prijedlogu prodaje,
tužitelj odgovara da se je govorilo na rampi dok nije bio sagrađen zid, bio je Ž.,
J. i supruga od J., a niže je bio prisutan njegov zet.
Na upit zbog čega skicu lica mjesta nisu potpisali Ž. i J., tužitelj odgovara
da to nije bilo potrebno jer s njima nije bilo razgraničenje puta s istočne strane, s
njima je sve bilo riješeno jer je bio suhozid.
Na daljnje pitanje u koju svrhu je potpisana skica, tužitelj odgovara u svrhu
razgraničenja sa zapadnim susjedima, a zapadni susjedi su mu J. T. i V. ali
je mjerio cijelu parcelu.
Na upit tko je radio betonski dio prikazan na fotografiji broj 1, koji dijeli javni
put od spornog dijela, tužitelj odgovara da je zapadnim susjedima dok su oni radili
kuću, dozvolio da oni dignu zapadni zid, i zauzvrat će oni njemu napraviti zid koji je
bio srušen. Taj dio je po cijeloj dužini napravljen po njegovoj dozvoli, a ta greda je
došla do suhozida.
Tuženik pod 1 u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je svoju nekretninu
kupio 1991. god., od gosp. Š. I., a izgradnju kuće je počeo 1997 godine. Na
zemljištu je bio napravljen suhozid, i kada ga se pita kakav je bio smjer istog, može
reći da isti nije bio skroz ravna crta, u jednom dijelu je bio jajast, odnosno obal i
ulazio u nekretninu tužitelja, a na sjeveroistočnom dijelu je bio ravan. On je pošto se
taj suhozid počeo urušavati, u nekoliko faza vršio betoniranje istog, a u posljednjoj
fazi, i to u pogledu sjeveroistočnog dijela, koji se urušavao svako malo, izvršio je
betoniranje zajedno sa gosp. Ž.. On ne zna kada je Ž. kupio svoju
nekretninu, ali je kupio iza njega, ali su zajedno odlučili napraviti put. Njemu je put bio
potreban za prolaz. Izričito tvrdi da ovaj betonski zid prati liniju nekadašnjeg
suhozida. Nije postojao, kako to tvrdi tužitelj, nikakav drugi zid uz ovaj suhozid, pa
može pojasniti da je on doista stavio ove šipke koje su prikazane na fotografiji br. 5,
ali kako bi se zaštitilo ovo kamenje na kojem postoji crvena oznaka, jer to služi kao
dokaz da je upravo tu bio nekada suhozid. On tu crvenu crtu nije stavio, nego su je
stavili geometri koji su doista izašli na teren, ali geometri su izašli na teren nakon što
je napravljen zid. Dodaje da je on prilikom izgradnje betonskog zida čak zašao u
svoju nekretninu. Ova željeza je bio prisiljen staviti zato što je tužitelj ušao s bagerom
i htio je da se to zaštiti kao dokaz dok ova parnica traje.
Kada ga se pita što je sa ovim nasutim dijelom koji je zapravo sporan, može
reći da su on i Ž. prvo sklonili materijal koji je tu bio nasut, kako bi napravili
betonski zid, pa su potom sve to vratili. Po predočenju skice iz 2001. god., izjavljuje
da mu ista nije poznata.
Na upit suda tko je R. J., odgovara da je to njegova supruga. Ne zna
što radi potpis njegove supruge na toj skici, dok na daljnji upit je li ovo potpis vaše
supruge, odgovara da je moguće da jeste. Dodaje da nikada nije bilo govora o
kupoprodaji ovog sjeveroistočnog dijela kako je to tužitelj iskazivao.
Na izričit upit da li je bio upoznat sa skicom iz 2006. god., odgovara da nije.
Na upit je li postojao zidić ispod starog suhozida, odgovara da nikakav zidić
nije postojao, dok na daljnji upit zašto su postavljene ove šipke koje su postavljene,
odgovara da su one postavljene na ostatak suhozida kojeg jer on htio da izbjegne
kod ulaza, i ušao je 15 cm u svoj teren. Vjerojatno se šipke sada nalaze na terenu
tužitelja, jedno 5 cm, jer šipke nije mogao postaviti na zid.
Na upit kada ste radili ovaj sporni sjeveroistočni dio, odgovara da se on doista
ne može sjetiti kada je to točno radio, ali je radio zajedno sa Ž.. Zna da je bila
prijava.
Na daljnji upit zašto novi zid betonski nije pratio po vašim riječima ovaj suhozid
za koji vi tvrdite da predstavljaju kamenja na skici, tuženik odgovara da je htio da se
put što manje lomi, jer nije mogao autom ući pod 90 stupnjeva od javnog puta.
Ponavlja kada ga se pita na fotografiji br. 4, da je on htio držati pravac, nisam tu htio ulaziti metar jer s tim ništa ne bih dobio.
Na upit kada ste radili sporni dio zida, jeste li u tom periodu kontaktirali
tužitelja, odgovara da nije. Dodaje da je geodet izašao nakon što je zid napravljen,
on doista jeste tu bio prisutan, ali skicu nije vidio.
Na daljnji upit može li na toj skici pokazali taj zid ako je geometar izašao nakon što zid napravljen, odgovara da jako loše vidi, ne može se izjasniti gdje je tu zid.
Na upit da li je možda prije izgradnje spornog zida mogao ući autom i
kamionom, navodi da je s malim osobnim automobilom mogao, ali nije mogao s
kamionom, zapravo nije se usudio zbog straha da to ne propadne.
Na poseban upit, kada je po pričanju tužitelja bio geometar, da li vas je
kontaktirao geometar po imenu V., odgovara da nije, dok na daljnji upit je li vas
tužitelj kontaktirao kada je uređivao svoje odnose sa gosp. V. i T.,
odbovara da nije.
Na upit navodi da su metalne šipke postavljene kada je tužitelj doveo bagere odnosno kada je pokrenut ovaj postupak.
Na daljnji upit kome je pripadao suhozid, odgovara da je to pripadalo zemlji
"koja visi", a to bi bilo od obitelji Š. i L., koji su bili prijašnji vlasnici.
Isključivo je on uklanjao suhozid od sjevera prema jugu.
Na upit što bi predstavljao crveni dio, odgovara da njemu ništa ne predstavlja,
a na daljnji upit da li vam je u tom crvenom dijelu predlagana od strane tužitelja
zamjena, odgovara da je on doista razgovarao s tužiteljem, za donji dio, ali ne ovaj
sjeveroistočni dio, i taj razgovor je bio prije nego što je on uopće počeo graditi
betonski zid, i razgovor je bio u smislu da se potegne pravac, ali on na to nije pristao
jer je smatrao da bi on puno više bio oštećen. Nikakva zamjena o kojoj je tužitelj
govorio u iskazu nije moguća.
Nadalje upitan da li linija B-C u vještvu vještaka B. priloženog spisu,
predstavlja među između tužitelja i tuženika, odgovara da linija B-C predstavlja
među, dok na upit da li je na liniji A-B bio suhozid, odgovara da je suhozid bio na liniji
B-C.
Na upit da li su 1997. god., kada je počeo graditi kuću, dolazili građevinski
strojevi na njegovu nekretninu, ogovara da jesu. Strojevi bi teško mogli pristupiti na
njegovu nekretninu da je doista suhozid bio u liniji A-B.
Na poseban upit kojim putem su dolazili ti strojevi, da li ovim ili nekim drugim,
odgovara da ne zna jer je bio u N., ali mala kombinirka je dolazila kopati
temelje.
Na daljnji upit da li postoji sa istočne strane do vaše nekretnine pristupni put,
odgovara da postoji put ali preko dvije tuđe nekretnine. Na daljnji upit navodi da se
ne može sjetiti kada je Ž. počeo graditi kuću, ali čim je kupio zemljište počeo je graditi.
Tuženik pod 2 u iskazu od 13. srpnja 2016. god., navodi da je nekretninu
kupio 2003. god., od K. Z.. Na nekretnini je već postojao objekt od 35
m2, koji je izrađen 80-et i neke godine, a on je samo vršio nadogradnju. Suhozid je
tada bio položen koso, i kantun njegove parcele je bilo upravo ono kamenje koje se
vidi na fotografiji broj 5, koju je tužitelj priložio danas na ročištu, i išao je put sjevera
na spoj suhozida i betonskog zida. Kada mu se predočava skica vještaka B.,
koja je izrađena za potrebe ovog predmeta, može reći da je suhozid bio na liniji C-B.
U blizini točke C je bila jedna maslina, a panj te masline i danas postoji, i odmah do
masline je bio suhozid.
Na izričit upit da li je bio nazočan kada je rađeno premjeravanje tužiteljevog
zemljišta 2006. god., izjavljuje da nije bio nazočan. On je prvi put ovu skicu vidio
danas na ročištu.
Na daljnji upit da li mu je ikada predočena skica iz 2001. god., odgovara da je
nije vidio prije postupka, dok na upit je li bilo kakvih dogovora oko njegove kupnje
spornog sjeveroistočnog dijela, odgovara da nije jer nije imao potrebu kupovati.
Navodi da je on s tuženikom pod 1. sudjelovao u izgradnji betonskog zida, i to
ovog sjeveroistočnog dijela, jer se to uostalom radilo na njegovoj parceli. Naime,
njegova parcela i parcela tuženika pod 1. su nekada bile jedinstvena cjelina odnosno
jedno zemljište koje je poslije podijeljeno.
Na upit jeste li kontaktirali tužitelja kada ste gradili sjeverni dio zida, odgovara
da nije jer je to radio na svome, dok na daljnji upit jesu li na vašu nekretninu dolazili
strojevi kada ste gradili, odgovara da nije bilo potrebe kada njegova nekretnina
graniči s putem. Gosp. J. je imao pješački put, a kako je njemu bila potreba da
dođe do svoje nekretnine autom, on je pristao na ovu izgradnju zida. Pješački put je
išao preko njegove nekretnine. To je bilo pravo prolaza pješke.
Na upit je li vam poznato da je nakon gradnje zida 2006. god., izlazila
građevinska inspekcija, odgovara da je izašla, oni su slikali stanje na terenu, rekli su
da nema daljnjih izvođenja radova što nije ni bilo, svoju kuću je legalizirao. Nije bilo
nikakvih zabrana ni problema.
Na daljnji upit koliko je bio visok zid čiji je sastavni dio činilo ovo kamenje, koje
je sada ograđeno šipkama, odgovara da je bio veći od metra, ali kada je kupio
nekretninu bio je obrušen. Tužitelj je jednom prigodom došao sa bagerom, i sve što
je palo pokupio je i bacio na njegovu nekretninu, na ovaj gornji plato. Od kantuna što
bi sada bilo označeno šipkom na fotografiji do spoja sa sjevernim zidom, bilo bi oko
7-8 metara, a širina zida je bila otprilike 80 cm.
Na upit navodim da je on kupio od Z. K., a on je mijenjao svoje
imanje sa gosp. K., koji živi u Z., a taj K. je kupio od L., dok
na upit tko vas je uveo u posjed nekretnine, navodi da je to bio pok. I. Ž. i
njegova supruga.
Nadalje upitan da li je oblik vaše parcele bio sukladan izvodu iz katastarskog
plana, odgovara da jeste, a to se vidi iz katastarskog plana koji u ovaj tren prilaže, a
napravljen je 07. prosinca 2011. god., a i nadalje iz izvatka iz 1994. god., kojeg u
ovaj tren prilaže, te kopiji iz mape, i to kada je on kupio ovo zemljište 2003. god.,
upravo je takvo zemljište kupio, i u tom obliku. Dodaje da je rješenje o legalizaciji
njegove kuće pravomoćno i izvršno, a to uključuje i ovaj zid. Sa gosp. B.
nikada nije pričao ni o čemu.
Na upit može li reći što što na skici broj 3 predstavlja drveni dio, odgovara da
je to on napravio kao odvod, a na daljnji upit zašto tog odvoda nema na spornom
dijelu, odgovaram da nema potrebe jer voda kroz zemlju prolazi pod put.
Na upit jeste li gradili drvene grade prije spornog dijela, odgovaram da su
daske stavljene prije ovog spornog dijela.
Tužitelj je podneskom od 13. srpnja 2016. god., precizirao tužbeni zahtjev
sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing.geod. od
22. kolovoza 2013. god., te predložio sudu da donese odluku kojom se utvrđuje da je
vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest.zem. 865, Z.U. 426, K.O. K.
G., te da naloži tuženicima da predaju tužitelju svjeveroistočni dio predmetne
nekretnine koji se nalazi uz čest.zem. 864/1, 2, K.O. K. G., a koji
sjeveroistočni dio nekretnine je opisan u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka
za geodeziju A. B. ing.geod., br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013. god.,
koje je sastavni dio ovog spisa te je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama
A-B-C, kao i da naloži tuženicima da poruše zid sagrađen na sjeveroistočnom dijelu
te nekretnine koji je opisan u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za
geodeziju A. B. ing.geod br. 19/2013, od dana 22. kolovoza 2013. god., koje
je sastavni dio ovog spisa te je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama A-B-
C i sa nekretnine uklone i odnesu sav materijal toga zida i materijal koji se nalazi
iznad razine čest. zem. 865. K.O. K. G. i to na sjeveroistočnom dijelu
nekretnine između toga zida i međe sa nekretninama čest.zem. 864/1, 2, K.O. K.
G., na priloženoj skici na lica mjesta označene točkama A-B.
U podnesku od 03.travnja 2017. god., tužitelj navodi da je iz nalaza i mišljenja
vještaka A. B. ing.geod., kao i njegovog iskaza na ročištu 21. siječnja 2015.
god., razvidno da se njegov nalaz i mišljenje temelji na skici izmjere iz 2001. god.,
koja je rađena radi uplanjenja kuće tuženika pod 2 na čest. zem. 864/2, K.O. K.
G., a da je ta skica rađena na temelju stvarnog stanja na terenu. Navodi da
dostavlja u dokazne svrhe i G. v. metodom aerofotogrametrije
S. rujan 2016. godine" izrađene od strane G. z. d.d. S., iz kojeg
je razvidna linije međe na terenu između nekretnine označene kao čest.zem. 865 i
čest. zem. 864/1, K.O. K. G., na osnovu odgovarajućih
aerofotogrametrijskih snimaka iz 1989. god., u kojem je crvenom linijom označena
međa prema stvarnom stanju terena u tom trenutku.
Navodi da međa ucrtana u katastarskom operatu očito odstupa od međe koja
je postojala na terenu, a tuženici su jednostrano i neovlašteno bez bilo kakvog
prethodnog postupka utvrđivanja ili određivanja međe, izgradili predmetni zid na
katastarskoj međi koja se ne podudara sa stvarnom međom koja je postojala na
terenu, i jasno je uočljiva na priloženim fotografijama, kako onima koje je priložio
tužitelj, tako i onima koje su priložili tuženici.
Nadalje, tužiteljevo zemljište označeno kao čest.zem. 865, K.O. K.
G. je u odnosu na zemljište tuženika pod 2 koje je označeno kao čest zem.
864/1, K.O. K. G., na nižoj nadmorskoj visini za oko 2 m, pa je jasno da su
samo tužitelj i njegovi prednici mogli koristiti predmetno zemljište,a i z dokaza
izvedenih tijekom postupka je razvidno da se upravo tužitelj i njegovi prednici nalaze
u posjedu ovog dijela predmetnog zemljišta od pamtivijeka, te da površina zemljišta
koja je u skici mjerenja sudskog vještaka A. B. ing.geod., S. 22.
kolovoza 2013." označena slovima A-B-C-A i obojana zelenom bojom u površini od 9
m2, pripada vlasniku nekretnine označene kao čest.zem. 865, K.O. K. G..
Člankom 103 st. 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano
je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko
može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa,
što jasno upućuje na zaključak da se parnica može pokrenuti i neovisno o postupku
uređenja međe.
Navodi da je vlasnikova pravna vlast glede nekretnine prostorno ograničena
na nekretninu tj. na zemljišnu česticu. Granice zemljišne čestice određene su
geometrijski kao katastarska čestica i označuju se međom. Međom se, dakle
označava do kuda u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine,
odnosno označava se granica katastarske čestice. Svatko može u parnici dokazivati
do kuda doseže njegovo vlasništvo zemljišta, može dakle, staviti vlasnički zahtjev u
obliku tužbe, zahtijevajući da mu se preda u posjed ono što je njegovo, a drugi to
posjeduje, te da se međa označi u skladu s njegovim pravom vlasništva (Gavela i
suradnici, Stvarno pravo, N.N. Zagreb, lipanj 2007. str. 641 i 650).
Slijedom navedenog, tužitelj je preinačio tužbu isticanjem i daljnjeg tužbenog
zahtjeva radi utvrđenja položaja spornog dijela međe između njegove nekretnine i
nekretnine tuženika pod 2, te je konačno postavio tužbeni zahtjev i predložio sudu da
donese slijedeću presudu;
-utvrđuje se da međa između nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O.
K. G., koja je u vlasništvu tužitelja, i čest. zem. 864/1, K.O. K.
G., koja je u vlasništvu tuženika pod 2, predstavlja liniju između točaka A-B,
koje točke su navedene u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A.
B. ing.geod. U. S. 21. kolovoza 2013.", koja prileži ovom predmetu, tako
da površina od 9 m2 koja je u istoj skici, kao poseban lik, označena slovima A-B-C-A
predstavlja dio čest. zem. 865, K.O. K. G., pa se ovlašćuje tužitelj da na
temelju ove presude u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi izvrši evidentiranje
međe između ovih nekretnina sukladno ovoj presudi i navedenoj skici.
-nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, predaju
tužitelju sjeveroistočni dio nekretnine označene sa čest. zem. 865, K.O. K.
G. u površini od 9 m2, koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju
A. B. ing. geod. "U S., 21. kolovoza 2013.", kao poseban lik, označen
slovima A-B-C-A.
-nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana poruše zid sagrađen na
sjeveroistočnom dijelu nekretnine označene sa čest.zem. 865, K.O. K. G.,
koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju A. B. ing. geod. "U
S., 21. kolovoza 2013.", označen slovima B-C, te da s dijela predmetne
nekretnine koji je u istoj skici, kao poseban lik, označen slovima A-B-C-A, uklone i
odnesu sav materijal tog zida i materijal koji se nalazi iznad razine čest.zem. 865,
K.O. K. G., između tog zida i međe sa nekretninom označenom sa
čest.zem. 864/1, K.O. K. G., na priloženoj skici lica mjesta označene
točkama A-B.
Svjedok I. Š. u iskazu na licu mjesta dana 07. travnja 2017. god.,
navodi da će sve reći iskreno i pošteno. On je prodao zemljište u K. G. M.
J.. Radi se o zemlji zv. P. negdje 500 m2. Od glavnog puta on se je
spuštao na nekretninu, i nikoga on tu nije vidio. Kada ga se pita je li na terenu
postojao kakav zid, izjavljuje da je postojala "prizida" na zapadnu stranu. To je bio
mali zidić od kamena visine otprilike 50-ak cm, možda i više. Bio je lijepo ravan zidić,
i tu je prolazio. Na izričit upit je li se zidić koji je bio na nekretnini lomio, mijenjao
smjer, odgovara: "Ma Bože nije, išao je ravno". On davno nije bio na toj nekretnini,
ima 25 godina.
Nakon što mu je predočena fotografija koja čini sastavio dio nalaza i mišljenja
sudskog vještaka A. B. (list spisa 20), izjavljuje da slabo vidi, te da ne može
vidjeti ništa na predočenoj fotografiji. Postojala je visinska razlika u terenima, zato je
i postojala "prizida". Kada ga se pita tko je radio taj zid, izjavljuje da ne zna. Kako ću
on to znati.
Na upit što je uobičajeno u K. je li "prizida" od niže ili više zemlje
izjavljuje dane zna. Prema zapadu, prema K. je bila zemlja od B..
Nikada on nikoga ni na jednoj strani nije vidio. Taj zidić je pratio njegovu zemlju.
Nikada nije bilo spora vezano za zid između njega i B. niti je ikoga vidio.
Poviše njegove zemlje do glavnog puta je bila zemlja od L..
Na upit tko je koristio put kojim ste dolazili do glavnog puta, navodi da je to
bio "stopalski" put, i takav je put imala svaka zemlja. Tu je prolazio samo pješke, put
je bio otvoren. Kada ga se pita kakav je to put, izjavljuje da je to sve bilo obraslo
kupinom. U svojih 27 godina on nikoga nije vidio na toj zemlji, ni od istoka, ni zapada,
ni sjevera, ni juga.
U podnesku od 11. travnja 2017. god., tuženik pod 1 navodi da se protivi
preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 03.travnja 2017. god., a obzirom
da je tužbom tužitelj zatražio da se utvrdi vlasnikom predmetne nekretnine, do
preinačenim tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi međa između predmetne
nekretnine i čest. zem. 864/1, obje K.O. K. G..
Tuženik pod 2 u podnesku od 21. travnja 2017. god., navodi da se protivi
preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, preinačenim tužbenim zahtjevom tužitelj
je zatražio da se utvrdi međa između nekretnina označenih kao čest.zem. 865, K.O.
K. G. i čest.zem. 864/1, K.O. K. G., a čime je izvršio preinaku
ranije postavljenog tužbenog zahtjeva podredno, protivi se i tužbenom zahtjevu iz
podneska od 03. travnja 2017. godine.
Na raspravnom ročištu dana 17. prosinca 2020.god., tuženik pod 2 navodi da
u dokazne svrhe prilaže aviosnimku njegove nekretnine iz koje je razvidno kako je
predmetna nekretnina izgledala prije 1968. god, a koji dokaz potvrđuje njegove
navode iznesene tijekom postupka, i koja snimka se u cijelosti poklapa sa skicom
koju je izradio sudski vještak A. B. ing. geod. za potrebe ovog postupka, i to
posebno u referentnim točkama C i B.
Tužitelj na istom ročištu ističe kako iz priloženih fotografija nije vidljivo o kojim
se česticama radi, kao niti datum nastanka istih, pa stoga prigovara tvrdnjama
tuženika pod 2 da se radi o snimkama iz 1968. godine.
Svjedok N. Ž. u iskazu od 24. veljače 2021. god., navodi da joj je
poznata predmetna nekretnina obzirom da je 1987. godine posredovala u
kupoprodaji ove zemlje za svoga rođaka D. K.. Nakon što joj je predočena
priložena fotografija sačinjena od strane sudskog vještaka na str. 20 spisa, može
kazati da joj je poznat i sadašnji izgled spornog dijela predmetne nekretnine, pa tako
može kazati da je u vrijeme kada je posredovala pri kupoprodaji ove nekretnine o
čemu je maločas govorila, na spornom dijelu nekretnine bio kameni zid koji je išao
upravo od točke B do točke C, dakle, na istom mjestu na kojemu se sada nalazi
betonski zid, a možda je čak i nekadašnji kameni zid bio položen i još malo u lijevo u
odnosu na ovaj sadašnji betonski zid. Pored točke C na ovoj fotografiji upravo negdje
kod broja "2" bila je jedna maslina, te se je između ovog kamenog zida i masline
moglo prolaziti, nešto manje od jednog metra.
Na posebno pitanje navodi da je negdje iza Domovinskog rata ovaj zid
betoniran od strane novoga kupca, jer njen rođak K. živi u Z. i nakon
Domovinskog rata više nije dolazio u Republiku Hrvatsku. Nije joj poznato da li je
novi kupac prethodno porušio ovaj kameni zid ili ga je samo betonirao. Pretpostavlja
da je to uradio ovdje prisutni tuženik pod 2, jer je sada ova nekretnina u njegovom
vlasništvu.
Na posebno pitanje navodi da je posredovala u kupoprodaji predmetne
nekretnine za svojega rođaka K. tijekom 1987. godine, a on njoj nije ispustio
pismenu punomoć za zastupanje, i tijekom 1987. godine je došao iz Z. i kupio
predmetnu nekretninu od F. L.. Negdje otprilike 1993. godine njen
brat i ona su za rođaka K. prodali ovu nekretninu K., ne može se sjetiti u
ovaj čas njegovog osobnog imena, a rođak K. je u ovu svrhu ispustio punomoć
njenom bratu M. K.. U vrijeme kada su prodali predmetnu nekretninu na
spornom dijelu je još bio suhozid o kojem je maločas govorila. Ova maslina i još
jedna maslina koja nije vidljiva na fotografiji su bile na ovoj nekretnini koju su kupili, a
potom prodali za svojega rođaka K.. Nije joj poznato i ne može se sjetiti da li je
prilikom kupovine i kasnije prodaje ovog zemljišta bio angažiran ovlašteni geometar.
Ona nije nikada imala u vlasništvu agenciju za posredovanje u prometu
nekretninama, a sve ovo o čemu je govorila radila je za svojega rođaka koji živi u
Z..
Na posebno pitanje navodi da su nakon kupovine predmetnog zemljišta na
istom sagradili kuću dimenzija 8 x 6 metara sa nešto malo vanjskog stubišta. Nije joj
poznato tko je uklonio dvije masline o kojima je govorila. Sjeća se da je jedna od njih
bila stoljetna. Može kazati i to da nikada nije vidjela nikoga na zemljištu položenom
zapadno od ovog spornog dijela, i isto je bilo zapušteno i zaraslo u kupinu. Spornim
dijelom je nekada mogao prolaziti samo Š. koji je imao u vlasništvu zemlju koja
se nalazi južno od ovog spornog dijela, a prolazio je po ovom suhozidu o kojem sam
maločas govorila. Ovaj sporni dio pa i šire od njega su koristili za pristup traktorom i
iskrcavanje materijala.
Tužitelj na istom ročištu navodi da ulaže prigovor na iskaz ove svjedokinje jer
nikada nije vidio svjedokinju tamo gdje navodi da je bila. Kako ona kazuje da je
dovodila tamić i traktor, a da bi to bila zemlja njezinog rođaka, sasvim je očito da ne
kazuje istinu, a ne kazuje istinu ni o zidu ni o betoniranju. Uostalom svjedokinja nikad
nije bila vlasnica tamića niti traktora, a iz susjednog je mjesta, pa nije imala nikakav
interes dolaziti na te nekretnine.
Svjedok Z. V. u iskazu od 24. veljače 2021. god., navodi da od 2000-e
godine živi u susjedstvu tuženika pod 1 i pod 2, pa se tako sjeća, a nakon što mu je
predočena priložena fotografija na str 20 spisa, da je u vrijeme kada je doselio u
susjedstvo na ovom istom mjestu gdje se sada nalazi ovaj betonski zid, tada bio
suhozid, i to između točaka B i C, kako je označeno na fotografiji. Koliko je njemu
poznato tuženik pod 1 je kasnije porušio ovaj suhozid i na istom mjestu podigao ovaj
betonski zid vidljiv na fotografiji. Može kazati da je prilikom ovih radova nasut samo
krajnji dio ovog spornog zemljišta upravo u visini gdje se nalazi ovaj čovjek na
fotografiji, a to je dio do glavnog puta na kojemu je nekada bila stepenica visine oko
pola metra.
Na posebno pitanje navodi da je tuženik pod 1 izveo ove radove da bi mogao
vozilom doći do svoje kuće. Može kazati da poznaje tužitelja i koliko se sjeća on nije
reagirao i tražio da se obustave ovi radovi u vrijeme dok ih je izvodio tuženik pod 1.
Koliko se sjeća tužitelj je tek kasnije, što je čuo od tuženika pod 1 i pod 2, postavio
problem vezan uz izvođenje ovih radova smatrajući da je ovaj sporni dio njegovo
vlasništvo.
Na daljnje pitanje navodi da nije viđao tužitelja u vrijeme izvođenja spornih
radova na rušenju nekadašnjeg suhozida i izgradnji ovog betonskog zida, a kazao je
da tužitelj nije reagirao u vrijeme izvođenja radova, jer je tek kasnije od tuženika pod
1 i pod 2 čuo da ih je tužio smatrajući da je ovaj sporni dio njegovo vlasništvo.
Suhozid je tuženik rušio rukama i mašklinom. Ovaj suhozid je bio visok otprilike 1,5
metara u svom početnom južnom dijelu, a u sjevernom dijelu je imao otprilike pola
metra veću visinu. Nije mu poznato što je tuženik radio sa kamenjima koje je uklonio,
a od kojih je bio sagrađen ovaj nekadašnji suhozid. Ovaj novi betonski zid je podignut
u čitavoj dužini nekadašnjeg suhozida.
Nadalje upitan navodi da je svoju kuću u susjedstvu počeo graditi 1997.
godine, a na susjednom zemljištu koje je sada u vlasništvu tužitelja nije nikada
nikoga viđao, a radilo se je o zapuštenom i zaraslom terenu. Na ovom spornom dijelu
je bio jedan uski put, a teren je bio otprilike na pola metra nižoj razini. Tu se je
nalazila i jedna maslina. Ovuda se je dakle, moglo proći samo pješice. Tužitelj je vrlo
rijetko dolazio na svoju nekretninu, a nakon što je sagrađen ovaj sporni betonski zid
počeo je dolaziti i bio otprilike 10-ak puta, te je na svojem zemljištu posadio masline.
On je uredio sa tužiteljem i među sa njihovih nekretnina, pa mu je prepustio otprilike
210 m2 zemljišta po katastru, i to samo iz razloga da ne bi i on morao sa tužiteljem
dolaziti na sud. Tužitelj je na njihovoj međi sagradio zidić sa žičanom ogradom.
Na daljnje pitanje navodi da je svoje zemljište kupio 1989. godine. Nakon toga
je otprilike dva puta bio na svojem zemljištu tijekom Domovinskog rata. Koliko se
može sjetiti tuženik pod 2 je kupio i došao u susjedstvo negdje nakon 2000-e godine.
Tužitelj je na svojem zemljištu posadio masline prije 7, 8 godina.
Tuženik pod 1 u podnesku od 26. veljače 2021.god., navodi da u dokazne
svrhe dostavlja snimku današnjeg stanja u usporedbi sa stanjem na terenu iz
1968.god., a iz čega je razvidno kako je predmetni zid iz 1968. god., bio na mjestu
gdje se danas nalazi.
Svjedok Z. G. u iskazu od 26. svibnja 2021. god., navodi da je tijekom
2005. ili 2006. godine njegov tadašnji šef D. V. bio pozvan na predmetnu
parcelu u K. od strane tužitelja B., a kako bi se izdefiniralo pravo
prolaza sa zapadne strane predmetne parcele. Kada mu se predočava fotografija na
str. 20. spisa može kazati da se na fotografiji nalazi istočna strana parcele, dok su oni
kao ovlašteni geometri bili pozvani u svrhu utvrđivanja ovog prava prolaza na
suprotnoj, odnosno zapadnoj strani predmetne parcele. Ovom prigodom su izmjerili
kompletnu parcelu, pa tako i na spornoj istočnoj strani.
Na posebno pitanje navodi da je u ovo vrijeme 2005. ili 2006. godine na terenu
postojao betonski zid, i to upravo na liniji označenoj točkama A-B na priloženoj
fotografiji na str. 20. spisa, dok je na sjevernoj strani uz rub kolnika ceste, a što je isto
tako vidljivo na ovoj fotografiji, postojao suhozid. Na predmetnoj nekretnini je bio
samo ovom prigodom i nakon toga više na nju nije dolazio.
Na daljnje pitanje navodi da mu je ovo što je maločas kazao o položaju
spornog zida ostalo u sjećanju budući da je kao geodetski tehničar sačinio više skica
predmetne nekretnine po zahtjevu tužitelja, a kako bi se ovaj zid povukao u ravnoj
liniji i tako utvrdila međa pravilnog oblika, međutim to izgleda nije zaživjelo. Ovaj zid
je inače prema njegovim spoznajama vlasništvo susjeda tužitelja.
Nadalje upitan navodi da je na ovim skicama koje je sačinio bilo vidljivo da se
je sporni betonski zid o kojem je govorio nalazio na ovoj liniji označenoj linijama A-B
na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa koja mu je predočena. Ovim skicama
raspolaže tužitelj, a možda eventualno i njegov tadašnji šef D. V..
Na posebno pitanje, a nakon što su mu od strane tužitelja predočene
sačinjene dvije skice predmetne nekretnine, navodi da se upravo radi o skicama koje
je sačinio nakon što je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, te da je na
ovim skicama vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina na spornom dijelu
išla ravno, odnosno po ovoj liniji A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa, dok je
crvenom linijom označena međa kako ju je predlagao tužitelj i koja bi išla ravnom
linijom o čemu je maločas govorio.
Na daljnje pitanje da li kao geodetski tehničar ima ovlasti raditi skice
nekretnina, može kazati da je kao ovlašteni zaposlenik sačinio skice koje su mu
predočene, a njih je potpisao šef D. V. dipl. ing. geodezije. Jedna skica koja mu
je predočena nije ovjerena i radilo se je kako je već kazao o prijedlogu tužitelja da se
ispravi međa između nekretnina stranaka, dok je druga skica potpisana i
ovjerovljena, a sačinjena je kako je već kazao, u svrhu utvrđivanja pristupnog puta sa
zapadne strane predmetne nekretnine. Ova sporna međa na istočnoj strani
nekretnine je na skici sačinjena prema stanju na terenu, a ne prema katastarskim
granicama.
Posebno upitan da li je u svrhu izrade snimka lica mjesta koje je predočeno sudu na današnjem ročištu bilo ispravno unijeti istočnu među prema katastarskim
granicama ili prema stanju na terenu, navodi da je ovom prigodom trebalo snimiti
stanje kakvo jeste na terenu, a što je ovom prigodom i prikazano na snimku lica
mjesta te mu je upravo predočeno. Nisu mu poznati tuženici J. i Ž.. Nije mu
poznato da li je upravo predočeni snimak lica mjesta bio predočen tuženicima na
potpis. Nakon što je sačinio ovu neovjerenu skicu po prijedlogu tužitelja, od tužitelja
nije naknadno primio nikakvu informaciju o tome da li je njegov prijedlog prihvaćen ili
nije prihvaćen. Kada je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, čitava
istočna strana predmetne nekretnine je bila u betonskom zidu. Ovaj zid je na svojoj
južnoj strani bio niže visine i penjao se je idući prema sjeveru, tako da je na sjevernoj
strani bio nešto veće visine. Kako je već kazao, prema njegovim spoznajama zid je
bio u vlasništvu susjeda. Tom prigodom na ovom spornom dijelu nije uočio nikakve
ostatke nekakvog drugog zida ili bilo kakve druge tragove, što bi se moglo tumačiti
kao međa. Kako je već kazao, na neovjerenoj skici koju je sačinio crvena linija je
predstavljala prijedlog za uređenje međa među strankama od strane tužitelja, dok
crna linija predstavlja stanje na terenu.
Na daljnje pitanje zbog čega na ovoj skici koju je načinio, postoje dvije linije
crne boje, može kazati da se u ovaj čas ne može sa sigurnošću izjasniti, a moguće je
da jedna od ove dvije linije predstavlja i katastarsku granicu među nekretninama.
Na posebno pitanje navodi da je njegov šef D. V. prilikom snimanja
predmetne nekretnine, tužitelju kazao da na terenu trebaju biti sve stranke, odnosno
svi susjedi, pa tako mogu kazati da su neki od susjeda ovom prigodom i bili na
terenu, ali se ne može izjasniti koji su susjedi ovom prilikom bili na terenu. U ovakvim
prigodama se i vrši snimak nešto šireg područja, radi toga što je službena mapa
definirana u mjerilu 1:2880, pa odstupanje od 1 mm na mapi može rezultirati većim
odstupanjima na terenu.
Na daljnje pitanje navodi da nakon što je sačinio ovu predočenu skicu više nije
obavljao nikakve poslove u vezi predmetne nekretnine. U konkretnom slučaju se
radilo o skici za potrebe stranaka, a ne o skici za potrebe katastra.
Svjedok J. S. u iskazu od 26. svibnja 2021. god., navodi da je kao bivši
zet tužitelja u više navrata bio na predmetnoj nekretnini, pa tako može kazati da je na
predmetnu nekretninu počeo dolaziti 1997. god., kada je sklopio brak, a posljednji put
je na njoj bio prije 4 - 5 godina. Nakon što mu je predočena fotografija priložena na
str 20 spisa, može kazati da ovaj sporni zid u vrijeme kada je dolazio na predmetnu
nekretninu nije postojao, već je na ovom dijelu postojao suhozid koji se je protezao
na liniji označenoj slovima A-B na priloženoj fotografiji, a u podnožju tog suhozida je
postojao podzid nešto širih dimenzija, a na tom mjestu je postojala i jedna maslina.
Ovaj podzid je bio visok nekih 40–tak centimetara, i rub ovog podzida je išao negdje
sredinom ovog spornog dijela u obliku trokuta, s tim da on nije otpočimao u ovoj točci
označenoj slovom B već negdje između točaka A i B, i to upravo ovdje gdje je na
fotografiji vidljiva sjena.
Na posebno pitanje navodi da je ovaj sada postojeći sporni zid na liniji
označenoj slovima B-C na priloženoj fotografiji, po njegovom sjećanju sagrađen
negdje prije 15 godina, a sagradio ga je vlasnik nekretnine sa istočne strane, a misli
da se radi o tuženiku J., te smatra da ga je sud maločas pogrešno razumio da bi
na ovom spornom dijelu nekretnine čitavo vrijeme dok je on na nju dolazio bio stari
suhozid o kojemu je maločas govorio.
Na daljnje pitanje navodi da je ovaj podzid o kojem je maločas govorio isto
tako bio od kamena. Tužitelj mu je kazao da su oni podigli ovaj podzid da bi se
spriječilo urušavanje postojećeg starog suhozida, a kako je maslina koja je ovdje
postojala bila vlasništvo tužitelja, tako smatra da je u njegovom vlasništvu bio i ovaj
podzid. Tužitelja nije nikad pitao u čijem vlasništvu je bio stari postojeći suhozid, ali
mu je poznato kako je običaj da je takav suhozid uvijek u vlasništvu gornje parcele,
dakle, one koja se nalazi na višoj razini, dakle u vlasništvu susjedne parcele. Može
kazati da ga tužitelj nije obavijestio o samom početku izvođenja radova na
betoniranju spornog dijela od strane susjeda, ali mu je bilo poznato da se je tužitelj
sa susjedima dogovarao u vezi gradnje ovog zida, odnosno podjele njihovih
nekretnina na ovom mjestu. Međutim, kasnije je susjed sagradio ovaj zid bez
saznanja tužitelja kazavši mu kasnije da nije imao njegov broj telefona.
Na posebno pitanje navodi da njemu nisu poznati konkretni razlozi zbog kojih
je susjed J. gradnjom spornog betonskog zida odstupio od ove trase na kojoj je
nekada postojao stari suhozid, koji se je po njegovom sjećanju već pomalo počeo
naginjati, pa skoro i urušavati na nekretninu tužitelja.
Na daljnje pitanje navodi da je tužitelj sa susjedima prije izgradnje spornog
zida dogovarao načine kako utvrditi među između njihovih nekretnina, i to na način
da bi ova međa imala što ravniji i pravilniji oblik.
Nadalje upitan navodi da je među strankama po prijedlogu tužitelja bilo govora
o tome da se međa uredi na način da zid ide negdje otprilike po sredini ovog spornog
dijela u obliku trokuta vidljivo na fotografiji na str. 20. spisa. Naime, do izgradnje
spornog zida ovaj susjed na ovom mjestu do tada nije mogao pristupiti slobodno
vozilom već je morao prolaziti uz poteškoće, vraćajući se jednim dijelom u rikverc, a
sad se ovim dijelom može bez problema proći i kamionom.
Tužitelj je na ročištu dana 26. svibnja 2021. god., priložio u spis sačinjeni
snimak sa lica mjesta, koji je sačinjen od D. V. dipl.ing.geod. od 19. 06. 2006.
god. i skicu sačinjenu od strane saslušanog svjedoka Z. G..
Tužitelj u podnesku od 23.lipnja 2021.god., navodi da prigovara iskazima
svjedoka N. Ž. i Z. V.. Navodi da je Z. V. upoznao krajem
1992. god., ili početkom 1993.god., kada je zajedno sa J. T. došao u njegov
stan. Tražili su proširenje puta do svoje parcele, s tim da on sudjeluje sa jednim
manjim dijelom zemlje, a što se vidi na skici D. V. dipl.ing.geod. Oni bi put
izgradili, a pravo prolaza bi imali svi prema skici mjerenja. Tada su predložili da će
dignuti porušeni zid sa sjeverne strane njegove parcele prema putu koji se urušio
prije Domovinskog rata.
Navodi da je ovu parcelu naslijedio od oca, a na kojoj je davno bio vinograd, a
kasnije zasijana djetelina. Istina je da neposredno prije Domovinskog rata, a posebno
za vrijeme istog nije često dolazio na ovu parcelu. Zbog poslovnih obveza se nije bio
u mogućnosti baviti poljoprivredom (maslinarstvom).
Po riječima J. T., zid sa sjeverne strane je podigao Z. V..
Podigao je kameni zid na čijem vrhu je napravio betonsku gredu, čime je povezao
krajnje točke sjevernog dijela njegove parcele, od istočnog suhozida koji pripada
tuženiku pod 2, sa zapadnim zidom novog zajedničkog puta koji je izgradio V..
Nadalje navodi da se na fotografijama 1 i 2 u prilogu podneska, vidi do kuda je
betonski zid (greda) došao, a to je do točke A, po nalazu i mišljenju vještaka A.
B. ing.geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju. To nije u skladu s
izjavom svjedoka Z. V. kao ni N. Ž., koji su izjavili da je sporni dio
zida bio na pravcu B-C. Ako je suhozid bio na pravcu B-C, zašto je Z. V.
napravio betonski zid (gredu) do točke A? Zato što je u točki A bio suhozid. Normalno
bi bilo da je gredu napravio do točke B, ali nije jer zid tada nije postojao. Nije bilo
nikakve svrhe graditi zid u produžetku i ukopavati ga.
Na fotografijama 1 i 2 u prilogu podneska se vidi do kuda je tuženik pod 2
napravio sakupljač vode koja se slijeva sa ulice. Napravio ga je od svoje kuće do
točke A. Zašto ne cijelom širinom puta do točke C? Zato što je to dograđeni dio koji
tada nije ni postojao.,
Tužitelj nadalje navodi da je tuženik pod 1 istočni zid radio u dvije etape. Prvi
dio zida (do spornog zida tj. do točke B) radio je sam godinu dana ranije, a na koji on
nije imao primjedbu, osim što mu je prigovorio da ga nije obavijestio. Odgovorio mu
je da nije imao njegov telefonski broj (V. i T. su našli i adresu). Po starom
K. običaju, kada se obnavlja (međa) zid, obavezno se obavijesti vlasnika
susjedne parcele. Na fotografiji 3 u prilogu podneska se vide različite boje betonskog
zida, tamniji dio zida koji je prije sagrađen, i spornog zida koji je naknadno sagrađen,
svjetlije je boje. Na fotografijama 1,2 i 3 se vidi šut koji je svjetlije boje, a koji se
naknadno nasipavao, u odnosu na stari dio puta koji je tamnije boje i vidi se
mjestimično zelena trava.
Z. V. je izjavio da je na njegovoj zemlji bio uski put, što ne odgovara
istini jer kada je on došao u K. G., sjeverni zid njegove parcele je bio srušen u
potpunosti, pa se je moglo prolaziti u bilo kojem dijelu. Kako taj sjeverni zid ima pad
od istoka prema zapadu otprilike 1 m, njegov djed, otac i svi članovi obitelji dolazili su
na zemlju na zapadnom dijelu gdje je zid puno niži. A to je na dijelu prema skici koju
je napravio D. V. dipl.ing.geod., iscrtano plavom bojom i označeno slovom B.
Nadalje navodi da je Z. V. izjavio da on nije reagirao kada je radove
izvodio tuženik pod 1. Reagirao je kada su tuženici zajedno napravili sporni zid (u
drugoj etapi), prijavio ih je Građevinskoj inspekciji koja je izašla na teren
(10.10.2006.), slikala i stavila tablu o zabrani radova. Kako Građevinska inspekcija
nije ništa napravila osim što je slikala, stavila tablu o zabrani radova koju su tuženici
skinuli, odlučio je angažirati odvjetnika. Za promjenu pravca zida mu je rekao J.
G. iz K.. G..
Pored već spomenutih triju fotografija, snimka lica mjesta D. V. dipl.ing.
geod., kao i Nalaza i mišljenja sudskog vještaka A. B. ing.geod., tu je i skica
izmjere Z. B. iz 2001. god. (koja se nalazi u K. katastru),
Kopija katastarskog plana nove izmjere koja pokazuje kojim pravcem je išao istočni
zid. O neistinitom svjedočenju govori i Geodetsko vještačenje metodom
aerofotogrametrije koju je izradio G. z. d.d. S., u rujnu 2016. godine.
Na ročištu dana 30. lipnja 2021. god., tuženik pod 1 navodi kako isprave na
koje se poziva tužitelj, a koje je dostavio uz podnesak upućuju kako bi se u ovom
predmetu radilo o uređenju međa, a ne o tužbenom zahtjevu na utvrđenje. Posebno
ističe da skica nove izmjere koja je dostavljena nije službena skica, te da nekretnine
u vlasništvu tuženika nisu raspravljene u postupku osnivanje nove zemljišne knjige.
Fotografije koje su dostavljene ne prikazuju da bi bilo tko od tuženika povrijedio
među, niti oduzeo pravo vlasništva tužitelju. Naime, tijekom izvođenja građevinskih
radova, postavljanja zida na međi između nekretnina tužitelja i tuženika pod 2, bilo je
potrebno izvršiti iskop zemljišta kako bi se sagradio betonski zid. Ujedno ističe
prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika pod 1.
Na ročištu dana 09. rujna 2021. god., tuženik pod 1 navodi u odnosu na
prigovor promašene pasivne legitimacije, da je nesporno, kako u postupku, a tako
proistječe i iz izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 864/1, da je u vlasničkom
posjedu tuženika pod 2, tako i u odnosu na čest. zem. 864/2, da je u vlasništvu
tuženika pod 1, dok je nesporno tužitelj vlasnik čestice zem. 865 K.O. K.
G.. Budući tužitelj tuženim zahtjevom obvezuje i tuženika pod 1, a kako tuženik
pod 1 nije vlasnik niti posjednik čest. zem 864/1 na kojoj je položen sporni zid i sporni
dio zemljišta, to je osnovan i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na
tuženika pod 1. Dostavio je izvatke iz zemljišne knjige ovog suda zemljišnoknjižni
odjel - neslužena kopija sa stanjem na dan 30. lipnja 2021.god. i
08.rujna 2021.godine.
Stranke su zatražile parnični trošak.
U dokazne svrhe sud je pregledao Prikaz zk uloška – neslužbena kopija ovog
suda, zemljišnoknjižni odjel sa stanjem na dan 28.09.2011. god., Preris
katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar
od 07.12.2011. god., Nalaz i mišljenje stalnog sudskog
vještaka za geodeziju A. B. ing.geod. od 22. kolovoza 2013. god., Katalog
bespravne gradnje 2006. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, Odjel inspekcijskog nadzora za područje
Splitsko-dalmatinske županije od 28. studenog 2006. god., Obavijest Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za inspekcijske poslove od
12. listopada 2006. god., Skicu izmjere G.-G. d.o.o. K. Š.–travanj
2001. god., Ugovor o razmjeni nekretnina (1. str.), Predugovor o prodaji nekretnine
bez naznake datuma, G. s. I. d.o.o. – studeni 2012. god.,
Fotosnimak bez naznake datuma, Snimak lica mjesta D. V. dipl.ing.geod. bez
naznake datuma, pet fotografija, tri fotografije, Izvadak iz stručne literature Gavela i
suradnici, Stvarno pravo – lipanj 2007.(str. 641 i 650), Geodetsko vještačenje
metodom aerofotogrametrije G. z. d.d. S., rujan 2016. god., pet
Aviosnimaka Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Informacijski sustav
prostornog uređenja bez naznaka datuma, dva Fotosnimka Državne Geodetske
uprave od 24. 02. 2021. god., Neovjerenu skicu lica mjesta bez naznake datuma, tri
fotografije, Poziv Državne Geodetske uprave, od 28.05.2020. god., Kopiju
katastarskog plana Državne Geodetske uprave od 28.05.2020. god., Kupoprodajni
ugovor od 23. travnja 1990. god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda
Zemljišnoknjižni odjel sa stanjem na dan 30.06.2021. god, i Izvadak iz
zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižni odjel sa stanjem na dan
08.09.2021. god., te izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog
sudskog vještaka A. B. ing.geod., dana 05. ožujka 2013. god., Dopunom
vještva od strane stalnog sudskog vještaka A. B. ing.geod., na ročištu dana
21. siječnja 2015. god., saslušanjem svjedoka F. L., J. G. i I.
R. na raspravnom ročištu dana 19. ožujka 2015. god., saslušanjem parničnih
stranaka na raspravnom ročištu dana 13. srpnja 2016.god., saslušanjem svjedoka
I. Š. na licu mjesta dana 07. travnja 2017. god., saslušanjem svjedoka
N. Ž. i Z. V. na raspravnom ročištu dana 24. veljače 2021.god.,
saslušanjem svjedoka Z. G. i J. S. na raspravnom ročištu dana 26.
svibnja 2021. god.,
Tužbeni zahtjevi su osnovani.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99,
22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, u daljnjem tekstu ZV),
propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na
određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini
što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim
pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka
vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja
svojom stvari (st. 2).
U odredbi čl. 161 ZV-a, propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe
koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, te da ovo
vlasnikovo pravo ne zastarijeva ako zakonom nije što drugo određeno.
Nadalje je u odredbi čl. 162 st. 1 ZV-a, propisano da bi u postupku pred
sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje
njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati
da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
Slijedom svega navedenog, valja primijetiti da u svojem Nalazu i mišljenju od
22. kolovoza 2013. god., sudski vještak za geodeziju A. B. ing. geod., navodi
da je na zahtjev suda napravljena analiza položaja međe između čestica 865 i 864/1,
K.O. K. G.. Ističe da je sporna površina na priloženoj skici lica mjesta
označena točkama A-B-C i iznosi 9 m2, a spor je nastao obzirom da tužitelj tvrdi da
je međa između njegove čestice 865 i čestice tuženika pod 2 864/1, na mjestu na
terenu koje je na priloženoj skici i fotografiji definirano točkama A-B, a što
potkrjepljuje skicom mjerenja koja je sastavni dio elaborata uplane susjedne kuće.
Vještak navodi da je iz priložene skice izmjere iz 2001. god., razvidno da se je
sporna međa tada (2001. god.), protezala između točaka A i B, a problem je nastao
2006. god., kada je tuženik napravio betonski potporni zid dužine 8,36 m, koji je na
priloženoj skici i fotografiji označen točkama C i B. Navodi da se položaj točaka C-B,
odnosno spornog betonskog potpornog zida, poklapa sa službenim katastarskim
stanjem.
Ovaj vještak potom zaključuje da je međna linija koju je tužitelj držao u
posjedu do izgradnje potpornog betonskog zida 2006. god., definirana točkama A-B.
Nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006. godine od strane tuženika, međna
linija definirana je točkama C-B, koja se u okvirima dozvoljenih odstupanja poklapa
sa službenom katastarskom granicom.
U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 21. siječnja 2015. god., vještak A. B. ing. geod., navodi kako misli da je na spornoj skici iz tuđeg elaborata
koja je rađena na predmetnom području, sporna međa prikazana malo drugačije
nego na katastarskom planu. Proteže se od točke A do B, a na službenom
katastarskom planu od točke C do B. Iz navedenog je očito da je predmetna međa u
naravi prije izgradnje spornog zida išla od točke A do B, a da je nakon izgradnje zida
bez suglasnosti obiju strana namještena na točke C-B, odnosno po službenom
katastarskom planu.
Nakon što mu je predočena priložena skica izmjere G.-g. od 05.
kolovoza 2001. god., na kojoj skici je potpis R. J., navodi da je na temelju ove
skice izradio svoj Nalaz i mišljenje, a što je i naveo u Nalazu, te posebno ističe da u
slučaju kada ne bi bilo ove skice izmjere iz 2001.god., ne bi mogao utvrditi stvarno
stanje na terenu prije izgradnje zida. Ova skica izmjere je rađena radi uplane kuće na
čest. 864/2, i vršena je u momentu kada zid još nije sagrađen i to 2001.godine.
Točkice na ovoj skici označene br. 21, 20, 30 predstavljaju stvarnu izmjeru na terenu
i one bi odgovarale na njegovom elaboratu točkama A i B. Navodi da je ovaj elaborat
G.-g. iz 2001. god., pohranjen u arhivi katastra, i na temelju njega se
evidentiralo postojanje susjedne zgrade 864/2, a što je i bila svrha elaborata. Nikakve
se granice nisu pomicale u odnosu na katastarsku mapu, i što je najvažnije on
pokazuje stvarno stanje terena. Oznake 21, 20, 30 na njemu su simboli, a ispod je
oznaka za podzid, malo podebljan.
Među strankama nije niti sporno da je priložena Skica izmjere G.-G.
d.o.o. – travanj 2001. god., potpisana od strane supruge tuženika pod 1 R. J.,
i sačinjena u svrhu donošenja rješenja o izvedenom stanju - legalizacije obiteljske
stambene zagrade tuženika pod 1 položene na čest zem. 864/2, te da je ista
sačinjena prema stanju na terenu tijekom 2001. godine.
Osim toga, zaključak ovlaštenog sudskog vještaka za geodeziju A.
B. ing. geod., da je međna linija koju je tužitelj držao u posjedu do izgradnje
potpornog betonskog zida 2006. god., u njegovom prikazu spora i skici lica mjesta
definirana točkama A-B, a da je nakon izgradnje betonskog potpornog zida 2006.
godine od strane tuženika, međna linija definirana točkama C-B, potkrijepljen je i
izjavama čitavog niza saslušanih svjedoka.
Tako svjedok F. L. navodi da je bio susjed sa B.. Zadnji
put je bio prije puno godina, a između njih i B. bio je ravan suhozid. Suhozid
koji je dijelio njegovu i susjednu parcelu otprilike gdje ovaj čovjek stoji na fotografiji
(list 20). Ponavlja da je između njegove parcele koja je istočno od B. bio
suhozid na mjestu gdje je ovaj čovjek na slici i išao je ravno prema jugu (linija A-B na
sačinjenom prikazu spora i skici lica mjesta vještaka A. B. ing. geod. od 21.
08. 2013. god.). Kada ga se pita kako se premostila visina od puta do parcele, navodi
da se je išlo pješke kamenim stepenicama, a ne autom. Ovaj sjeverni put je bio prteći
put i zato je tamo bila jeftina zemlja i onda je počelo "uštini ovome, onome" da bi
prošao kamion.
Isto tako svjedok J. G. navodi da je međa nekad bila između dvije
parcele, ravan zid, išla je sjever - jug, te je pokazao rukom tužiteljevu nekretninu, 100
puta je tu prošao, a on je tužitelju i javio da mu tamo neko nešto dira, da je
napravljen "trokut". Prije pravljenja ovog "trokuta" bio je neki kružić, nije se moglo
spustiti kamionom. Navodi da je to bila zemlja od svjedoka F. L.. Od
kada su ovo napravili može se autom spustiti dolje. Suhozid se je protezao od puta
prema nizdol, sada nema suhozida, sve su to danas izmijenili. Prije 10-ak godina tu
je mogao proći samo tovar. Navodi da su tu bili suhozidi, a danas je tu zid. Nekad je
u pravcu od kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da
nekadašnji suhozid nije išao u točkama C-B (str. 20 spisa) jer ne može ići "cik cak",
on je išao pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Na upit navodi da je stari suhozid
išao pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso,
uvijek pravo. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od
točaka A-B pa ravno.
Nadalje, svjedok I. R. navodi da su na spornom zemljištu bili suhozidi,
a danas je tu zid. Ovaj zid nije bio betonski nego suhozid. A nekad je u pravcu od
kraja zemlje bio suhozid, ali ne u ovim točkama. Posve je siguran da nekadašnji
suhozid nije išao u točkama C-B (str. 20 spisa) jer ne može ići "cik cak", on je išao
pravo, ovaj betonski ide ukoso pa ravno. Na upit navodi da je stari suhozid išao
pravo od juga prema sjeveru, možda 10 cm lijevo ili desno, ali nikad ne koso, uvijek
pravo. Kada mu se pokazuje skica (str. 21) pokazuje da bi išao ravno od točaka A-B
pa ravno.
Osim toga, svjedok I. Š. navodi da je on je prodao zemljište u K.
G. tuženiku pod 1. Kada ga se pita je li na terenu postojao kakav zid, izjavljuje
da je postojala "prizida" na zapadnu stranu. To je bio mali zidić od kamena visine
otprilike 50-ak cm, možda i više. Bio je lijepo ravan zidić, i tu je prolazio. Na izričit upit
je li se zidić koji je bio na nekretnini lomio, mijenjao smjer, odgovara: "Ma Bože nije,
išao je ravno". Postojala je visinska razlika u terenima, zato je i postojala "prizida".
Navodi da nikada nije bilo spora vezano za zid između njega i B. niti je ikoga
vidio, te da je to bio "stopalski" put, i tu je prolazio samo pješke.
Svjedok Z. G. navodi da je 2005. ili 2006. godine na terenu postojao
betonski zid, i to upravo na liniji označenoj točkama A-B na priloženoj fotografiji na
str. 20. spisa. Ovo što je kazao o položaju spornog zida mu je ostalo u sjećanju
budući da je kao geodetski tehničar sačinio više skica predmetne nekretnine po
zahtjevu tužitelja. Na priloženim skicama koje je sačinio bilo vidljivo da se je sporni
betonski zid o kojem je govorio nalazio na ovoj liniji označenoj linijama A-B na
priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Nakon što su mu od strane tužitelja predočene
sačinjene dvije skice predmetne nekretnine, navodi da se upravo radi o skicama koje
je sačinio nakon što je bio na predmetnoj nekretnini 2005. ili 2006. godine, te da je na
ovim skicama vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina na spornom dijelu
išla ravno, odnosno po ovoj liniji A-B na priloženoj fotografiji na str. 20. spisa. Ova
sporna međa na istočnoj strani nekretnine je na skici sačinjena prema stanju na
terenu, a ne prema katastarskim granicama. Navodi da je ovom prigodom trebalo
snimiti stanje kakvo jeste na terenu,
Konačno, i svjedok J. S. nakon što mu je predočena fotografija
priložena na str 20 spisa, navodi da ovaj sporni zid u vrijeme kada je dolazio na
predmetnu nekretninu nije postojao, već je na ovom dijelu postojao suhozid koji se je
protezao na liniji označenoj slovima A-B na priloženoj fotografiji, a u podnožju tog
suhozida je postojao podzid nešto širih dimenzija, a na tom mjestu je postojala i
jedna maslina. Ovaj podzid je bio visok nekih 40–tak centimetara, i rub ovog podzida
je išao negdje sredinom ovog spornog dijela u obliku trokuta, s tim da on nije
otpočimao u ovoj točci označenoj slovom B već negdje između točaka A i B (str. 20
spisa), i to upravo ovdje gdje je na fotografiji vidljiva sjena. Naime, do izgradnje
spornog zida ovaj susjed na ovom mjestu do tada nije mogao pristupiti slobodno
vozilom već je morao prolaziti uz poteškoće, vraćajući se jednim dijelom u rikverc, a
sad se ovim dijelom može bez problema proći i kamionom.
Pored logičnog, uvjerljivog i u ničemu proturječnog vještva ovlaštenog
sudskog vještka A. B. ing. geod., te čitavog niza nedvojbenih izjava
saslušanih svjedoka F. L., J. G., I. R., I. Š.,
Z. G. i J. S., ovaj sud ne može pokloniti vjeru iskazima svjedoka
N. Ž. i Z. V..
Uostalom, i svjedok N. Ž., između ostaloga, navodi da je spornim
dijelom nekada mogao prolaziti samo svjedok I. Š. koji je imao u vlasništvu
zemlju koja se nalazi južno od ovog spornog dijela, a prolazio je po ovom suhozidu o
kojem sam maločas govorila, dok svjedok Z. V., između ostaloga, navodi da
je tuženik pod 1 izveo sporne radove da bi mogao vozilom doći do svoje kuće. Na
ovom spornom dijelu je bio jedan uski put, a teren je bio otprilike na pola metra nižoj
razini. Ovuda se je dakle, moglo proći samo pješice.
Tuženik pod 1 u iskazu izričito navodi da je on pošto se je taj stari suhozid
počeo urušavati, u nekoliko faza vršio betoniranje istog, a u posljednjoj fazi, i to u
pogledu spornog sjeveroistočnog dijela, koji se urušavao svako malo, izvršio je
betoniranje zajedno sa tuženikom pod 2. On ne zna kada je tuženik pod 2 kupio
svoju nekretninu, ali je kupio iza njega, te su zajedno odlučili napraviti put, koji je
njemu bio potreban za prolaz. Na upit kada ste radili ovaj sporni sjeveroistočni dio,
odgovara da se on doista ne može sjetiti kada je to točno radio, ali je radio zajedno
sa tuženikom pod 2. Na daljnji upit zašto novi zid betonski nije pratio po vašim
riječima ovaj suhozid za koji tvrdi da predstavljaju kamenja na skici, odgovara da je
htio da se put što manje lomi, jer nije mogao autom ući pod 90 stupnjeva od javnog
puta. Na upit kada ste radili sporni dio zida, jeste li u tom periodu kontaktirali tužitelja,
odgovara da nije. Na upit da li je možda prije izgradnje spornog zida mogao ući
autom i kamionom, navodi da je s malim osobnim automobilom mogao, ali nije
mogao s kamionom, zapravo nije se usudio zbog straha da to ne propadne.
Dakle, pored nesporne činjenice da su tuženici pod 1 i pod 2 zajedno izveli
sporne radove na podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu predmetne
nekretnine, te da su ovi sporni radovi i poduzeti upravo zato da bi tuženik pod 1
mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću položenu na susjednoj nekretnini,
tuženik pod 1 ne može sa uspjehom isticati prigovor pomanjkanja pasivne
legitimacije samo stoga što on nije vlasnik niti posjednik čest. zem 864/1 na kojoj je
položen sporni zid i sporni dio zemljišta (sporna površina na priloženoj skici lica
mjesta sudskog vještaka Ante Bošnjak od 21. 08. 2013. godine označena točkama
A-B-C, površine 9 m2).
Među strankama nije sporno niti to da je sporna površina na priloženoj skici
lica mjesta sudskog vještaka A. B. od 21. 08. 2013. godine označena
točkama A-B-C, površine 9 m2, prema katastarskom operatu sastavni dio nekretnine
označene kao čest. zem. 864/1, K.O. K. G., a koja nekretnina je u
vlasništvu tuženika pod 2.
Međutim, općepoznata je činjenica da ogromna većina postojećih i na terenu
vidljivih međa između nekretnina u Republici Hrvatskoj, u određenim dijelovima
odstupa od postojećih katastarskih granica, a što je nedvojbeno posljedica činjenice
da su se vlasnici međašnici od davnina dijelili, tako što su na terenu na razne načine
dogovorno označavali međe između njihovih nekretnina, a da pritom nisu na teren
pozivali ovlaštenog geometra, pa su među između njihovih nekretnina označavali
približno postojećim katastarskim granicama, lii onako kako im je to odgovaralo.
Nema nikakve dvojbe da su vlasnici međašnici na ovakav način stjecali u vlasništvo
upravo ovako formirane njihove nekretnine, a sve neovisno o tome što bi određeni
njeni dijelovi katastarski pripadali susjednoj nekretnini, odnosno nekretnini u
vlasništvu susjeda sa kojim su dogovorno utvrdili i označili na terenu među između
njihovih nekretnina.
Ovaj sud ne dvoji da su upravo na ovakav način i pravni prednici tužitelja
(sada tužitelj) stekli u vlasništvo spornu površinu na priloženoj skici lica mjesta
sudskog vještaka A. B. ing. geodezije od 21. 08. 2013. godine označenu
točkama A-B-C, površine 9 m2).
Tuženici pod 1 i pod 2 su zajednički i dogovorno tijekom 2006. god., (priloženi
Katalog bespravne gradnje 2006. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, Odjel inspekcijskog nadzora za područje
Splitsko-dalmatinske Županije od 28. studenog 2006. god.), izveli sporne radova na
podizanju betonskog zida na sjeveroistočnom dijelu nekretnine tužitelja, na način da
su sporni betonski zid u ovom dijelu "pomaknuli" u odnosu na položaj postojećeg
starog suhozida, prema nekretnini tužitelja za 9 m2, odnosno proširili teren, a sve
kako bi tuženik pod 1 sada mogao kamionom doći pred svoju obiteljsku kuću
položenu na susjednoj nekretnini (čest. zem. 864/2).
Nema nikakve dvojbe da su tuženici pod 1 i pod 2 izveli sporne radove nakon
što su se u katastru zemljišta uvjerili da je sporna površina na priloženoj skici lica
mjesta sudskog vještaka A. B. od 21. 08. 2013. godine označena točkama
A-B-C, površine 9 m2, a koju su na ovakav način dobili nauštrb nekretnine tužitelja,
prema katastarskom operatu sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. 864/1,
K.O. K. G., koja je u vlasništvu tuženika pod 2, a pritom kao pravni laici ne
mareći za činjenicu da je sporni dio predmetne nekretnine od davnina ograđen starim
međašnim suhozidom (prema izjavi tuženika pod 1 počeo se je urušavati od starosti),
i na terenu bio sastavni dio nekretnine tužitelja označene kao čest. zem. 865, K.O.
K. G., te da između pravnih prednika stranaka nije nikada bilo spora u
vezi položaja starog međašnog suhozida između nekretnine tužitelja i nekretnine
tuženika pod 2 označene kao čest. zem. 864/1, K.O K. G..
Da je tako na nedvojben način ukazuju i izjave tuženika pod 2, da je on s
tuženikom pod 1 sudjelovao u izgradnji betonskog zida, i to ovog sjeveroistočnog
dijela, jer se to uostalom radilo na njegovoj parceli. Na upit jeste li kontaktirali tužitelja
kada ste gradili sjeverni dio zida, odgovara da nije jer je to radio na svome. Navodi
da je tuženik pod 1 imao pješački put, a kako je njemu bila potreba da dođe do svoje
nekretnine autom, on je pristao na ovu izgradnju zida. Pješački put je išao preko
njegove nekretnine. To je bilo pravo prolaza pješke. Nadalje upitan da li je oblik
njegove parcele bio sukladan izvodu iz katastarskog plana, odgovara da jeste, a to
se vidi iz katastarskog plana koji u ovaj tren prilaže, a napravljen je 07. prosinca
2011. god., i nadalje iz izvatka iz 1994. god., kojeg u ovaj tren prilaže, te kopije iz
mape, i to kada je on kupio ovo zemljište 2003. god., upravo je takvo zemljište kupio,
i u tom obliku.
Tuženici pod 1 i pod 2 su tijekom postupka priložili u spis Geodetski snimak
sačinjen nakon izgradnje spornog betonskog zida I. d.o.o. – studeni 2012.
god., Fotosnimak bez naznake datuma, pet Aviosnimaka Ministarstva graditeljstva i
prostornog uređenja, Informacijski sustav prostornog uređenja bez naznaka datuma,
te dva Fotosnimka Državne Geodetske uprave sačinjena nakon izgradnje spornog
betonskog od 24. 02. 2021. god., a iz koje dokumentacije nije razvidno apsolutno
ništa, a kamo li da se je nekadašnji stari međašni suhoziid na sjeveroistočnom dijelu
tužiteljeve nekretnine, još tijekom 1968. god., nalazio na istom mjestu gdje se danas
nalazi sporni betonski zid.
Osim toga, tuženici pod i pod 2 se ne mogu s uspjehom protiviti niti preinaci
tužbenog zahtjeva isticanjem uz postojeći i daljnjeg tužbenog zahtjeva radi utvrđenja
položaja spornog dijela međe između predmetne nekretnine tužitelja i nekretnine
tuženika pod 2, a koju je tužitelj izvršio podneskom od 03. travnja 2017. god., budući
da je donošenje sudske odluke kojom će biti utvrđen položaj spornog dijela međe
između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika pod 2, u konkretnom slučaju i te
kako svrsishodan za konačno razrješenje spornih odnos među parničnim strankama.
Slijedom navedenog, tužitelj kao vlasnik sporne površine na priloženoj skici
lica mjesta sudskog vještaka A. B. ing. geod. od 21. 08. 2013. godine
označena točkama A-B-C, površine 9 m2, osnovano traži donošenje sudske odluke
kojom će se utvrditi točan položaj spornog dijela međe između predmetne nekretnine
tužitelja označene kao čest. zem. 865 i nekretnine tuženika pod 2 označene kao
čest. zem. 864/1, sve K.O. K. G., a isto tako temeljem citirane odredbe čl.
161 ZV-a, osnovano od tuženika pod 1 i pod 2 zahtjeva i predaju u posjed, kao i
dovođenje u prijašnje stanje sporne površina na priloženoj skici lica mjesta sudskog
vještaka A. B. ing. geod. od 21. 08. 2013. godine označena točkama A-B-C,
površine 9 m2, a sve budući da su u konkretnom slučaju za to ispunjene sve
zakonske pretpostavke propisane citiranom odredbom čl. 162 st. 1 ZV-a.
Radi svega navedenog, predmetni kumulirani tužbeni zahtjevi su prihvaćeni u cijelosti, te je donijeta odluka kao u izreci presude.
Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 Zakona
o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19). Tužitelju su priznati troškovi za
zastupanje po punomoćniku, i to za sastav tužbe 500 bod., pristup na očevid 500
bod., pristup na šest ročišta po 500 bod., pristup na pet ročišta po 250 bod., pristup
na tri ročišta po 125 bod., i sastav jednog podneska 500 bod., a priznati su i troškovi
PDV-a u iznosu od 14.687,50 kn, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Tužitelju su priznati i troškovi geodetskog vještačenja u
iznosu od 2.119,84 kn, troškovi očevida 380,16 kn, i troškovi dopune geodetskog
vještačenja u iznosu od 350,00 kn, a priznati su mu i troškovi za sudske pristojbe, i to
pristojbe tužbe u iznosu od 2.960,00 kn, i pristojbe presude u iznosu od 2.960,00 kn,
a sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 53/19).
U Splitu, 07. listopada 2021. godine.
S U D A C
Živomir Topić, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo
izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema presude. Žalba se podnosi
Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranu.
DNA: - pun. tužitelja
- pun. tuženika pod 1
- pun. tuženika pod 2
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.