1                            Broj: Ppž-8879/2021

 

 

                                

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. Z., TIR d.o.o. i okr. L.R., zbog prekršaja iz čl. 45. st. 1. t. 5. i st. 2. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 83/13. i 27/16.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 19. srpnja 2021., broj: 15. Pp J-148/2020-25, u sjednici vijeća održanoj 6. listopada 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu od 19. srpnja 2021., broj: 15. Pp J-148/2020-25, na temelju čl. 182. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođeni su od optužbe okr. Z., TIR d.o.o. i okr. L.R. da bi, na način činjenično opisan u izreci presude, počinili prekršaj iz čl. 45. st. 1. t. 5. Zakona o nadzoru državne granice okr. pravna osoba i iz čl. 45. st. 2. u vezi st. 1. t. 5. istog Zakona okr. odgovorna osoba, te je odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

              2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava istarska, Postaja pomorske i aerodromske policije Pula-Pola pravodobno je podnio žalbu navodeći žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici proglase krivim i da im se izreknu propisane novčane kazne.

             

              3. Žalba je osnovana.

             

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu te da se razlozi prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti.

 

5. Prvostupanjski sud smatra da su okrivljenici bili u stvarnoj neotklonjivoj zabludi, zbog čega donosi oslobađajuću presudu. Budući se u obrazloženju pobijane poziva na odredbu čl. 30. st. 1. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud očito smatra da su okrivljenici bili u zabludi o biću prekršaja (nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja). Svoj zaključak prvostupanjski sud, u bitnom, temelji na notornoj činjenici da Vlada Republike Hrvatske nije implementirala presudu Europskog arbitražnog suda iz lipnja 2017. u svoj pravni sustav, a Vlada Republike Slovenije je istu implementirala, zbog čega smatra da su pozicije koje se navode u ovom prekršajnom predmetu na teritoriju Republike Slovenije. Posljedica navedenog je i prisutnost slovenskih policijskih plovila u teritorijalnom moru Republike Hrvatske već više od tri godine, za koje vrijeme i slovenska ribarska plovila ulaze u teritorijalno more Republike Hrvatske i vrše gospodarski ribolov i to u pratnji slovenskih policijskih plovila. Prvostupanjski sud smatra, iz navedenih razloga slovenski ribari očito smatraju da gospodarski ribolov vrše u svom teritorijalnom moru. Sud zaključuje, uvažavajući vjerojatnost da slovenski ribari imaju saznanja da između Vlada dviju država postoji spor oko granice na moru, životno je i logično da vjeruju policiji svoje države i Vladi Republike Slovenije da se radi o njihovom teritorijalnom moru.

 

5.1. Po ocjeni ovog suda, neosnovano prvostupanjski sud smatra da su okr. Z., TIR d.o.o. i okr. L.R. bili u neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja smatrajući da se njihovo plovilo nalazi u teritorijalnom moru Republike Slovenije. Naime, kako to i sam prvostupanjski sud navodi u odlomku 6. obrazloženja pobijane odluke, notorna je činjenica da je Vlada Republike Hrvatske 30. srpnja 2015. pokrenula postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisan 4. studenoga 2009. u Stockholmu, a koji je na snazi od 29. studenoga 2010., zbog povrede odredaba Sporazuma od strane Republike Slovenije, koje su bitne za ostvarenje predmeta i svrhe spomenutog Sporazuma, čime je Vlada Republike Hrvatske provela Zaključak Hrvatskog sabora. Upravo zbog notornosti navedenih činjenica, a što očigledno nije sporno ni prvostupanjskom sudu, ne može se smatrati da su okr. Z., TIR d.o.o. i okr. L.R. bili u neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja.

 

5.2. Dakle, u vezi svih pitanja oko utvrđivanja crte razgraničenja između Republike Slovenije i Republike Hrvatske u akvatoriju Piranskog zaljeva odnosno Savudrijske vale radi se o notornim činjenicama koje su javnosti, pa i državljanima Republike Slovenije, bile poznate, zbog čega su okrivljenici, kao vlasnici plovila reg. oznake xx, naziva A., zastava Republike Slovenije, morali su i mogli biti svjesni navedene problematike i činjenice da prelaskom preko središnje crte u Savudrijskoj vali ulaze u teritorijalno more Republike Hrvatske. Osim toga, plovilo A. je, kod svakog prekršaja, imalo pratnju patrolnog broda policijskih službenika Republike Slovenije, čega ne bi bilo da su doista bili u zabludi o biću prekršaja. Pritom, na neosnovanost zaključka prvostupanjskog suda da su okrivljenici bili u zabludi ukazuje i činjenica da se ne radi o samo jednom prekršaju za koji se okrivljenici optužuju, nego, samo u ovom prekršajnom postupku, o čak 14 počinjenih djela, pri čemu je plovilo svaki puta imalo pratnju policijskih službenika Republike Slovenije i zapovjednik bio upozoravan, od strane policijskih službenika Republike Hrvatske, da se nalazi u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

 

6.               Iz navedenih razloga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u konkretnom slučaju se ne radi o neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja pa time ni o razlogu koji isključuje krivnju okr. Z., TIR d.o.o. i okr. L.R. za prekršaje koji im se stavljaju na teret, kako to pogrešno i neosnovano smatra prvostupanjski sud.    

 

7.              Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

            Zagreb, 6. listopada 2021.

 

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.