Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 4287/2021-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice A. Š. ud. M. iz Nj., N., OIB: ..., drugotužiteljice D. W. pok. M. iz Nj., N., OIB: ..., te trećetužiteljice S. Š. pok. M. iz Nj., M., OIB: ..., koje zastupa punomoćnica Č. Š., odvjetnica u T., protiv tuženice J. R. iz O. G., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik Z. D., odvjetnik u T., radi razvrgnuća suvlasništva nekretnine, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1069/2020-2 od 8. lipnja 2021., kojom je u odluci o glavnoj stvari potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-8099/15-48 od 8. studenoga 2019., u sjednici održanoj 6. listopada 2021.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1069/2020-2 od 8. lipnja 2021. zbog pravnog pitanja:
Je li sud kod donošenja odluke dužan, po prigovoru tužene da bi joj razvrgnućem suvlasničke zajednice civilnom diobom – sudskom prodajom nekretnine bilo povrijeđeno pravo na dom, temeljem članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ispitati radi li se o pravu koje spada pod doseg tog članka, dolazi li civilnom prodajom nekretnine do miješanja u njezino pravo na dom, je li to miješanje u skladu sa zakonom, je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u članku 8. stavku 2. Konvencije te je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu?
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1069/2020-2 od 8. lipnja 2021. kojom je u odluci o glavnoj stvari potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-8099/15-48 od 8. studenoga 2019., postavljajući dva pravna pitanja.
2. U odnosu na prvo pitanje kojim problematizira shvaćanje drugostupanjskog suda da, unatoč postojanju prigovora da bi joj razvrgnućem suvlasništva civilnom prodajom diobe bilo povrijeđeno pravo na dom, nije bilo potrebno provesti tzv. test razmjernosti, tuženica kao razlog važnosti tog pitanja ističe odluku Europskog suda za ljudska prava od 21. lipnja 2011. broj 48833/07 (predmet Orlić protiv Republike Hrvatske), ali i rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-684/2019-2 od 18. travnja 2019. u kojem je, u identičnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, zauzeto pravno shvaćanje da je sud dužan prepoznati po stranci istaknuti prigovor prava na dom (koji je takve prirode da može biti istaknut i neformalno) i u okviru tako istaknutog prigovora provesti tzv. test razmjernosti, nastojeći da se tijekom postupka iznesu sve odlučne činjenice i predlože dokazna sredstva na temelju kojih je potrebno ispitati radi li se o pravu na dom u smislu članka 8. Konvencije, dolazi li u konkretnom slučaju do miješanja u to pravo, je li to miješanje u skladu sa zakonom i sa nekim od legitimnih ciljeva navedenih u članku 8. stavak 2. Konvencije, pri čemu je na stranci koja ističe taj prigovor isključivo da dokaže da se radi o njezinom domu i da iseljenjem dolazi do miješanja u njezino pravo na dom, dok je na protivnoj stranci teret dokaza je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu, a kako to proizlazi i iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odijela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.
3. Postupajući sukladno odredbi članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. alineje 1. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da sudska praksa drugostupanjskih sudova u odnosu na naznačeno pravno pitanje nije jedinstvena, a pobijana odluka o tom pitanju odstupa i od prakse Europskog suda za ljudska prava.
4. Valjalo je stoga, na temelju odredbe članka 387. stavka 1. i. 6. ZPP, u odnosu na prethodno obrazloženo pitanje odlučiti kao u izreci.
5. Tuženici nije dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske odluke zbog postupovnopravnog pitanja, budući da nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih smatra da bi to pitanje bilo važno u smislu odredaba članka 385.a stavak 1. ZPP, pa u odnosu na to pitanje nisu kumulativno ispunjenje pretpostavke iz članka 387. stavak 3. ZPP za dopuštenje revizije.
Zagreb, 6. listopada 2021.
Renata Šantek, v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.