Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž Ovr-559/2021-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-559/2021-2

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o. Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici L. O. R., odvjetnici u Odvjetničkom društvu O., R. i S. d.o.o. O., protiv ovršenice L. I. iz O., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. Š., odvjetniku iz O., radi ovrhe , odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-230/2021-30 od 14. lipnja 2021., 6. listopada 2021.

 

r i j e š i o   j e:

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-230/2021-30 od 14. lipnja 2021.

 

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenice upisanoj u zk ul. 19033 broj poduloška 3101, knjiga PU O. u naravi dvosoban stan br.1, ulaz 1, u prizemlju zgrade koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, ukupne površine 47,54 m2, a koji se nalazi u zgradi u O., sagrađenoj na kč.br. 6648/1, na temelju ovršne isprave: Izjave o zapljeni po pristanku dužnika od 28. travnja 2005. godine, ovjerene po javnom bilježniku Lidiji Perić pod brojem OV-9915/2005 od 13. svibnja 2005. godine.

2. Protiv tog rješenja o ovrsi pravodobno se žali ovršenica ne navodeći izrijekom zbog kojih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20 dalje: OZ). Žalbenom sudu predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za ovrhu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovršnu ispravu u ovom predmetu predstavlja Izjava o zapljeni po pristanku dužnika od 28. travnja 2005., ovjerena po javnom bilježniku Lidiji Perić pod brojem OV-9915/2005 od 13. svibnja 2005.

6. Iz Izjave proizlazi da je ovršenica bila jamac platac za obvezu iz Ugovora o kreditu broj 100010444368 od 11. svibnja 2005., sklopljenog između S. b. d.d. O. i korisnice kredita V. R., te je dala suglasnost da se tražbina iz ugovora namiri iz njene cjelokupne imovine.

7. Sukladno odredbi čl. 23. toč. 5. OZ-a, ovršna isprava je, između ostalog, i ovršna javnobilježnička isprava, dok je prema odredbi čl. 28. st. 1. OZ-a javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

8. Nadalje, prema odredbi  čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.- u daljnjem tekstu: ZJB) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, te ako sadrži izjavu obveznika da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospijeća obveze neposredno provesti prisilna ovrha. 

9. Odredbom čl. 29. st. 1. OZ-a, propisano je da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj označeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća činidbe.

10. Sukladno odredbi čl. 32. st. 1. OZ-a, ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

11. Kreditor S. b. d.d. O. je rješenjem Trgovačkog suda poslovni broj Tt-09/1533 od 27. veljače 2009. pripojen društvu H. A. A. B. d.d., Z., koje je 11. srpnja 2016. promijenilo ime u A. b. d.d. Z. i ovrhovoditelj sklopili su 7. rujna 2016. Ugovor o ustupu tražbina, ovjeren 28. rujna 2016. od javnog bilježnika M. M. iz Z., broj: OV-13479/2016 pa je predmetna tražbina na taj način prešla na ovrhovoditelja.

12. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu podnio i zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je vidljivo da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenice, čime je udovoljio uvjetu za određivanje ovrhe na nekretnini, sukladno odredbi čl. 82. st. 1. OZ-a.

13. Izreka pobijanog rješenje o ovrsi sadrži sve opće (čl. 41. st. 1. OZ-a) i posebne (čl. 80. OZ-a) podatke potrebne za provedbu ovrhe.

14. Ovršenica se žalbi poziva na odredbe čl. 80.b OZ-a, kojima su propisana ograničenja za ovrhu na nekretnini, navodi kako je sud dužan paziti na dostojanstvo ovršenika, tj. na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. Ističe da sud nije uzeo u obzir služi li predmetna nekretnina ovršenici za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba iako je, kako navodi, iz stanja spisa to nesporno jer ovrhovoditelj tu činjenicu nije porekao.

15. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud pri određivanju predmetne ovrhe uzeo u obzir sve okolnosti slučaja, odnosno proveo test razmjernosti. Nakon što je utvrdio da je vrijednost tražbine 28. siječnja 2021. iznosila 147.542,98 kuna, uvećana za troškove i kamate, da je tržišna vrijednost nekretnine približno 50.000,00-55.000,00 Eura, da je ovrhovoditelj pokušao namirenje tražbine i na mirovini ovršenice i da su ustege na mirovini započele tek u svibnju 2021. i to u iznosu od 664,90 kuna mjesečno, prvostupanjski je sud zaključio da određivanjem ovrhe ne bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka.

16. Ovršenica žalbenim navodima nije dovela u sumnju ovakav zaključak suda. Osim što u žalbi ističe prigovore koje je isticala i ranije u tijeku postupka, utvrđenja suda nije ničim dovela u pitanje. Dakle, radi se o dva suprotstavljena prava: pravo ovrhovoditelja na namirenje svoje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovo legitimno očekivanje da će svoju tražbinu moći namiriti iz ovršenikove imovine (koje je pravo zaštićeno člankom 1. protokola broj 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama: MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10; dalje: Konvencija) ili pravo ovršenice na mirno uživanje svoje imovine (koje je također zaštićeno Konvencijom). Po ocjeni ovog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, da prodajom predmetne nekretnine ne bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka.

17. Kako, dakle, nisu osnovani žalbeni razlozi, niti je prvostupanjski sud pri donošenju pobijanog rješenja o ovrsi počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.

Split, 6. listopada 2021.

Sutkinja:

Ankica Matić, v. r.

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu