- 1 -              Revd 3727/2021-2

Broj: Revd 3727/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. K. iz Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik N. M., odvjetnik iz Odvjetničkog društva Š. M., M., S. & P. d.o.o. Z., protiv tuženika S. n. v. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica L. B., odvjetnica u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-1362/2020-2 od 7. lipnja 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-342/2017-33 od 13. listopada 2020., u sjednici održanoj 5. listopada 2021.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-1362/2020-2 od 7. lipnja 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-342/2017-33 od 13. listopada 2020.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio dva pravna pitanja za koja navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a u obrazloženju važnosti postavljenih pitanja pozvao se odluku revizijskog suda broj Rev-1162/2019 od 13. studenoga 2019.

3. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prijedlog nedopušten.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete, a vezano za informaciju objavljenu na Internet portalu ... i tiskanom izdanju tjednika „N.“ čiji nakladnik je tuženik.

5.1. U postupku koji je prethodio revizijskom utvrđeno je da je autor spornog članka, kao istraživački novinar, koristio rezultate izvještaja interne revizije koje je provjeravao u razgovoru sa svojim izvorima informacija te da je objavljena informacija proizašla i iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu, a da su sporni sadržaji iznijeti u zakonom dopuštenom cilju („postojanje opravdanog zanimanja javnosti“). Zaključak o nepostojanju odštetne odgovornosti tuženika drugostupanjski sud je obrazložio pozivom na odredbe čl. 21. st. 4. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj 59/04, 84/11 i 81/13) smatrajući da je tim odredbama uspostavljena razmjernost ograničenja prava na zaštitu časti i ugleda, a radi zaštite drugih ustavnih prava i vrijednosti - slobode izražavanja misli koja obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa. Nadalje je ocijenjeno da bi, iako je moguće da je tuženik u naslovu članka i pretjerao, odštetna odgovornost ograničavala javnu raspravu u smislu konvencijskog prava i Ustavom zajamčene slobode mišljenja i izražavanja te da nositelji javnih poslova (pa tako i tužitelj) u demokratskom društvu moraju biti spremni na strože kritike svojih aktivnosti odnosno da se od takvih osoba očekuje viši stupanj tolerancije na javnu kritiku nego kod prosječnih građana.

6. Postavljajući prvo pitanje tužitelj polazi od pretpostavke da je „u postupku utvrđeno da objavljene informacije nisu istinite“, a da je sama objava „neistinitih informacija objektivno izazvala povredu prava osobnosti“. Budući da pretpostavke od kojih polazi predlagatelj postavljajući prvo pitanje ne korespondiraju s utvrđenjima i zaključcima na kojima se temelji pobijana presuda, o prvom pitanju ne ovisi odluka u ovom sporu.

7. Drugo postavljeno pitanje, a koje se odnosi na pravo javnih osoba na naknadu štete, nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da pravo javnih osoba na naknadu štete ovisi o okolnostima konkretnog slučaja i težini povreda, a o tome su upravo sudovi i vodili računa kada su odlučivali o konkretnom tužbenom zahtjevu.

8. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za postupanje revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 387. st. 1. i 5. ZPP-a riješiti kao u izreci.

Zagreb, 5. listopada 2021.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              Ivan Vučemil, v.r.