- 1 -              Revd 1409/2021-2

Broj: Revd 1409/2021-2

R e p u b l i k a H r v a t s k a

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. S. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik D. C., odvjetnik u Z., protiv prvotuženika Đ. D. iz Z., OIB: …, drugotužene N. D. iz Z., OIB: …, trećetužene M. D. iz Z., OIB: …, četvrtotužene D. G. iz Z., OIB: …, petotuženika M. H. iz Z., OIB: … i šestotužene M. K. iz Z., OIB: …, koje zastupa punomoćnica B. K. - Z., odvjetnica u Z., radi prestanka uznemiravanja, postupajući po prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-189/2019-2 od 8. rujna 2020. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-553/11-67 od 11. listopada 2018., u sjednici održanoj 5. listopada 2021.,

r i j e š i o   j e :

I. Dopušta se revizija tuženicima protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-189/2019-2 od 8. rujna 2020. radi sljedećeg pravnog pitanja koje glasi:

„Predstavlja li sudska ovrha temeljem pravomoćne i ovršne sudske presude i temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi bespravno uznemiravanje suvlasništva u smislu odredbi članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te može li se ovrha u odnosu na treću osobu utvrditi nedopuštenom izvan postupka za to izrijekom predviđenog čl. 60. Ovršnog zakona?“

II. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tuženici Đ. D., N. D., M. D., D. G., M. H. i M. K. podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-189/2019-2 od 8. rujna 2020. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-553/11-67 od 11. listopada 2018.

2. Tužiteljica u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije jer nisu ispunjene pretpostavke za njegovu dopuštenost pri čemu traži trošak sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženici postavljaju dva pitanja za koja navode da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da su tuženici uznemiravali tužiteljicu u njenom suvlasničkom posjedu nekretnine ulaskom u sobu probijanjem zida iz hodnika i postavljanjem vrata gdje nisu postojala uz istovremeno zazidavanje postojećih vrata učinjeno u ovršnom sudskom postupku na temelju pravomoćne i ovršne sudske presude.

5. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer se pokretanje ovršnog postupka i provedba ovrhe ne može smatrati (bespravnim) uznemiravanjem tužiteljice zbog čega tužiteljica nema pravo na zaštitu od uznemiravanja.

5.1. Drugostupanjski sud je odlučujući o žalbi tuženika preinačio prvostupanjsku presudu i prihvatio tužbeni zahtjev s obrazloženjem da je tužiteljica bila savjesna stjecateljica stana koji je stekla u dobroj vjeri, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige i ne znajući da sporove ranije vlasnice stana zbog čega nije dužna trpjeti provedbu pravomoćne presude donesene protiv ranije vlasnice stana.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da je drugo postavljeno pravno pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a osobito za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena.

7. U odluci Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj: Gž-317/00 od 29. svibnja 2000. na koju su se pozvali tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije, taj sud je zauzeo shvaćanje da pokretanje parnice ili bilo kojeg drugog sudskog postupka ne može se smatrati činom uznemiravanja vlasništva.

8. Slijedom navedenog ispunjene su pretpostavke iz članka 385. a. stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe članka 385. a stavka 1. podstavka 1. u svezi s člankom 387. stavkom 6. ZPP-a riješeno kao u izreci.

9. U odnosu na prvo postavljeno pitanje koje se odnosi na traženje sudske zaštite suvlasničkih prava onih suvlasnika koji nisu sudjelovali kao stranke ili umješači u postupku, revizijski sud je ocijenio da to pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu jer sud o postavljenom pitanju nije zauzeo shvaćanje u pobijanoj odluci (što i sami podnositelji navode u prijedlogu) niti su podnositelji prijedloga za dopuštenje iznijeli razloge važnosti postavljenog pitanja, dok dio pitanja koje se odnosi na učinke pravomoćne i ovršne presude ne predstavlja određeno pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a.

10. Tužiteljici nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP.

Zagreb, 5. listopada 2021.