-1-                   Poslovni broj: 4 Us I-372/2021-4

 

 

 

 

 

 

   Poslovni broj: 4 Us I-372/2021-4

 

 

  U   I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja F. D. iz B., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi invalidske mirovine, 4. listopada 2021.,

p r e s u d i o  j e

 

              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/20-03/00220004120, URBROJ: 341-99-06/2-20-9245 od 18. prosinca 2020.

 

Obrazloženje

 

              1.              Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/20-03/00220004120, URBROJ: 341-99-06/2-20-9245 od 18. prosinca 2020. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u V. KLASA: UP/I 141-02/20-03/00220004120, URBROJ: 341-22-06/2-20-5237 od 6. listopada 2020. kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja, pripadnika borbenog sektora Hrvatskog vijeća obrane, za  priznavanjem prava na invalidsku mirovinu.

2.              U tužbi tužitelj, u bitnome, navodi da u provedenom upravnom postupku nije pravilno utvrđeno činjenično stanje. Smatra da je on ratni vojni invalid Hrvatskog vijeća obrane te da mu je trebalo priznati pravo i na invalidsku mirovinu u Republici Hrvatskoj. Iz tužbe proizlazi kako predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno poništiti osporavano rješenje tuženika.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je pobijano rješenje doneseno na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Poziva se na odredbu članka 142. stavka 1. i 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog i članovima njihovih obitelji. Navodi da je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini tužitelju priznato svojstvo ratnog vojnog invalida X. grupe sa 20% vojnog invaliditeta po osnovi oboljenja počevši od 25. rujna 2017. Budući da tužitelju nije pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini status ratnog vojnog invalida priznat po osnovi ranjavanja ili zatočeništva niti mu je priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po osnovi bolesti ili ozljede, navodi da nije ispunjen zakonom propisani uvjet za priznanje prava na invalidsku mirovinu. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4.              Sud u ovom sporu nije održao raspravu pozivom na odredbu članka 36. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17., dalje: ZUS) budući da tužitelj osporava samo primjenu prava, relevantne činjenice su nesporne, a stranke u tužbi ili odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje iste.

5.              Sud je izveo dokaze uvidom u spis, svu dokumentaciju priloženu spisu kao i u spis provedenog upravnog postupka te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 55. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6.              Uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je da je tužitelj rođen … i da je danom nastanka invalidnosti, 13. svibnja 2019., navršio 41 godinu, 03 mjeseca i 27 dana života te da radni vijek tužitelja, utvrđen prema članku 56. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19.) iznosi 21 godinu bez skraćivanja za stvarno razdoblje koje je osiguranik proveo kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje i služeći redovni vojni rok.

7.              Iz podataka spisa proizlazi da je zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu podnesen 14. veljače 2019.

8.              Nadalje, nesporno je da je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini, Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata, Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata, broj: UP-I-03-41-ZKZ-6856/16 od 25. rujna 2018. tužitelju priznato svojstvo ratnog vojnog invalida X grupe sa 20% vojnog invaliditeta, po osnovu oboljenja na koje je služba u Oružanim snagama (HVO-a) uticala na pogoršanje, počev od 25. rujna 2017.

9.              Odredbom članka 142. stavak 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17. i 98/19., dalje: ZOHBDR) propisano je da pripadnici borbenog sektora HVO, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenja nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.

10.              Stavkom 2. istoga članka propisano je da pripadnici borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po osnovi bolesti ili ozljede, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine.

11.              Prema tome, imajući u vidu naprijed citirane odredbe kojima su propisani uvjeti za stjecanje prava na invalidsku mirovinu pripadnicima borbenog sektora HVO-a, državljana Republike Hrvatske kao i činjenicu da tužitelju nije pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini status ratnog vojnog invalida priznat po osnovi ranjavanja ili zatočeništva te mu nije priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po osnovi bolesti ili ozljede nije ispunjen zakonom propisani uvjet za priznavanje prava na invalidsku mirovinu te stoga nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje o zahtjevu tužitelja te navodi istog nisu odlučni.

12.              Dakle, budući da su i prvostupanjsko rješenje od 6. listopada 2020., kao i pobijano rješenje tuženika od 18. prosinca 2020. utemeljeni na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni odredaba materijalnih propisa, tužbeni zahtjev je odbijen na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a i odlučeno je kao u izreci presude.

 

U Osijeku 4. listopada 2021.

 

 

Sutkinja     Valentina Grgić Smoljo,v.r.

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 6. ZUS-a).