Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1                       Poslovni  broj: 11 Us I-512/2021-9

 

 

 

 

 

 

Poslovni  broj: 11 Us I-512/2021-9

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja 1. S. Š. iz R., Š. XIII. d. 30, 2. V. S. iz M. D., B. 43B, 3. M. P. iz M. D., B. 41, 4. F. S. iz M. D., B., M. 2, koje sve zastupa opunomoćenik R. P., odvjetnik u R., M. A. 7, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe gradevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi uklanjanja građevine, 30. rujna 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UPI-362-02/21-02/123, URBROJ: 443-02-02-12-21-06/NS od 30. ožujka 2021.

 

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

 

 

r i j e š i o  j e

 

              Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

 

 

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UPA-362-02/21-02/123, URBROJ: 443-02-02-12-21-06/NS od 30. ožujka 2021. pod toč 1. naloženo je ovdje tužiteljima da u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja uklone na k.č. k.o. B. do sjeverne međe parcele izgrađenu građevinu zgradu izvan granica građevinskog područja, niz ribarskih spremišta br. 2, dijelom nepravilna tlocrta duljine 9,60 m i širine 2,68 m do 2,77 m, visine jedne prizemne etaže 2,18 m do 2,42 m do krovišta, bez potrebne izvršne građevinske dozvole, pod toč. 2. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka na građevini dana 23. veljače 2021. obustavljeno građenje na k.č. .. k.o. B.. Obustava građenja na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka, odnosno izvršenja rješenja. Pod toč. 3. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Pod toč. 4. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupe po naredbi iz toč. 1. Pod toč. 5. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupe po naredbi iz toč. 1. izreke nakon tri izrečene kazne. Pod toč. 6. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja. Pod toč. 7. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, ako ne postupe po naredbi iz toč. 1. izreke, da napuštaju posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Pod toč. 8. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, da su obvezni ukloniti stvari iz građevine u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napuštaju posjed stvari i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Pod toč. 9. upozoreni su investitori, ovdje tužitelji, da se izvršenju rješenja o uklanjanju može pristupiti i prije isteka roka u kojem su izvršenici obvezni postupiti po rješenju i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni odnosno prije nego su izrečene sve novčane kazne, ako nakon obustave građenja ne obustave građenje.

 

2. Tužitelji su u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijeli tužbu ovom sudu. U tužbi ističu kako je donošenjem osporenog rješenja došlo do povrede zakona budući da u rješenju nije označeno o kakvoj se vrsti građevina radi u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, dalje: Pravilnik). Naime, predmetna građevina (niz ribarskih spremišta) sukladno Zakonu o gradnji smatra se jednostavnom građevinom, a koja gradnja je regulirana odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji te čl. 1. i 2. Pravilnika. Vezano za predmetno ističu kako u rješenju nema podataka o vrsti i namjeni „građevina“ koje su predmetom postupka što nije u skladu sa zakonom pa je stoga potrebno ocijeniti zakonitost postupanja javnopravnog tijela kojim je povrijeđeno pravo odnosno pravni interes stranaka, budući da su i htjele, svoju građevinu nisu mogle podvesti niti pod jednu „kategoriju građevine“ iz spomenutog Pravilnika. Pogotovo stoga što su tužitelji postupali u skladu s II. Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga iz kolovoza 2019. godine. II. Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga u čl. 167. određena je namjena i površina luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Brseč (L2). Odredba čl. 168. u st. 3. navodi da „u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.“ Odredba čl. 169. dopušta da se u kopnenom dijelu luke Brseč smjeste manje pomoćne građevine – spremišta do maksimalno 5 m2, s time da se postojeća mogu uređivati, a sve u svrhu djelatnosti luke. Intencija odredbe je omogućavanje priveza brodica domicilnog stanovništva, kapaciteta do ukupno 60 manjih brodica. U nastavku su navedeni Uvjeti za korištenje, zaštitu, građenje i rekonstrukciju građevine luke otvorene za javni promet Brseč, u kojima je pod namjenom građevine (toč. 3.) i veličinom građevine (toč. 4.) predviđena gradnja i rekonstrukcija postojećih spremišta do maksimalno 5 m2 i visine maksimalno 4 m. Iz pobijanog rješenja vidljivo je da spremišta odgovaraju propisanim gabaritima, zbog čega je razvidno da tužiteljima nije potrebna izvršna građevinska dozvola za izvođenje opisanih radova na predmetnoj građevini. Slijedom navedenog, tužitelji su tužbenim zahtjevom predložili donošenje presude kojom će sud poništi osporavano rješenje tuženika uz obvezu istog na naknadu troškova ovog spora.     

 

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

 

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu 29. rujna 2021. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine” broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenom ročištu opunomoćenik tužitelja ustrajao je kod svih navoda iz tužbe te postavljenog tužbenog zahtjeva, predložio je provođenje dokaza saslušanjem stranaka, očevidom na licu mjestu uz sudjelovanje vještaka građevinske struke te saslušanjem načelnika Općine M. D. R. S. glede statusa i namjene zemljišta na kojem se nalazi gradnja koja je predmetom inspekcijskog postupka.

 

5. Na istom ročištu službena osoba tuženika navela je kako se protivi svim dokaznim prijedlozima tuženika, kako smatra tužbeni zahtjev neosnovanim te je predložila isti odbiti. Ujedno je ukazala na predmet ovog suda poslovni broj Us l-509/2021 koji je činjenično gotovo identičan predmetnom slučaju, radilo se o gradnji na istoj čestici koja je predmet i ovog konkretnog spora, te predložila donijeti odluku jednaku kao u citiranom spisu.

 

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti preostale dokaze koje su predložili tužitelji jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari sud mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

 

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

 

8. Naime, odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17 i 39/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

 

9. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog  članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

 

10. U konkretnom slučaju, obzirom da među strankama nije sporno da su radovi na rekonstrukciji započeli u mjesecu prosincu 2020. godine (a što proizlazi iz očitovanja ovdje tužitelja dostavljenog u upravnom postupku 16. ožujka 2021.), odlučne su odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik).

 

11. Odredbom čl. 1. st. 1. spomenutog Pravilnika propisano je da se ovim Pravilnikom određuju jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova. Stavkom 2. propisano je da su u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz st. 1. tog članka (jednostavne i druge građevine i radovi) investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. U st. 3. istog članka propisano je da se iznimno od st. 2. tog članka protivno prostornom planu može bez građevinske dozvole i glavnog projekta na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade graditi cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³, te sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, osim u nacionalnom parku i parku prirode. U st. 4. istog članka propisano je da se iznimno od st. 2. tog članka protivno prostornom planu može  izraditi glavni projekt za: 1. završavanje nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida, 2. rekonstrukciju zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti koja je ozakonjena kao završena sa ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida, 3. ugradnju, odnosno izgradnju dizala na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade.

 

12. Odredbom čl. 2. st. 1. tog Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi  pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to:  toč. 1. a) cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³, b) vrtna sjenica, c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, d) terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m², e) spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad; toč. 2. zgrada čuvarske službe tlocrtne površine do 12 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu, na građevnoj čestici ili obuhvatu zahvata u prostoru postojeće građevine ili zahvata u prostoru; toč. 3. ograda visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu; toč. 4. ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida; toč. 5. pješačka i biciklistička staza; toč. 6. boćalište; toč. 7. privremena građevine za potrebe građenja građevine odnosno uređenja gradilišta, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m³; toč. 8. privremena građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremena građevina za prigodnu prodaju na građevnoj čestici trgovačkog centra, s najdužim rokom trajanja do 90 dana; toč. 9. prenosiva autoplin jedinice (tzv. »skid« jedinica) zapremine do 10 m³ sa pratećim građevinama na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje, postojećeg trgovačkog centra ili druge postojeće građevine namijenjene maloprodaji u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu; toč. 10. skladište boca za ukapljeni naftni plin na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje, postojećeg trgovačkog centra ili druge postojeće građevine namijenjene maloprodaji; toč. 11. klimatološka postaja, kišomjerna postaja i druga građevina namijenjena mjerenju meteoroloških veličina, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije; toč. 12. grobnica i spomenik na groblju; toč. 13. spomen-obilježje mjesta masovne grobnice žrtava koje se gradi u skladu s posebnim zakonom; toč. 14. zaklonište od nevremena i niskih temperatura Hrvatske gorske službe spašavanja u planini ili nepristupačnom području; toč. 15. promatračnica, obavijesna ploča oglasne površine do 12 m² i druga oprema zaštićenih dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode; toč. 16. građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, agrometeorološka stanica, vjetrenjača za protumraznu zaštitu poljoprivrednih nasada s pogonskim motorom i spremnikom goriva uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da vjetrenjača ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja; toč. 17. građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru s potkonstrukcijom koja se ne temelji i komunikacijskim trakama od betonskih predgotovljenih elemenata i jednostrukim ili dvostrukim pokrovom koji nije krut (plastična folija, mreža i sl.) i to: a) plastenici širine do 6 m, najveće visine u sljemenu 3,5 m bez temelja, poda i komunikacijskih traka, b) plastenici širine veće od 6 m i/ili visine u sljemenu veće od 3,5 m s ili bez trakastih temelja ili temelja samaca, s ili bez izvedenog poda s komunikacijskim trakama od betonskih predgotovljenih elemenata u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu; toč. 18. građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je: a) ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, b) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane, c) pojilo za stoku i druge životinje, d) konstrukcija za držanje košnica pčela; toč. 19. vodonepropusni zimovnik riba tlocrtne površine do 1500 m² i dubine do 2,5 m, većim dijelom ukopan u tlo na građevnim česticama ili unutar obuhvata zahvata u prostoru postojećeg ribnjaka; toč. 20. čeka, hranilište, solište, mrcilište i gater koji se grade u lovištu; toč. 21. ugljenara izvan građevinskog područja do 4 m promjera i do 4 m visine; toč. 22. reklamni pano i informacijski stup oglasne površine do 12 m², a oglasne površine veće od 12 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.

 

13. Odredbom čl. 2. st. 2. tog Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može se graditi: t. 1. kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu; toč. 2. nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu; toč. 3. podzemni spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad tlocrtne površine do 15 m² i dubine do 2 m; toč. 4. spomeničko ili sakralno obilježje tlocrtne površine do 12 m² i visine do 4 m od razine okolnog tla, a više od 4 m uz izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da spomeničko, odnosno sakralno obilježje ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti; toč. 5. reklamni pano i informacijski stup oglasne površine do 12 m², a oglasne površine veće od 12 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu; toč. 6. komunalna oprema (kontejner za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.).

 

14. Odredbom čl. 2. st. 3. tog Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s ugovorom o zakupu na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se graditi: toč. 1. kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m², u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu; toč. 2. reklamni pano oglasne površine do 12 m².

 

15. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

 

16. Odredbom čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno t. 2. istog članka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

 

17. Tužitelji svojim navodima iznijetima u tužbi ne osporavaju da su investitori gradnje niza ribarskih spremišta opisa kao u izreci pobijanog rješenja, zatim ne osporavaju da ne posjeduju nikakav akt za izvođenje tih radova, već jedino smatraju da se radi o jednostavnim građevinama iz citiranog Pravilnika.

 

18. Međutim, cijeneći opisanu gradnju sud utvrđuje da se ne radi o jednostavnim građevinama i radovima koji su taksativno navedeni u citiranoj odredbama Pravilnika (za koje nije potrebna građevinska dozvola i glavni projekt), već o takvoj građevini za koju je potrebno ishoditi dozvolu za gradnju.

 

19. Pri tome je neodlučno pozivanje tužitelja na odredbe važećeg prostornog plana, kraj činjenice da se ne radi o jednostavnim i drugim građevinama i radovima taksativno određenima važećim Pravilnikom, a u kojem bi slučaju možebitno bile daljnje odlučne odredbe važećeg prostornog plana.   

 

20. Ovdje također valja napomenuti da se sukladno odredbi čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika, na koju se sadržajno pozivaju tužitelji tvrdeći da se radi o pomoćnim građevinama, bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu graditi taksativno navedene vrste pomoćnih građevina ako se grade na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade. Međutim, tužitelji u ovome sporu, a ni u upravnom postupku koji je prethodio ovome sporu, nisu dokazali da bi se u konkretnom slučaju radilo o građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno o građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade te je stoga načelno pozivanje tužitelja na citiranu odredbu Pravilnika i iz tog razloga neosnovano. 

 

21. Stoga, kako nisu osnovani navodi tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o jednostavnoj građevini i radovima iz citiranog Pravilnika koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, a kako tužitelji ne spore da za spornu gradnju nisu ishodili odgovarajuću dozvolu za gradnju, to je zakonito sukladno citiranoj odredbi čl. 113. st. 1. ZDI-a naloženo tužiteljima da istu uklone.

 

22. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno pod toč. I. izreke ove presude.

 

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

 

24. U odnosu na odgodni učinak tužbe, ističe se kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka. To stoga što je iz tužbe i osporavanog rješenja tuženika razvidno da tužitelji imaju prebivalište na drugoj adresi od one na kojoj se nalazi gradnja glede koje je naloženo uklanjanje osporavanim rješenjem tuženika pa stoga izvršenjem osporavanog rješenja tužiteljima ne bi nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, budući da tužiteljima ne bi bio ugrožen neki egzistencijalni interes (npr. stanovanje i slično), jer se ne radi o osnovnoj građevini koja tužiteljima služi za stanovanje. Stoga nije bilo uvjeta iz odredbe čl. 26. ZUS-a za određivanje odgodnog učinka tužbe radi čega je isti prijedlog tužitelja odbijen.

 

U Rijeci 9. rujna 2021.

 

 

                                                                                                  Sutkinja

 

                                                                                                  Dubravka Zec v.r.

 

 

 

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena (čl. 26. ZUS-a u svezi čl. 67. st. 1. ZUS-a).

 

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja R. P., R., M. A. 7

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polića 2

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu