- 1 - Revd 2041/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Đure Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. p. d. R., Z., OIB …, koga zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u Z., protiv tuženika Grada Zagreba, , OIB …, koga zastupa punomoćnik G. Š., odvjetnik u Z., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-916/20-2 od 27. siječnja 2021., kojom su potvrđeni presuda i rješenje o troškovima postupka Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1058/20-72 od 1. listopada 2020., na sjednici održanoj 29. rujna 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 17. ožujka 2021. podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-916/20-2 od 27. siječnja 2021. kojom su potvrđeni presuda i rješenje o troškovima postupka Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1058/20-72 od 1. listopada 2020., postavljajući slijedeća pravna pitanja:
- Koji se materijalno-pravni propis ima primijeniti na konkretan pravni odnos u situaciji kada je taj pravni odnos nastao 1934., kada je na snazi bio jedan vlasničko-pravni režim, različit od vlasničko-pravnog režima u kojem je taj odnos trebao prestati te, ujedno, različit od vlasničko-pravnog režima u kojem se o tom pravnom odnosu donosi sudski pravorijek povodom tužbe jednog od sudionika tog odnosa, odnosno njegovog pravnog sljednika?
- Postoje li pravne zapreke da savjesni graditelj na tuđem zemljištu koji je svoju građevinu izgradio temeljem ugovora o zakupu na određeno vrijeme od pravnog sljednika vlasnika zemljišta zahtjeva utvrđenje prava vlasništva te građevine, iako nije bio u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik te građevine?
- Može li savjesni graditelj na tuđem zemljištu, koji je svoju građevinu izgradio temeljem ugovora o zakupu na određeno vrijeme pozivanjem na pravno jedinstvo zemljišta i zgrade steći pravo vlasništva i zemljišta i zgrade, ukoliko vlasnik zemljišta, odnosno nositelj prava izjednačenih sa pravom vlasništva, nakon isteka roka na koji je ugovor o zakupu zemljišta zaključen, nije tražio uklanjanje građevine koja je temeljem tog ugovora na njegovom zemljištu izgrađena te može li se smatrati da je takav graditelj, sukladno odredbi čl. 12. ZOVO postao nositeljem prava korištenja zemljišta na kojem je građevina izgrađena, iako to pravo nije i formalno upisano u zemljišnoj knjizi?
- Proteže li se pravna primjena Zakona o šumama i na građevine koje su na šumskom zemljištu već ranije izgrađene temeljem propisa koji su vrijedili u vrijeme njihove izgradnje, a ne radi se o objektima potrebnim za gospodarenje šumom?
- Može li Republika Hrvatska temeljem Zakona (o šumama) valjano steći vlasništvo građevine koja je već ranije sagrađena na šumskom zemljištu, a koja neprijeporno ni na koji način ne služi za gospodarenje šumom, odnosno šumskim zemljištem te mogu li se odredbe nekog zakona (u konkretnom slučaju Zakona o šumama) pretpostaviti stečenim pravima koje neka osoba ima na određenoj nekretnini, ako tako što nije izrijekom propisano tim zakonom?
- Protežu li se pravna pravila o jedinstvu zemljišta i zgrade i na slučaj kada je zemljište stečeno temeljem Zakona o šumama?
- Smije li sud po službenoj dužnosti ispitivati postoji li pravno sljedništvo tuženika iza ranijeg nositelja određenog (knjižnog) prava, bez da za to postoji prigovor tuženika?
- Smije li drugostupanjski sud tek u žalbenom postupku koji se vodi povodom žalbe isključivo tužitelja, na njegovu štetu preispitivati postoji li njegovo pravno sljedništvo iza ranijeg nositelja spornog prava?
- Je li sud drugog stupnja ovlašten meritorno odlučivati o pitanju aktivne legitimacije stranke u postupku i o tome donijeti pravomoćnu odluku, ako tijekom postupka pred sudom I. stupnja strankama postupka niti sudu I. stupnja ta aktivna legitimacija nije bila sporna niti osporena te je li sud II. stupnja u takvom slučaju dužan presudu suda I. stupnja ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja?
- Može li se smatrati da parnična stranka, bilo da je riječ o pravnoj osobi, bilo da je riječ o fizičkoj osobi, nije dokazala svoje pravno sljedništvo iza određenog subjekta – nositelja prijepornog prava, u slučaju da u određenom razdoblju nije postojala evidencija kojom bi to sljedništvo mogli dokazati ili je takva evidencija uništena ili nevjerodostojna?
- Kako dosuditi parnični trošak na teret tužitelja u pravnoj situaciji kada je do odbijanja tužbenog zahtjeva došlo usred činjenice da je tuženik tek tijekom parnice prestao biti pasivno legitimiran?
- Da li je drugostupanjski sud dužan obrazložiti zbog čega je odbio žalbu protiv odluke o trošku u slučaju kada je žalitelj u žalbi o glavnoj stvari posebno istaknuo da pobija i odluku o trošku i tu svoju žalbu valjano obrazložio ili se sud smije paušalno pozvati na pravilnu primjenu odredaba ZPP o troškovima postupka?
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, unatoč postavljenim pravnim pitanjima, nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih su postavljena pitanja važna u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP, riješeno kao u izreci.
