Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Poslovni broj: I Kž-uv-164/2021-4

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-uv-164/2021-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Sande Janković i dr.sc. Tanje Pavelin, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika S. O., zbog kaznenih djela iz članka 229. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi zatvorenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Sisku od 16. kolovoza 2021., broj Ik I-307/2021-11, u sjednici vijeća održanoj 29. rujna 2021.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba zatvorenika S. O. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem Županijskog suda u Sisku, na temelju članka 59. KZ/11. odbijen je kao neosnovan prijedlog zatvorenika S. O. za uvjetni otpust.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio zatvorenik po opunomoćenici, odvjetnici S. D.-P., zbog "pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te primjene materijalnog prava odnosno odredaba Zakona o izvršavanju kazne zatvora" s prijedlogom "da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima a podredno da se rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak".

 

3. Sukladno članku 51. stavku 2. Zakona o izvršavanju kazne zatvora ("Narodne novine" broj 14/21. – dalje u tekstu: ZIKZ) koji se u ovom postupku primjenjuje u vezi s člankom 495. i člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19 - dalje: ZKP/08.), spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Osporavajući utvrđeno činjenično stanje u pobijanom rješenju, zatvorenik osporava da bi stegovni postupci koje je imao bili počinjeni unutar šest mjeseci te stoga ne postoje razlozi odbijanja uvjetnog otpusta iz članka 170. ZIKZ-a, slijedom čega je navedena odredba pogrešno primijenjena, kao i da sud prvog stupnja nije uzeo u obzir sve činjenice osobito njegovu obiteljsku situaciju te da se protiv njega ne vodi drugi postupak kao i da je zadovoljio u programu izvršavanja kazne zatvora.

 

6. Izloženim žalbenim navodima zatvorenika, međutim, nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda koji je, odlučujući o prijedlogu zatvorenika S. O. za uvjetni otpust uzeo u obzir i ocijenio sve za to odlučne okolnosti u smislu odredbe članka 59. stavak 2. KZ/11., a potom pravilno zaključio da do sada izdržana kazna zatvora nije u dovoljnoj mjeri utjecala na zatvorenika u smislu uključivanja u život na slobodi te da je radi postizanja svrhe kažnjavanja nužno da on nastavi s izdržavanjem kazne zatvora. Pri tome je prvostupanjski sud, uz činjenice da je on ranije osuđivan, da nema odobrene izvankaznioničke okolnosti, da je recidiv vjerojatan, da je pet puta stegovno kažnjavan, uzeo u obzir i negativno mišljenje kaznene ustanove o prijedlogu za uvjetni otpust i protivljenje državnog odvjetnika uvjetnom otpustu zatvorenika. Prvostupanjski sud je cijenio pritom i sve okolnosti koje žalitelj ističe žalbom kao pozitivne (opisano pod točkama 8. i 9. pobijanog rješenja), međutim iste nije smatrao značajnima za odluku o uvjetnom otpustu, odnosno takvima koje bi pretezale nad utvrđenim negativnim okolnostima, a koje utvrđenje prihvaća i drugostupanjski sud, slijedom čega je potpuno i ispravno utvrdio činjenično stanje.

 

7. Što se tiče žalbene tvrdnje da stegovni postupci nisu počinjeni unutar šest mjeseci te da ne postoje razlozi iz članka 170. ZIKZ-a, napominje se da zatvoreniku uvjetni otpust nije odbijen iz obligatornog razloga članka 170. točka 3. ZIKZ-a, već je sud navedenu okolnost uzeo u obzir kao jednu od okolnosti u smislu članka 59. stavak 2. KZ/11., pa stoga nije u pravu žalitelj da je prvostupanjski sud počinio povredu iz članka 467. točka 2. ZKP/08.

 

8. Stoga je stav drugostupanjskog suda, da je prvostupanjski sud pravilno odbio molbu za uvjetni otpust zatvorenika S. O., jer nisu ispunjene sve pretpostavke koje opravdavaju primjenu instituta uvjetnog otpusta u konkretnoj situaciji.

 

9. Slijedom navedenog, a kako žalbenim navodima zatvorenika S. O. nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja niti su istim ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 29. rujna 2021.

 

 

 

Predsjednik vijeća:

Ivan Turudić,univ.spec.crim., v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu