Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj: 5 Pn-6/2020-12
|
REPUBLIKA HRVATSKA |
|
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA |
|
Industrijska cesta 15, Sesvete |
Poslovni broj: 5 Pn-6/2020-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama po sucu pojedincu Andrei Herendić u pravnoj stvari
mlt. T. M., OIB:..., zastupana po zz i majci, ujedno i 2. tužiteljici V. M., OIB: ..., obje iz N. G., obje zastupane po punomoćniku I. R. R., odvjetnici, protiv tuženika A.-m. d.o.o. za graditeljstvo i usluge, S., OIB:..., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. rujna 2021., u prisutnosti punomoćnika tužiteljica i odsutnosti tuženika, 29. rujna 2021.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da prvotužiteljici mldb. T. M. ukupno plati iznos od 61.200,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, i to na iznos od
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 07. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 08. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 09. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 10. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 11. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 12. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 01. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 02. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 03. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 04. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 05. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 06. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 07. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 08. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 09. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 10. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 11. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 12. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 01. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 02. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 03. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 04. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 05. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 06. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 07. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 08. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 09. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 10. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 11. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 12. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 01. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 02. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 03. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 04. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 05. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 06. 2008. pa do isplate
te da mldb tužiteljici do svakog 5. u mjesecu plaća iznos od 1.700,00 kn počevši od 01. 06. 2008. pa nadalje sve dok se mldb. tužiteljica redovno školuje odnosno do njegove navršene 27 godine života s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do konačne isplate,
Nalaže se tuženiku da drugotužiteljici V. M. ukupno plati iznos od 61.200,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, i to na iznos od
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 07. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 08. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 09. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 10. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 11. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 12. 2005. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 01. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 02. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 03. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 04. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 05. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 06. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 07. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 08. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 09. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 10. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 11. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 12. 2006. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 01. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 02. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 03. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 04. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 05. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 06. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 07. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 08. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 09. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 10. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 11. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 12. 2007. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 01. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 02. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 03. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 04. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 05. 2008. pa do isplate
-1.700,00 kn sa kamatom tekućom od 01. 06. 2008. pa do isplate
te da tužiteljici V. M. do svakog 5. u mjesecu plaća iznos od 1.700,00 kn počevši od 01. 06. 2008. pa nadalje s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do konačne isplate, kao i nadoknaditi troškove ovog postupka, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."
II Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljice u tužbi navode da je dana 30. svibnja 2005. oko 15,30 na privremenom radilištu tuženika "G." u Z. od posljedica ozljeda na radu smrtno stradao J. M. zaposlenik tuženika (sada prednika tuženika). Navode da je pokojni J. M. u tvrtki tuženika obavljao poslove građevinskog radnika i rukovatelja toranjskom dizalicom, a na koju je bio raspoređen temeljem Ugovora o radu od 1. lipnja 2003., koji je bio sklopljen na neodređeno vrijeme. Navode da se ozljeda na radu dogodila na način da je pok. J. M. radi izvršenja svog redovnog radnog zadatka morao ukloniti granu drveta koja je smetala, odnosno zadirala u manevarski prostor kraka dizalice, pa se stoga popeo na drvo kako bi otpilio predmetnu granu i izvršio zadani radni zadatak. Ističe da je navedenu radnju pok. J. M. činio kako bi mogao izvršiti radni zadatak, a prilikom obavljanja koje radnje je isti pao na tlo i uslijed zadobivenih ozljeda smrtno stradao. Navode da je u trenutku nastanka ozljede na radu pok. J. M. obavljao svoje redovne radne zadatke u tvrtki tuženika. Tužiteljice ističu da su mldb. kći i supruga pok. J. M. te zbog njegove smrti gube novčane iznose koje je suprug izdvajao za njihovo uzdržavanje. Navode da je pok. otac i suprug ostvarivao mjesečni prihod od najmanje 4.000,00 kn. Stoga tužiteljice s osnova izgubljenog uzdržavanja potražuju pravičnu novčanu naknadu u iznosima kako je to navedeno u izreci presude pod točkom I, te da im tuženik nadoknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu prednik tuženika A. i. d.o.o. priznaje nastanak štetnog događaja, a kao poslodavac prednika tužiteljica osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja, te uzročno posljedičnu vezu između procesa rada i štetnog događaja, osporava i osnov i visinu tužbenog zahtjeva.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 7-10), prijava o ozljedi na radu (list 11-14), izvadak iz matice rođenih za 1. tužiteljicu (list 15), vjenčani list 2. tužiteljice i pok. J. M. (list 16), presliku presude Općinskog suda u Sesvetama posl. br. P-279/06 (list 30-35), presliku presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gžn-4106/08-4 (list 36-40), obrazac PK-1 za 2004. za pok. J. M. (list 51) obrazac IP za 2005. za pok. J. M. (list 52), preslike izvadaka po tekućem računu banke d.d. za pok. J. M. (list 54-56 i 104-107),dopis i ispis isplate plaća za pok. J. M. banke d.d. od 9. travnja 2013. (list 62), Ugovor o pripajanju društva A. i. d.o.o. društvu A.-m. d.o.o. (list 71-74), izvod iz sudskog registra za društva A. i. d.o.o. (list 77-78), izvod iz sudskog registra za društva A.-m. d.o.o. (list 77-78), izvod iz sudskog registra za društva A.-m. d.o.o. (list 84-85), rješenje zavoda od 13. srpnja 2005. (list 96-99), rješenje zavoda od 20. kolovoza 2007. (list 100-103), te je saslušao 2. tužiteljicu kao stranku u postupku.
4. U svezi ovako utvrđenog činjeničnog stanja i provedenog postupka sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljica neosnovan u cijelosti.
5. Kako je tuženik priznao nastanak štetnog događaja to sud na ove okolnosti nije provodio posebne dokaze, već smatra nespornim da je dana 30. svibnja 2005. prednik tužiteljica pok. J. M. smrtno stradao na gradilištu G. Međutim, između stranaka sporna je odgovornost prednika tuženika kao poslodavca pok. J. M. za nastanak štetnog događaja, te uzročno posljedičnu veza između procesa rada i štetnog događaja, te osnov i visina tužbenog zahtjeva.
6. Kako su se stranke tijekom postupka suglasile da se na okolnost odgovornosti koriste dokazi iz postupka koji se vodio pred ovim sudom pod posl. br. P-279/06, to je sud izvršio uvid u presliku presude Općinskog suda u Sesvetama posl. br. P-279/06 (list 30-35) i presliku presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gžn-4106/08-4 (list 36-40) koje je sačinio iz spisa ovog suda posl. br. P-961/10 (ranije posl. br. P-279/06). Uvidom u presliku presude ovog suda posl. br. P-279/06 sud je utvrdio da je u navedenom postupku za nastanak štetnog događaja od 30. svibnja 2005. utvrđena suodgovornost prednika tužiteljica pok. J. M. i prednika tuženika A. i. d.o.o. u omjeru od 50%, a na temelju suglasnih iskaza svjedoka M. D., M. T., M. Z. i F. M., te prijave o ozljedi na radu i zapisnika o inspekcijskom nadzoru koji se u preslikama nalaze i u ovom spisu (list 7-14). Navedena suodgovornost za nastanak štetnog događaja je potvrđena i ranije navedenom presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gžn-4106/08-4. Stoga sud smatra utvrđenim da za nastanak štetnog događaja od 30. svibnja 2005. postoji suodgovornost prednika tužiteljica pok. J. M. i prednika tuženika A. i. d.o.o. u omjeru od 50%.
7. Što se pak tiče osnovanosti tužbenog zahtjeva gdje tužiteljice tvrde da ih je pok. J. M. uzdržavao i za uzdržavanje svake izdvajao iznos od 1.700,00 kuna mjesečno valja reći slijedeće. Nesporno je da je mlt. 1. tužiteljica kćer pok. J. M., a 2. tužiteljica supruga istoga, a navedeno proizlazi i iz izvadka iz matice rođenih za 1. tužiteljicu (list 15) i vjenčanog lista 2. tužiteljice i pok. J. M. (list 16).
8. Prema čl. 98. st. 2. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15 u daljnjem tekstu ObZ/03.) uzdržavanje djeteta dužnost je i pravo roditelja. Prilikom određivanja iznosa uzdržavanja sud postupa po propisima čl. 231-246 OZ/03 u obzir se uzimaju kako potrebe primatelja (troškovi školovanja, zdravstveno stanje, mogući prihodi i sl.) tako i mogućnosti davatelja (njegova primanja, druge zakonske obveze uzdržavanja). Roditelji su dužni uzdržavati mlt. djecu, pa čak i kad nakon završene osnovne škole ne nastave školovanje, međutim dijete koje je nakon završene 15. godine života radom steklo prihode, mora pridonositi svojem uzdržavanju. Prema čl. 217. istog Zakona bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svoga bračnog druga.
9. Drugo tužiteljica prilikom saslušanja navela je da je njezina kćer 1. tužiteljica mldb. T. M. u vrijeme kada je stradao njezin pok. suprug J. M. u svibnju 2005. bila stara petnaest mjeseci, a u vrijeme saslušanja 2. tužiteljice (2. listopada 2012.) je bila stara osam i pol godina. Navela je da je 1. tužiteljica do polaska u školu samo jedno vrijeme išla u vrtić, a krenula je u vrtić s tri godine, gdje je bila osam mjeseci i to je plaćala 600,00 kn mjesečno. Kako je 1. tužiteljica teško podnosila vrtić, ispisala ju je iz vrtića te u vrtić nije išla sva do godinu dana prije škole kada je krenula u malu školu što je plaćala 400,00 kn mjesečno, a u malu školu je išla jednu školsku godinu. Navela je da je 1. tužiteljica u školu krenula sa šest i pol godina, te je u vrijeme saslušanja 2. tužiteljice išla u treći razred Osnovne škole. Također je navela da 1. tužiteljica do pete godine života nije imala nikakvih aktivnosti, a od pete godine života pa nadalje pohađa mažoretkinje što plaćaju 130,00 kn mjesečno. Također 1. tužiteljica je unazad dva mjeseca prije saslušanja 1. tužiteljice krenula na tenis što plaća 240,00 kn mjesečno. Drugo tužiteljica je navela da 1. tužiteljica ima uobičajene potrebe za dijete svoje dobi za odjećom i obućom te za školskim priborom. Navela je i da 1. tužiteljica ima obiteljsku mirovinu po suprugu u iznosu od 1.500,00 kn mjesečno. Drugo tužiteljica ističe da u vrijeme saslušanja živi u stanu svojih roditelja u N. G. te u navedenom stanu žive samo njih dvije, a radi se o stanu površine 35 m2, a ona nije vlasnik nekretnina, niti automobila. Navela je da je s pokojnim suprugom sklopila brak .... te je u to vrijeme bila zaposlena u M. k. "N." s plaćom od 2.300,00 kn i s tog radnog mjesta je otišla na porodiljni dopust. Kada je završila s porodiljnim dopustom preselili su se u S., te je s poslodavcem postigla sporazumni raskid radnog odnosa. Navela je da je nakon toga nju i kćer uzdržavao suprug koji je po njezinom sjećanju imao plaću u iznosu od 4.000,00 kn do 4.500,00 kn mjesečno, a plaća je varirala od toga da li je isti bio na terenu ili ne. Navodi da je suprug stradao tri mjeseca nakon što su došli u S. Drugo tužiteljica je navela da ona nakon toga nije radila sve negdje do 2009. godine kada se je zaposlila na određeno vrijeme u L. te je tamo radila oko osam mjeseci s plaćom u iznosu od oko 3.000,00 kn, a prestala je tamo raditi kada je kod njih prestala potreba za poslom, odnosno bila je višak. Navela je da u periodu od 2005. godine kada je suprug stradao do tog njezinog zaposlenja u L. nju i kćer su uzdržavali njezini roditelji. Nakon zaposlenja u L. 1. siječnja 2010. počela je raditi u S. z. č. M. gdje joj je plaća do unazad mjesec dana bila 2.200,00 kn za osam sati rada, a kako se obujam poslova smanjio unazad mjesec dana radi na četiri sata dnevno te će joj plaća biti 1.100,00 kn.
10. Uvidom u obrazac PK-1 za pok. J. M. (list 51) utvrđeno je da se radi o poreznoj prijavi za 2004. godinu, te isti podaci nisu relevantni za ovaj postupak, s obzirom da je pok. J. M. u 2005. godini radio pet mjeseci (umro ..., dakle nije radio jedan dan u svibnju i to 31. svibnja 2005.), a plaća se isplaćuje nakon određenog rada odnosno plaća za 12. mjesec 2004. je isplaćena u siječnju 2005., pa kada se gledaju primanja pok. J. M. za unazad šest mjeseci od dana pogibije, to je za ovaj postupak bitan obrazac IP za pok. J. M. za 2005. godinu (list 52). Iz navedenog obrasca IP za pok. J. M. za 2005. godinu razvidno je da su neto primanja pok. J. M. za zadnjih šest mjeseci prije smrti u prosjeku bila 2.022,77 kn.
11. Kako su tužiteljice tvrdile da su primanja pok. J. M. veća od navedenoga, te u dokaz istoga dostavile preslike izvadaka po tekućem računu banke za pok. J. M. (list 54-56 i 104-107) iz kojega se vide veće uplate poslodavca, kao uplata redovnog primanja, iz kojih je razvidno da je dana 25. svibnja 2005. uplaćeno 4.211,75 kn, dana 28. lipnja 2005. uplaćeno 4.386,25 kn, te dana 28. lipnja 2004. uplaćeno 3.599,96 kn, to je onda sud od banke zatražio dostavu podataka o uplati redovnog primanja plaće za pok. J. M. od prosinca 2004. zaključno do lipnja 2005. Uvidom u dopis i ispis isplate plaća za pok. J. M. banke od 9. travnja 2013. (list 62) proizlazi da je prednik tuženika A. i. d.o.o. pok. J. M. za relevantno razdoblje plaća za prosinac 2004., te od siječnja do svibnja 2005. isplatio za šest mjeseci prije smrti prosječno 3.790,80 kn.
12. Međutim, sud smatra da što se tiče redovnih primanja pok. J. M. da se u obzir mogu uzeti samo podaci iz obrasca IP s obzirom da se radi o redovitoj neto isplati plaće, a ostatak primanja pok. J. M. se očito odnosi na terenske dodatke, s obzirom da je pok. bio građevinski radnik, koji je radio na gradilištu, što je nesporno između stranaka. Također i sama 2. tužiteljica je u svojem iskazu navela da je plaća istoga varirala da li je bio na terenu ili ne. Stoga sud smatra utvrđenim da je redovna plaća pok. J. M. iznosila za zadnjih šest mjeseci prije smrti u prosjeku 2.022,77 kn, kako je već utvrđeno iz obrasca IP za 2005. godinu.
13. Drugo tužiteljica je već u svojem iskazu navela da je 1. tužiteljica po pok. ocu J. M. dobila obiteljsku mirovinu u iznosu od 1.500,00 kn mjesečno. Kasnije je u spis dostavljeno i rješenje zavoda od 13. srpnja 2005. (list 96-99) i rješenje zavoda od 20. kolovoza 2007. (list 100-103). Uvidom u rješenje zavoda od 13. srpnja 2005. (list 96-99) utvrđeno je da je V. M., udovici umrlog osiguranika J. M. i djetetu T. M. priznato počevši od 1. lipnja 2005. pravo na obiteljsku mirovinu u svoti od 596,38 kn mjesečno, a umjesto navedene mirovine isplaćivat će se najniža mirovina u svoti od 1.285,52 kn mjesečno, a isplata mirovine pripada korisnicama počevši od 1. lipnja 2005. Uvidom u rješenje zavoda od 20. kolovoza 2007. (list 100-103) utvrđeno je da se korisniku obiteljske mirovine V. M. priznaje pravo na obiteljsku mirovinu s danom 23. lipnja 2007., te se korisnicama obiteljske mirovine V. M. i T. M. određuje počevši od 23. lipnja 2007. obiteljska mirovina u svoti od 1.396,02 kn mjesečno. Iz obrazloženja navedenog rješenja razvidno je da je V. M. prekinula radni odnos s 22. lipnja 2007. te joj se od navedenoga dana priznaje pravo na obiteljsku mirovinu. Tužiteljice u spis nisu dostavile nikakva druga rješenja o obiteljskoj mirovini, međutim iz navedena dva rješenja je razvidno da premda je obiteljska mirovina prvim rješenjem od 13. srpnja 2005. određena za obje tužiteljice, ista očito nije bila isplaćivana objema tužiteljicama u nekom periodu. Naime, s obzirom da se rješenjem od 20. kolovoza 2007. 2. tužiteljici ponovno priznaje pravo na obiteljsku mirovinu zbog prekida radnog odnosa 22. lipnja 2007., očito je da 2. tužiteljica u nekom periodu nije primala obiteljsku mirovinu, a o čemu nije dostavila podatke. Ista u svojem iskazu tvrdi da se prvi puta nakon sporazumnog raskida radnog odnosa (nakon završetka porodiljnog dopusta 24. veljače 2005., dijete mldb. 1. tužiteljica rođena ...) zaposlila tek 2009., a što je u suprotnosti s dostavljenim rješenjem zavoda od 20. kolovoza 2007. Bez obzira na navedeno razvidno je da je 2. tužiteljica, prema vlastitom iskazu, ponovno bila zaposlena od 1. siječnja 2010., pa dakle ponovno nije bila korisnik obiteljske mirovine po pok. J. M.
14. Sud smatra da pok. J. M., imajući u vidu mala primanja istoga u vidu minimalne plaće, nije mogao za uzdržavanje tužiteljica davati mjesečno više od 50 % svojih primanja, odnosno zaokruženo 1.011,00 kuna mjesečno.
15. Članak 194 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96., 112/99.; dalje u tekstu ZOO/91) propisuje da osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovno pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja odnosno pomaganja, dok je st. 2 istoga članka propisano da se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava s obzirom na okolnosti slučaja, a koji ne može biti veći od onog što bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u životu.
16. Dakle, tužiteljice bi zajedno imale pravo na novčanu rentu za izgubljeno uzdržavanje u iznosu od 1.011,00 kuna mjesečno. Odnosno, kako postoji suodgovornost prednika tužiteljica pok. J. M. za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%, onda bi renta za izgubljeno uzdržavanje iznosila zaokruženo 506,00 kuna. Međutim, 2. tužiteljica je u nekim periodima bila zaposlena i ista je svojevoljno nakon završetka porodiljnog dopusta, tri mjeseca prije smrti pok. J. M. sa poslodavcem postigla sporazumni raskid radnog odnosa. Sud smatra da ne može pravo na naknadu štete ostvarivati osoba koja je sama odlučila raskinuti ugovor o radu i time narušiti vlastitu egzistenciju. Međutim, tužiteljicama je bez obzira na navedeno, kako je već rečeno, odmah nakon smrti pok. J. M. priznato pravo na obiteljsku mirovinu u svoti od 596,38 kn mjesečno, a umjesto navedene mirovine određeno je da će se isplaćivat najniža mirovina u svoti od 1.285,52 kn mjesečno, a isplata mirovine pripada korisnicama počevši od 1. lipnja 2005. (dakle odmah po smrti prednika tužiteljica pok. J. M. - umro ...).
17. Imajući na umu navedeno, odnosno da tužiteljice dobivaju obiteljsku mirovinu koja je ustvari i veća od onoga što bi pok. J. M. doprinosio za uzdržavanje istih, onda niti nema izgubljenog uzdržavanja jer tužiteljice ne mogu ostvarivati veća prava od onih koja bi imali da nezgode i štete nije bilo. Stoga tužiteljice ne mogu od tuženika osnovano potraživati rentu po tom osnovu, pa je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.
18. Kako tuženik koji je uspio u ovom postupku nije potraživao troškove postupka, to je sud odlučio kao pod točkom II izreke presude.
U Sesvetama 29. rujna 2021.
S U D A C
Andrea Herendić, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.
DNA:
- tužiteljici po pun.
- tuženiku po pun. na znak: MV (...)