Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-105/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u ovršnom predmetu
ovrhovoditelja: 1) ''E. o.'' d.d. Z., …, OIB:
… i 2) ''A. o.'' d.d. Z., …, OIB:
…, zastupani po odvjetnicima iz O. d. G. & P.
d.o.o. iz Z., …, protiv ovršenika ''C. F.''
d.o.o. O., …, OIB: …, zastupanog po punomoćnicima,
odvjetnicima iz Z. o. u. A. S., D. M. i I.
G. iz R., … te punomoćniku D. S.,
odvjetniku iz O., …, radi naplate novčane
tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku,
poslovni broj Ovr-599/2020-12 od 3. veljače 2021., dana 28. rujna 2021.

r i j e š i o j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja pod 1) ''E. o.'' d.d. Z. i 2)
''A. o.'' d.d. Z. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog
suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-599/2020-12 od 3. veljače 2021.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

"Usvaja se prijedlog ovršenika C. f. d.o.o. O. za odgodu
prijenosa zaplijenjene tražbine prema zahtjevu za izravnu naplatu I. ovrhovoditelja
E. o. d.d. Z., …, OIB: … i II.
ovršenika A. o. d.d. Z., …, OIB: …, kod
F. a., na temelju ovršnih isprava, bjanko zadužnice solemnizirane kod
Javnog bilježnika M. J. iz Z., dana 28. 04. 2017. godine, posl.br.
OV-2253/17 i bjanko zadužnice solemnizirane kod javnog bilježnika M. J.
iz Z., dana 28. 04. 2017. godine, posl. br. OV-2254/17, te se nalaže
F. a. da odgodi prijenos novčanih sredstava po tom zahtjevu s računa
ovršenika C. f. d.o.o. O., OIB:… do pravomoćnog

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-105/2021-2 2

okončanja parničnog postupka u koji se upućene stranke po prijedlogu za
proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i koji se vodi pred ovim sudom pod
brojem P-302/2020."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu su izjavili ovrhovoditelji iz svih žalbenih razloga.
Tvrde da iz obrazloženja rješenja nije vidljiva uzročna veza između nastavka ovrhe,
(prijenosa sredstava) i nastanka štete niti je vidljivo na koji način će se odgodom
ovrhe takva opasnost otkloniti. Tijekom postupka su ovrhovoditelji ukazivali kako
razlozi na koje se ovršenik poziva ne predstavljaju razloge za odgodu prijenosa, jer i
u slučaju usvajanja prijedloga ovršenik ne stječe pravo da raspolaže novčanim
sredstvima, već ona ostaju zaplijenjena sve do dovršetka postupka o proglašenju
izravne naplate nedopuštenom. Nejasno je na koji je način sud prvog stupnja
zaključio da bi donošenjem rješenja bio spriječen nastanak nenadoknadive štete u
vidu omogućavanja poslovanja, kada su sredstva zaplijenjena i ovršenik ne može
podmiriti dospjela dugovanja. Iz pobijanog se rješenja ne vidi u čemu se ogleda
nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta s obzirom da ovršenik nije tvrdio da u
slučaju zaplijene novčanih sredstava prenesena sredstva neće moći vratiti od
ovrhovoditelja. Isto je tako ostalo nejasno na koji je način sud utvrdio da ovršeniku
upravo radi predmetne zaplijene prijeti nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva
šteta. Prvostupanjski sud je bez ikakve objektivne analize prihvatio ovršenikove
navode kako mu radi predmetne zaplijene prijeti šteta u vidu nemogućnosti
poslovanja. U tom smislu ovrhovoditelji su osporili vjerodostojnost dokumentacije,
tablica, nalaza i neutemeljenih projekcija koje je ovršenik dostavio u spis, jer je jasno
da one ne prikazuju sve segmente poslovanja ovršenika a ni realnu sliku njegove
imovine i sredstava. Niti u jednom trenutku račun ovršenika u zadnjih 5 godina nije
bio blokiran, jer je iz dokumenata vidljivo da je ovršenik dugi niz godina poslovao s
dobiti i na računu imao 6.151.648,00 kn te kapital i rezerve u iznosu od

19.921.730,00 kn, od čega je dobit iz prethodnih godina iznosila 8.189.628,00 kn. Iz
bilance na dan 31. srpnja 2020. koju je sam ovršenik dostavio u prilogu podneska od

10. studenoga 2020. vidljivo je kako je ovršenik toga dana na računu imao iznos od

7.784.585,00 kn. Iz iste bilance proizlazi da je ovršenik ulagao u pridružena
poduzeća i da mu dugotrajna imovina iznosi 35.618.059,00 kn. Ovršenik zlorabi i
nepotpuno i neistinito prikazuje podatke o svom poslovanju u uvjetima epidemije
Covid-19 pri čemu tijekom postupka, iako se to od njega tražilo, nije dostavio dokaze
iz kojih bi sud mogao dobiti realnu sliku o stanju njegove imovine i poslovanja.
Zaključak suda prvog stupnja kojim svoju odluku, odnosno pobijano rješenje
obrazlaže a svodi se na to da ovršenik bilježi ''pad prometa'' te novih okolnosti
poslovanja za vrijeme trajanja pandemije Covid-19 uslijed kojih ovršenik neće moći
ispuniti svoje obveze, irelevantan je, jer za vrijeme odgode ovršenik ne može
raspolagati novčanim sredstvima. Propušteno je valjano ocijeniti sve dokaze koje su
ovrhovoditelji dostavili u spis pa je pobijanim rješenjem pogrešno i nepotpuno
utvrđeno činjenično stanje te je njegovim donošenjem počinjena i bitna povreda
odredaba postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama koje se nalaze u spisu.

3. Ovršenik ''C. F.'' d.o.o. je u svom odgovoru na žalbu istaknuo da je
drugostupanjski sud rješenje o odgodi prijenosa sredstava ukinuo zbog nedostatne
ocjene i analize dokaza. U rješenju od 3. veljače 2021. sud prvog stupnja je valjano
analizirao i ocijenio svu dokumentaciju ovršenika i dao valjane razloge o odlučnim
činjenicama. Prvostupanjski je sud izveo osnovan i opravdan zaključak o postojanju

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-105/2021-2 3

pretpostavki iz čl. 65. st. 1. OZ budući su objektivne okolnosti na koje je ukazivao u
svojim podnescima: gubitak poslovanja korporativnog prijevoza zbog gubitka
zahtjeva za uslugom prijevoza od strane korisnika pa je prvostupanjski sud pravilno
ocijenio da je interes ovršenika zaštita imovine od mogućeg neosnovanog umanjenja
interesa ovrhovoditelja da odmah namiri tražbinu. Ovršenik je dužan pretpostavku
trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete učiniti vjerojatnom što znači da
takvu vjerojatnost objektivizira uvjerljivim životnim i logičnim činjenicama koje
omogućuju provjerljivost pretpostavke vjerojatnosti. Ovršenik je detaljno, podrobno i
transparentno izložio i dokazao sve okolnosti svog poslovanja iz kojih je izvjesno da
će provedbom predmetne ovrhe nastati mu nenadoknadiva šteta. Ako A. u
roku od 60 dana od dana kada joj je dostavljeno rješenje o ovrsi ne primi rješenje o
odgodi ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi ili o obustavi ovrhe, naložit će prijenos
zaplijenjenog iznosa na račun naveden u rješenju o ovrsi. Činjenica što ovršenik nije
bio u blokadi u trenutku provedene zaplijene, već je na računu imao 2.010.000,00 kn,
sama za sebe ne znači ništa, ali kada je prikazao svoje poslovanje, prihode i rashode
taj je novčani iznos dobio kontekst. Smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke
za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona. Predlaže žalbu ovrhovoditelja odbiti
kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi da su F. a. predani zahtjevi za naplatu
bjanko zadužnica kao ovršnih isprava: 1. travnja 2020. od strane ovrhovoditelja pod
1) E. o. d.d. Z. za iznos od 1.000.000,00 kn, odnosno 31. ožujka

2020. od strane ovrhovoditelja pod 2) A. o. d.d. Z. za iznos od

1.000.000,00 kn (l.s. 10-16) i to bjanko zadužnica potvrđenih kod Javnog bilježnika
M. J. iz Z. od 28. travnja 2017. broj OV-2253/17-2 i broj OV-
2254/17-2.

6. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem usvojio prijedlog ovršenika za odgodom
naloga F. a. prijenosa zaplijenjene tražbine po zahtjevu ovrhovoditelja
pod 1) i 2) s računa ovršenika do pravomoćnog okončanja parničnog postupka broj
P-302/2020 u koji su upućene stranke. Prvostupanjski sud smatra da je ovršenik u
prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz čl. 50. st.

1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 93/14 i 73/17 - dalje: OZ) te da su
ispunjene pretpostavke iz čl. 52. a u svezi čl. 210. OZ, odnosno da je ovršenik
kumulativno ispunio subjektivne i objektivne uvjete iz čl. 65. st. 1. OZ i učinio
vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio teško nadoknadivu štetu jer su F.
a. predani zahtjevi za naplatu bjanko zadužnica kao ovršnih isprava.

7. U svom podnesku od 10. studenoga 2020. ovršenik je naveo da su objektivne
okolnosti na koje je ukazivao u svom prijedlogu i kasnijim podnescima gubitak
poslovanja korporativnog prijevoza zbog gubitka zahtjeva za uslugom prijevoza od
strane korisnika, pad prometa u razdoblju od ožujka do lipnja 2020. te nemogućnost
isplate dospjelih stvarnih dugovanja. Ističe da bilježi pad prometa za 20% što je
potvrdio i zavod, budući je pozitivno ocijenio njegov zahtjev
za dodjelom mjera za očuvanje radnih mjesta. Nadalje, ukazuje da je u 2019.
poslovao s gubitkom jer je to vidljivo iz financijskog izvještaja za 2019., pa bi
izravnom naplatom tražbine ovrhovoditelja od 2.010.000,00 kn bilo izvjesno da bi mu

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-105/2021-2 4

nastala nenadoknadiva šteta. U 2020. imao je drastičan pad ''planiranog novca na
računu'', što ukazuje na stupanj vjerojatnosti nastupa nenadoknadive štete. Stanje
novca na računu na dan 31. srpnja 2020. u iznosu od 7.784.585,00 kn isključivo je
rezultat sporazuma ovršenika i financijskih institucija za moratorijem svih dospjelih
kreditnih obveza do kraja mjeseca rujna 2020. Ističe da je, uz sve uštede s osnova
moratorija i potpora, ostvario značajno manje prihode u 2020., odnosno ostvario je
gubitak od 2.450.897,00 kn, jer se sve manje ljudi odlučuje na vožnju taxi vozilima,
manja je mobilnost ljudi u gradu Z. i opao je turistički promet. Nakon otkaza
Ugovora o poslovnoj suradnji, premija se nije mogla obračunavati temeljem Ugovora
o poslovnoj suradnji jer je taj Ugovor prestao otkazom i ovrhovoditelji se neosnovano
pozivaju na taj ugovor, iako je upravo to predmetom raspravljanja u parnici broj P-
302/2020. Smatra da ovrhovoditelji nisu imali pravni osnov obračunavati uvećanje
premije za važeće police nakon otkaza Ugovora o poslovnoj suradnji.

8. Nakon što ovršenik primi obavijest ili na drugi način sazna da je protiv njega
zatražena izravna naplata tražbine, ima dvije opcije na raspolaganju. Ovršenik može
predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti F. a. da odgodi
izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ili rješenje kojim će se
pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

9. Naime, odredbom čl. 210. OZ propisano je da nakon što primi obavijest o tome da
je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1.
OZ, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je
zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese
rješenje kojim će naložiti A. da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos
zaplijenjenih sredstava.

10. Odredbom čl. 210. st. 2. OZ propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa
iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi
ovrhe a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga
članka Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o žalbi
protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i čl. 53. OZ).

11. Sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ prijedlog za odgodu ovrhe može se prihvatiti
ako su se za to ispunile pretpostavke predviđene citiranom zakonskom odredbom i
to: ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili
teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje i
ako postoji jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu iz čl. 65. st. 1. toč. 1.
do 10. OZ. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti istodobno (kumulativno) ispunjene
obje navedene pretpostavke.

12. Zadužnica koja je potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika je strogo
formalni pravni akt koji ima učinak i značaj pravomoćnog rješenja o ovrsi, kad se
plijeni tražbina po dužnikovom računu (čl. 183. st. 1. OZ), ali i ovršne isprave kad se
ovrha provodi na drugim predmetima (čl. 183. st. 7. OZ). Njome se osigurava i
naplaćuje novčana tražbina.

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-105/2021-2 5

13. Ovrha je institut prisilne naplate i iznimno je tegoban za ovršenika, ali je s druge
strane, u svakom demokratski uređenom društvu nužan kako bi se ispunila dužna
činidba ovrhovoditelja, u slučaju kada ovršenik tu činidbu odbija ispuniti dobrovoljno.

14. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik
učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu
štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti
ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu
je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje
postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje
je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili
javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje
njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53.
ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost
ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je
to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju
neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što
ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno
ispuni,

9. ako je V. R. H. proglasila katastrofu sukladno propisu
kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o
proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području
za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

15. Prema samoj citiranoj odredbi razvidno je kako je sudu ostavljena mogućnost da
u pojedinim slučajevima donese rješenje kojim se odgađa provedba ovrhe ukoliko
ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom takve odluke bio doveden u iznimno

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-105/2021-2 6

nepovoljan položaj. Međutim, odgoda provedbe ovrhe ni ovrhovoditelja ne može
staviti u položaj pravne nesigurnosti u kojem bi njegova ovršna tražbina ostala
nepodmirena. Prilikom donošenja odluke potrebno je, uz pravne interese
ovrhovoditelja i ovršenika voditi računa i o imovinskim prilikama koje postoje na strani
ovrhovoditelja, odnosno mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe,
odnosno uspjeha u parnici radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, koja je u tijeku,
namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

16. Za ocjenu da li su u konkretnom slučaju provedbe ovrhe ostvarene ove
pretpostavke ovisi o činjeničnom utvrđenju u ovršnom postupku, jer nema posebnih
pravila a ni uputa prema kojima bi određena okolnost uvijek predstavljala razlog koji
opravdava odgodu ovrhe, odnosno koja bi sama po sebi dovodila do zaključka o
vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju bi provedbom
ovrhe trpio ovršenik.

17. Sama činjenica da bi se naplatom bjanko zadužnice ugrozilo poslovanje
ovršenika i podmirenje redovitih obveza iz djelatnosti koju ovršenik obavlja nije sama
po sebi dovoljna za odgodu predmetne ovrhe, budući da je svrha zatražene izravne
naplate tražbine kod F. a. izdavanje naloga za prijenos zaplijenjenih
sredstava na račun ovrhovoditelja, odnosno namirenje vjerovnika s računa ovršenika.

18. Iako sama činjenica nelikvidnosti ovršenika, a ni visina tražbine ovrhovoditelja
nije razlog za odgodom ovrhe, u situaciji kada iz A. poslovanja ovršenika za
razdoblje od 1. siječnja do 31. srpnja 2020. s projekcijom novčanog tijeka za naredno
razdoblje (od 1. kolovoza 2020. do 31. ožujka 2021.) ovlaštenog revizora A.
S. iz tvrtke ''M.'' d.o.o. za reviziju i financijsko računovodstvene usluge iz
R. proizlazi da ''… društvo ulazi u vrlo neizvjestan i nestabilan period poslovanja
narednih 8 mjeseci…'', da je vrlo vjerojatno da će imati financijske poteškoće u
smislu moguće blokade žiro računa i značajnu neizvjesnost za nastavak poslovanja,
ukoliko ne uslijedi brzo oporavak taxi tržišta (l.s. 576-586), za zaključiti je da bi
provedbom ovrhe ovršenik doista bio doveden u iznimno nepovoljan položaj u kojem
bi imao probleme s likvidnošću, odnosno mogućnost blokade žiro računa.

19. Stoga je prvostupanjski sud, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja osnovano
zaključio da su se ispunili propisani uvjeti za odgodu ovrhe predviđeni odredbom čl.

65. st. 1. OZ, pa je žalbu ovrhovoditelja pod 1) i 2) trebalo odbiti kao neosnovanu
temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ i potvrditi pobijano rješenje
suda prvog stupnja.

U Zadru, 28. rujna 2021.

Sutkinja

Blanka Pervan, v.r.