Poslovni broj:10 Gž Zk-753/2021-2

Poslovni broj: 10 Gž Zk-753/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Dijani Hofer kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Rovinj-Rovigno, protiv protustranke Ž. D. (OIB:…) iz S., zastupane po punomoćniku S. L., odvjetniku iz R., radi ispravka pogrešnog upisa, povodom žalbe protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola broj Z-13846/20 od 19. svibnja 2021., dana 28. rujna 2021.,

r i j e š i o   j e

I/ Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Puli – Pola broj Z-13846/20 od 19. svibnja 2021.

II Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protustranke upisane u zk.ul.1741 i zk.ul. 622 – sve k.o. B. pod brojem Z-13217/2021 dana 28. srpnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u toč.I izreke, odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta istog prvostupanjskog suda broj Z-17743/19 od 13. studenog 2019. kojim je po službenoj dužnosti temeljem Uredovne bilješke prvostupanjskog suda od 13. studenog 2019., na nekretninama protustranke - čkbr. 65/2 kuća, čkbr. 65/3 kuća i čkbr.65/4 kuća - sve upisane u zk.ul.1741 k.o. B. (ranije upisane u zk.ul.856, zk.ul 870 i zk.ul 771 – sve k.o. B.) izvršen upis slijedećeg sadržaja: „Temeljem rješenja od 30. lipnja 1884. N-2861 uknjiženo je pravo služnosti prolaza pješke u korist dvorišta kuće sagrađene na čkbr.zgr 65/1 na teret natkrivenog trijema u prizemlju na čkbr.65/3 upisane u zk.ul.870 k.o. B., na teret kuće čkbr.65/2 upisane u zk.ul.865 k.o. B. te na teret dvorišta kuće na čkbr.zgr.65/4 upisane u zk.ul.771 k.o. B.“.

2. Obrazlažući zauzeto stajalište, a polazeći od odredbe čl. 118. stav.1. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK/96 - „Narodne novine“ broj  91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17) kojom je propisano da se pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa, može ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrješnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige, prvostupanjski sud je po uvidu u ručno vođenu Zemljišnu knjigu za poslužno dobro - zk.ul.1741 k.o. B. utvrdio, da je prijepis u EOP zemljišnu knjigu izvršen dana 28. rujna 2005. i da je u to vrijeme u ručno vođenoj Zemljišnoj knjizi na listu - C - pod brojem GN 480/1907 bila upisana predmetna služnost, i to na nekretninama kojih je tada bila vlasnicom prednica protustranke, njezina majka E.-L. D., koju je osnovom rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika broj O-2254/18 od 15. listopada 2018. naslijedila protustranka, pa je zaključio da se predmetnim ispravkom ne dira u stečena prava protustranke kao nasljednika temeljem zakona, niti da se protustranka može pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige, slijedom kojih utvrđenja je navode njezinog prigovora – da je njezina pok. majka predmetne nekretnina stekla prije 53 godine besteretno i da se služnost preko tih nekretnina uopće ne izvršava - ocijenio neosnovanima, a prigovor odbio.

3. Pravodobnom žalbom protustranka pobija opisano rješenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka i pogrešne primjene zakona, s prijedlogom ovom sudu da pobijano rješenje ukine te preinači pobijano rješenje i usvoji prigovor uz nalog uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

3.1. Protustranka – u bitnome – ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio ZZK/96 koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK/19) objavljenog u „Narodnim novinama“ broj 63/19 – dana 6. srpnja 2019. u čemu nalazi ostvarenim i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. Zakona o parničnom postupku koja onemogućava ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja.

3.2. Nastavno ističe da predmetni ispravak vrijeđa stečena prava protustranke i protivan je načelu povjerenja u zemljišne knjige jer je nasljeđivanjem svoje pok. majke stekla predmetne nekretnine neopterećene ikakovim služnostima slijedom čega nije znala niti je mogla znati za eventualne neupisane terete. Uz to ističe da ni u zk.ul. 622 k.o. B. u odnosu na navodno povlasno dobro nikakva služnost nije bila upisana pa niti u času stjecanja prava vlasništva od strane njezinih ovlaštenika 13. listopada 2005., a da se uostalom ista niti faktično ne izvršava.

4. U odgovoru na žalbu, ovlaštenici predmetnog prava stvarne služnosti, R. I. i M. I., vlasnici povlasnog dobra, predlažu žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu ističući da se u njezina prava predmetnim ispravkom ne dira, obzirom da je predmetna služnost uknjižena preko 137 godina.

5. Žalba protustranke nije osnovana.

6. Naime, iako je točno da se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja poziva na pogrešan materijalno-pravni propis koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZZK/19 to valja međutim navesti da bi i pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako (negativnom odlukom) odlučiti o prigovoru protustranke.

6.1. Polazeći od odredbe čl. 134. ZZK koja na istovjetni način kao čl.118.stav.1. ZZK/96 propisuje da se pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa, može ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrješnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige, imajući pri tom u vidu da je predmetna služnost upisana u ručno vođenu zemljišnu knjigu u odnosu na poslužno dobro upisom koji datira iz 1907. i da je prednica protustranke poslužno dobro stekla u vrijeme kada je odnosna uknjižba dakle bila upisana, to se protustranka kao nasljednica i univerzalna pravna sljednica pok. knjižne prednice ne može pozivati ni na načelo povjerenja u zemljišne knjige niti na povredu svojih stečenih prava jer ona kao nasljednik, sukladno odredbi čl. 129. stav.1. Zakona o nasljeđivanju u času ostaviteljeve smrti stječe nasljedno pravo te na nju po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, slijedom čega se ne može pozivati na veći opseg prava no što je u času smrti pripadalo njezinoj prednici.

7. Obzirom na sve izneseno, kraj činjenice što ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru ovlasti iz odredbe čl.365.stav.2. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11 i 148/11, 25/13 i 89/14 koji svoju primjenu u predmetnom postupku nalazi osnovom odredbe čl.117.stav.1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a objavljenog u „Narodnim novinama“ broj 70/19 uz izuzetke propisane odredbama čl.117.stav.2. i 3. i čl.119.stav.2. ZID ZPP/19) u vezi sa čl.381. ZPP-a te odredbe čl.99. stav.1. ZZK/19 ovaj sud nije našao da bi u donošenju pobijanog rješenja bila ostvarena i jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu pozivom na odredbu čl.149.stav.3. ZZK i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja uz nalog istodobnog brisanja zabilježbe žalbe protustranaka upisane u zk.ul.1741 i zk.ul. 622 – sve k.o. B. pod brojem Z-13217/2021 dana 28. srpnja 2021.

U Varaždinu, 28. rujna 2021.