1

Pr-293/2019-29

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac                                                                   Pr-293/2019-29

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice J. B., iz I., OIB: …, zastupane po punomoćniku M. K. odvjetniku u Z., protiv tuženika R. H., M. F., OIB: …, zastupanog po ODO u S., radi isplate, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i pun zz tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 27. rujna 2021. godine,

 

p r e s u d i o    j e:

 

              I/Nalaže se tuženiku R. H., M. F., OIB: … da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici J. B., iz I., OIB: …na ime razlike plaće  ukupan brutto iznos od 457,12 Kuna bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

 

-          184,90 Kuna od 16 svibanj 2013.godine;

-          272,22 Kuna  16. siječanj 2014.godine; 

 

po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015.godine, a od 01.08.2015.godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

 

II/ Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

 

 

 

 

 

Obrazloženje

 

              1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 27.07.2018.godine tužiteljica navodi da je zaposlenica tuženika, djelatnica P. C. U. S. na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 04.05.2013. godine do 04.05.2018. godine tužiteljica prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivala prekovremeni rad koji da joj nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima  i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebala raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati  koliko je trebala raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužiteljica ističe da je u navedenim oblicima rada tužiteljica radila tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u R. H. koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužiteljicu određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužiteljica ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužiteljica ističe da prekovremeni rad kojeg je tužiteljica ostvarivala na drukčiji način  jer je ostvarivala sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužiteljica ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužiteljica ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da joj nije plaćen pošto da su joj tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je ista odbijena.

             

2. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 20.02.2020.godine (list 316-318 spisa) tako da potražuje ukupan iznos od 23.701,98 Kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

             

3. Tužena u odgovoru na tužbu (list 10 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te ističe prigovor preuranjenosti tužbe. Navodi da je neistinita tvrdnja tužitelja da je tuženik u cijelosti odbio tužitelja sa prethodno podnesenim zahtjevom za mirno rješenje spora. Ističe se da je zahtjev za mirno rješenje spora od 04. svibnja 2018. godine podnesen radi isplate iznosa od 50.000,00 Kuna po osn ovi neplaćenog prekovremenog rada za kojeg da je tužitelj tvrdio da je istog ostvario u razdoblju od 04.svibnja 2013.godine do podnošenja zahtjeva. Ističe se da je postupajući po podnesenom zahtjevu tuženik dopisom od 04.srpnja 2018.godine unutar zakonskog roka iz članka 186 a. ZPP-a tužiteljicu izvjestio da podneseni zahtjev nalazi djelomično osnovanim jer da je tužiteljica u navedenom razdoblju doista ostvarila određeni broj prekovremenih sati koji da joj nisu isplaćeni, ali da zbog velikog broja zaprimljenih istovrsnih predmeta nadležno ministarstvo nije objektivno bilo u mogućnosti utvrditi točan broj sati te sačiniti izračun pa da će se po zaprimanju podataka tužiteljice istu pozvati na sklapanje nagodbe.

 

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa); očitovanja ODO-a S. na zahtjev za mirno rješenje spora od 04. srpnja 2018. godine (list 7-8, te 13-14 spisa); dopisa ODO-a S. od 03.rujna 2018.godine (list 11 spisa); podataka tužiteljice vezano za prekovremene sate (list 12 spisa); rješenja ministarstva od 01.srpnja 2012.godine (list 15-16 spisa); rješenja ministarstva od 08. srpnja 2013.godine (list 17-18 spisa); rješenja ministarstva, C. U., a od 01. rujna 2017.godine (list 19-20 spisa); rješenja ministarstva od 31.listopada 2013.godine (list 21-22 spisa); evidencija o korištenju radnog vremena i obračunskih lista tužiteljice (list 23-143, te 241-301 spisa); izračun tužene (list 165-166 spisa); izvoda iz zapisnika sa sjednica Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike (list 171-188 spisa); zamolbi tužiteljice za korištenje slobodnih dana (list 198-199 spisa); opisa radnih mjesta (list 200 spisa); dokaznog materijala (list 201-202 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Z. M. (list 206-239 spisa); dopune nalaza i mišljenja vještaka Z. M. (list 328-334, te 328-324, te 335-341, te 352-357 spisa).

 

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

 

              6. Među strankama nije sporno ni da je tužiteljica obavljala navedene poslove carinika u turnusu 12-24, 12-48. Sporno je da li je ista u navedenom smislu ostvarila određene sate prekovremenog rada koji joj nisu plaćeni, te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN 112/17).U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije u spisu te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Z. M. te dopunu tog nalaza i mišljenja.

             

7. Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 104/13) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44. stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44. stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44. stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38. stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).

             

8.   Iz nalaza i mišljenja vještaka Z. M. (list 206-239 spisa) proizlazi da je vještak sukladno nalogu ovog suda i dokumentaciji u predmetnom spisu istakao da je ukupan broj odrađenih sati rada koje je tužiteljica odradila po pojedinim mjesecima za utuženo razdoblje od 01.03.2013.godine do 31.03.2018.godine ukupno 8218 sati rada, te je vještak pregled sati rada dao u tablici koja prileže vještvu. Nadalje vještak ističe da je ukupan broj prekovremenih sati rada po pojedinim mjesecima u utuženom razdoblju od 01.03.2013.godine do 31.03.2018. godine koje tuženik nije priznao i obračunao i isplatio kao prekovremene sate rada iako da su ti sati rada bili mjesečno duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati da iznosi ukupno 228 sati. Nadalje vještak je istakao da ukupan broj sati rada odrađenih na blagdan, neradnim danima utvrđenim Zakonom iznosi ukupno 268 radnih sati, a da obračun navedenih 268 radna sata kao prekovremeni radni sati u utuženom razdoblju od 01. ožujka 2013. godine do 31. ožujka 2018.godine iznosi ukupno 17.933,25 Kuna bruto. Također vještak navodi da iznos prekovremenog rada obračunat s obzirom na faktor vremena kad je tužiteljica iste odradila (u noćnom dijelu dana i u drugoj smjeni) i s obzirom na faktor dana kada je tužiteljica iste ostvarivala subotama, nedjeljama i na dane blagdana, te neradne dane određene zakonom u utuženom razdoblju od 01.ožujka 2013.godine do 31.ožujka 2018.godine iznosi ukupno 15.347,39 Kuna. Vještak zaključno u nalazu i mišljenju navodi da prekovremeni rad nije definiran isključivo odredbom članka 38.stavka 10 KU-a za državne službenike i namještenike već i stavkom 9. i 11. istog članka navedenog KU-a. Također vještak navodi da je radno vrijeme radnika definirano i člankom 61. Zakona o radu te da u tom smislu svaki rad duži od četrdeset sati tjedno predstavlja prekovremeni rad bez obzira u kojim je ciklusima radnik radio, te da je upravo rad radnika duži od 40 sati tjedno uvjetovao pojavom prekovremenog rada tužiteljice, a koji da je opisan, obračunat i izračunat u točkama b) i d) njegova nalaza i mišljenja.

             

              9. Tuženik u podnesku od 18.02.2020.godine (list 310-315 spisa) ističe svoje  primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka M. ističući da vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja nije uzeo u obzir odredbe Zakona o carinskoj službi  koji se primjenjuje kao lex specialis , te da vještak nije primjenjio jedinu primjenjivu odredbu u predmetnom slučaju i to odredbu članka 38 KU-a jer da je tužiteljica u tijeku utuženog razdoblja radila u turnusu u ciklusima 12-24 12-48 naizmjenično tijekom mjeseca, te da je navedeno  nesporna okolnost. Tuženik također ističe da prekovremeni rad u turnusu može isključivo i jedino te nikako drugačije nastati u dva slučaja jasno propisana odredbom članka 38. stavka 10. KU-a. Navodi se i da je vještak neosnovano obračunavao prekovremene sate za rad na blagdane, te se tuženik poziva i na tumačenja Zajedničke Komisije za praćenje i tumačenje odredaba KU-a i to tumačenje broj 8/44 prema kojem da službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak-petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Također se tuženik poziva i na tumačenje  broj 2/35 prema koje definira način kako se dobiva redovni mjesečni fond radnih sati. Tuženik ističe da je ključno da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, te da neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, a koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka da će pravo na prekovremene sate ostvariti tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Tužena je u navedenom smislu iz svih navedenih razloga predložila dopunu nalaza i mišljenja po vještaku M..

 

              10. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Z. M. od 02.07.2020.g. (list 328-334, te 328-334, te 335-341 spisa-isti primjerak dopune nalaza i mišljenja od 02.07.2020.g.) proizlazi da vještak citira odredbe članka 38. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 93/2008 i 112/17), te ističe da rad tužiteljice nije evidentiran kao rad u smjenama ili turnusu već kao rad na drugačiji način pa da se u tom smislu ne može primjeniti odredba članka 38.stavka 10. te članak 38. stavak 14. navedenog KU-a. Pored navedenog vještak ističe da odbacuje sve navode tuženika i ostaje kod svog nalaza i mišljenja te da ostali propisi za koje tuženik ističe da ih vještak nije primjenio su nepotrebni i suvišni jer da se svi mjerodavni podaci potrebni za izradu postavljenog zadatka vještačenja nalaze u obračunskim listama plaće tužiteljice i evidencijama o korištenju radnog vremena, a da je metodologija obračuna plaće definirana Zakonom o radu (''NN'' 93/14, 127/17 i 98/19)  i KU-om za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17, NN 12/18), te vještak ističe da je navedena metodologija obračuna plaće jasno definirana i da ne postoji niti jedna mogućnost primjene drugih metodologija utvrđenja osnovne plaće, a da je vještak navedenu metodologiju primjenio i objasnio kod obračuna osnovne plaće na stranici 16. i 17. predmetnog vještva. Naposljetku vještak ističe da je neosnovana tvrdnja tuženika da je vještak neosnovano obračunavao prekovremene sate rada na blagdanete da vještak u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja.

 

11. Na ročištu od 12.01.2021.godine sukladno onome što je istakla pun. zz.tuženika na tom ročištu naloženo je vještaku Z. M. izraditi dopunu nalaza i mišljenja sukladno odredbi članka 38.stavka 10. i 14 (članka 44.stavka 10. i stavka 14.) KU-a.

 

12. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Z. M. od 09.04.2021. (list 352-357 spisa) proizlazi da je vještak sukladno nalogu ovog suda od 12.01.2021.godine izračunao broj prekovremenih radnih sati prema članku 38. stavku 10. i stavku 14. KU-a za državne službenike i namještenike, te je navedeni izračun prikazao u Tablici broj 1. dopune vještva. Vještak je istakao da je iz Tablice 1. razvidno da  u promatranom periodu od mjeseca ožujka 2013.godine do ožujka 2018. broj prekovremenih radnih sati koje je odradila tužiteljica iznosi ukupno 162 prekovremena sata, te da kad od tog iznosa odbijemo broj sati koje nije priznao tuženik da broj neobračunatih, a odrađenih prekovremenih radnih sati iznosi ukupno 6 sati. Vještak navodi da kako bi se obračunali svi prekovremeni sati rada koji tužiteljici pripadaju uzevši u obzir kategoriju vremena i kategoriju dana da je potrebno prethodno izračunati mjesečnu bruto satnicu osnovne plaće a koja da se dobije kad se osnovna plaća podjeli sa mjesečnim fondom sati. Nadalje je vještak istakao da daje izračun osnovne plaće i bruto satnice osnovne plaće za mjesece u kojima su ostvareni prekovremeni sati, a nisu obračunati te je navedeno prikazao u tablicama 2. i 3. Nakon navedenog vještak je obračunao prekovremene radne sate te navedeno prikazao u Tablicama 4. i 5. Zaključno vještak u dopuni nalaza i mišljenja ističe da  ukupan broj prekovremenih sati u promatranom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine iznosi ukupno 162 prekovremena sata, te da ukoliko se od navedenog iznosa odbije broj sati koje nije priznao tuženik da ukupan broj neobračunatih, a odrađenih prekovremenih radnih sati iznosi ukupno 6 sati, te da temeljem neobračunatih, a odrađenih prekovremenih radnih sati iznos koji nije isplaćen tužiteljici za odrađene prekovremene sate iznosi ukupno 457,12 Kuna bruto.

               

13. Ovaj sud u cijelosti prihvaća dopunu nalaza i mišljenja vještaka Z. M. od 09.travnja 2021. (list 352-357 spisa) kao vjerodostojnu i logičnu budući je ista izrađena u skladu sa nalogom ovog suda, te dokumentacijom koja je dostavljena u predmetni spis (obračunskim listićima plaće tužiteljice i evidencijama o korištenju radnog vremena), a vještak se ujedno izjasnio i o svim istaknutim prigovorima vezano za obračun prekovremenih sati rada, a vezano za odredbe članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike. Vještak je izradio pogrešan obračun u svom osnovnom nalazu i mišljenju budući je u svom osnovnom nalazu i mišljenju pošao od pogrešne pretpostavke  da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila na drugačiji način. Međutim, stranke tijekom predmetnog postupka te zamjenik punomoćnika tuženika na ročištu od 29. lipnja 2021.godine ne čine spornom činjenicu da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine radila u turnusu 12-24, 12-48, a koja činjenica je razvidna i iz pregledanih evidencija o korištenju radnog vremena tužiteljice, te pregledanih rješenja ministarstva, C. U. (list 15-22 spisa) budući je ista između ostalog radila  osim kao carinik i na radnom mjestu voditelja smjene. Ovo je razvidno i iz pregledanih obračunskih listića plaće tužiteljice iz kojih je razvidno da je tužiteljica između ostalog primala i dodatke na plaću za rad u turnusu za cijelo utuženo razdoblje.

 

              14. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%. Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a,a koja odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

              15. Kako nije dvojbeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila u turnusima 12-24 12-48 vještak Z. M. je pravilno dao izračun prekovremenih radnih sati u dopuni nalaza i mišljenja od 09.04.2021.godine(list 352-357 spisa), a sukladno odredbi članka 38.stavka 10. i stavka 14. KU-a za državne službenike i namještenike (članak 44.stavka 10. i 14.), te Tumačenjima Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike, a u svojoj dopuni nalaza i mišljenja od 09.04.2021.godine U tom smislu, a pravilnom primjenom navedenih materijalnih odredbi vještak Z. M. je izračunao da tužiteljicu pripada s osnova neisplaćenih prekovremenih radnih sati u utuženom periodu od od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine  ukupan iznos od 457,12 Kuna brutto ili po mjesecima, a kako je prikazao u Tablicama 4. i 5. navedne dopune nalaza i mišljenja.

             

16. Imajući u vidu sve navedeno tužiteljicu sukladno odredbama članka 38.stavka 10. i 14. (članak 44.stavak 10. i 14.) Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12, 112/17) koje propisuju što se smatra prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu pripada ne ime neisplaćenih prekovremenih radnih sati za utuženi period od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine ukupan iznos od 457,12 Kuna bruto na ime glavnice potraživanja, dok je tužiteljicu trebalo odbiti za više zatraženi iznos od 23.244,86 Kuna budući tužiteljica podneskom od 20.02.2020.godine (list 316-318 spisa) potražuje iznos od 23.701, 98 Kuna, a kako je i odlučeno u točki I/ i II/ izreke ove presude.

 

17. Tužiteljici je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa navedenog u Tablicama 4. i 5. dopune nalaza i mišljenja vještaka Z. M. od 09.04.2021.godine. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu  dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

 

18. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice  i odlučeno kao u točkama I/ i II/  izreke ove  presude.

 

19. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom da je tužiteljica djelomično uspjela u ovom parničnom postupku tuženik joj je dužan naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 2. ZPP-a. Tužiteljica je u predmetnom postupku uspjela 100% u pogledu pravnog osnova, te 1,92 % u pogledu visine potraživanja, a koji iznos se do dobije kad se ostvareni iznos od 457,12 Kuna dovede u relaciju sa zatraženim iznosom od 23.701,98 Kuna,  te je u tom smislu uspjela u postotku od 50,96%, dok je tuženik uspio sukladno tome u omjeru od 49,04%. U navedenom smislu budući su tužiteljica i tuženik uspjeli u gotovo jednakom omjeru ovaj sud je odlučio da sukladno odredbi članka 154.stavka 2. ZPP-a svaka stranka snosi svoje parnične troškove, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

 

U Splitu, 27. rujna 2021.g.

 

 

      S u d a c:

 

                                                                                     Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.