Pristupanje sadržaju
OPĆINSKI SUD U SPLIT
Dračevac (ex vojarna Sv. Križ)
21 000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, u pravnoj stvari
tužitelja P. K., OIB:…, iz T., , zastupanog
po punomoćniku Z. D., odvjetniku u T., protiv tuženika H.
b. T. d.o.o., OIB: …. T.,
zastupanog po direktoru M. T., a on po N. B., odvjetniku u
S., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana
30 lipnja 2021. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja I. N., odvjetnice
u T. i punomoćnika tuženika, objavljene dana 27. rujna 2021.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju s osnova povrede
prava osobnosti iznos od 70.000,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom koja na
navedeni iznos teče od 6.2.2019. godine do isplate po stopi od 7,88 %, a u slučaju
promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena.“,
dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu više zatraženog iznosa na ime naknade
neimovinske štete od 10.920,00 kn (do iznosa od 80.920,00 kn).
II Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
„2. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 4.060,00
kuna s osnova imovinske štete (tuđa njega i pomoć) zajedno sa zateznom kamatom
koja na taj iznos teče od 27.9.2021. do isplate po stopi od 7,88 % a u slučaju
promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena.“,
dok se odbija tužbeni zahtjev u dijelu više zatraženog iznosa na ime naknade
imovinske štete (tuđa njega i pomoć) od 4.240,00 kn (do iznosa od 8.300,00 kn) i u
dijelu više zatražene zatezne kamate, tekuće na svaki pojedini dio iznosa od 15-og
dana u idućem mjesecu do 26.9.2021.
III Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:
„3. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 64.924,05
kuna s osnova izmakle koristi zajedno sa zateznom kamatom koja na iznos od :
-1.838,04 kuna teče od 16. kolovoza 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-1.597,35 kuna teče od 16.rujna 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.779,91 kuna teče od 16. listopada 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-1.962,47 kuna teče od 16. studenog 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-141,59 kuna teče od 16.prosinca 2016.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.779,91 kuna teče od 16. siječnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-2.145,03 kuna teče od 16. ožujka 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.597,35 kuna teče od 16.travnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-2.145,03 kuna teče od 16. svibnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.597,35 kuna teče od 16.lipnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.779,91 kuna teče od 16.srpnja 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.962,47 kuna teče od 16.kolovoza 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-1.597,35 kuna teče od 16.rujna 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.962,47 kuna teče od 16.listopada 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-1.367,32 kuna teče od 16.prosinca 2017.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-2.841,58 kuna teče od 16.siječnja 2018godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-3.583.95 kuna teče od 16.veljače 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.531,24 kuna teče od 16.travnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-2.393,99 kuna teče od 16.svibnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-1.506,42 kuna teče od 16.lipnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-2.626,12 kuna teče od 16.srpnja 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-3.249,69 kuna teče od 16.kolovoza 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.rujan 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.listopada 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.studenog 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a
u slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.prosinca 2018.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.siječnja 2019.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.veljače 2019.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena
-3.133,93 kuna teče od 16.ožujka 2019.godine pa do isplate po stopi od 7,88 % a u
slučaju promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje
kredita odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za
tri postotna poena.“
IV Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„4. Nalaže se tuženiku da na ime rente tužitelju isplaćuje iznos od 2.000,00
kuna mjesečno od presuđenja pa ubuduće najkasnije do 5. u mjesecu za svaki
prethodni mjesec, zajedno sa zateznom kamatom po stopi od 7,88 %, a u slučaju
promjene stope određuje se povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenog na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena.“
V. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju trošak ovog
postupka u iznosu od 20.271,87 kn s zakonskom zateznom kamatom koja na taj
trošak teče od donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3
postotna poena.
Obrazloženje
1. U podnesenoj tužbi od 5.7.2019. navodi se da su tužitelj i F. S. dana
5.7.2016. dobili zadatak da iskrcaju sanduke s brodskom opremom iz šlepera.
Prilikom iskrcaja da su se nalazili na kamionu, a V. A. da je sanduke
istovarao iz kamiona korištenjem viličara uz bočnu manipulaciji. U jednom trenutku
sanduk koji je zahvaćen vilicama da se počeo ljuljati, da je pao i povukao tužitelja koji
je ispao iz kamiona zajedno sa sandukom, a uslijed čega je zadobio teške tjelesne
ozljede.
1.1. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelju da je utvrđena nesposobnost za rad za
obavljanje poslova iz čl. 3. t. 5., 6., 16. i 17. Pravilnika o poslovima s posebnim
uvjetima rada s danom 17.2.2018. i da mu je zbog toga tuženik otkazao Ugovor o
radu na neodređeno vrijeme br. 30/05 od 1.1.2005. dana 7.8.2018.
1.2. Uslijed navedenog štetnog događaja tužitelju da je nastala neimovinska i
imovinska šteta pa traži da je tuženik naknadi i to s osnova fizičke boli 10.000,00 kn,
s osnova pretrpljenog straha 12.000,00 kn, s osnova duševnih boli zbog umanjenja
životne aktivnosti 15.000,00 kn, s osnova naruženosti 7.000,00 kn (ukupno
44.840,00 kn zbog povrede prava osobnosti) i s osnova tuđe pomoći i njege
8.300,00 kn, što zbrojeno daje iznos od 53.140,00 kn.
1.3. Nadalje, tužitelj da je zbog zadobivenih ozljeda bio na bolovanju neprekidno od
5.7.2016. do 29.9.2017. i od 6.11.2017. do 28.2.2019. Prosječna bruto plaće tužitelja
3 mjeseca prije bolovanja da je iznosila 5.796,23 kn. Za vrijeme bolovanja tužitelj da
je primio ukupan iznos naknade plaće od 103.166,62 kn, a da je nastavio raditi kod
tuženika, da bi u tom razdoblju primio redovnu plaću u ukupnom iznosu od
168.090,67 kn. Stoga tužitelj traži da mu tuženik s osnova izmakle zarade isplati
ukupno 64.924,05 kn.
1.4. Tužitelj navodi da mu je uslijed ozljede na radu trajno smanjena života aktivnost
zbog invalidnosti u postotku od 20 % zbog čega mi je otkazan ugovor o radu i zbog
čega će trpjeti budući gubitak zarade. Stoga, s osnova rente potražuje iznos od
2.000,00 kn mjesečno. Tužitelj napominje i to, da je zaključkom Trgovačkog suda u
Splitu broj St – 144/2019 od 27. svibnja 2019. upućen da svoju tražbinu s osnova
naknade štete i rente ostvaruje u ovom postupku bez obzira na uvođenje
predstečajnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu podnesenom 9.9.2019. navodi da osporava tužbu i
tužbeni zahtjev, njegovu osnovu i visinu. P. K. da je bio zaposlen kod
poslodavca B. d.d. temeljem ugovora o radu broj 30/05 od 1.1.2005. na
radnom mjestu transportni radnik I. S obzirom da je došlo do prijenosa gospodarske
cjeline, predmetni ugovor o radu da je prenesena novog poslodavca, ovdje tuženika,
H. b. T. d.o.o., a o čemu je radnik obaviješten te da je izvršena
prijava kod HZMO-a na novog poslodavca.
2.1. Ozljeda na radu da se dogodila prilikom iskrcaja sanduka s brodskom opremom
iz kamiona i to na način da se tužitelj i drugi radnik F. S. korištenjem
ručnog paletara sanduke u kamionu okretali i dovodili do ruba kamiona radi lakšeg
iskrcaja viličarom kojim je upravljao treći radnik V. A.. Iskrcaj da je obavljen
tako, da su dvojica radnika pridržavali sanduke, svaki sa svoje strane, do prihvata
sanduka s vilicama viličara. U jednom trenutku, sanduk koji je već bio zahvaćen
vilicama viličara, i koji iz tog razloga radnici više nisu smjeli pridržavati i od kojeg su
se morali odmaknuti, da se počeo ljuljati, a tužitelj da je protivno odredbama zaštite
na radu isti pokušao zaustaviti da padne, kojom prilikom je ispao iz kamiona skupa
sa sandukom i pritom se ozlijedio. Sanduk da je imao 400 kg pa da je svaki
prosječan čovjek mogao i morao zaključiti da pridržavanjem neće moći zaustaviti
padanje sanduka. Tužitelj da je radnik s višegodišnjim iskustvom i osposobljen za rad
na siguran način, a na predmetnom viličaru da se nalaze upute za rad na siguran
način tj. upozorenje da se radnici moraju maknuti od viličara u trenutku podizanja
tereta dakle, tužitelj da nije postupio u skladu sa odredbama zaštite na radu i da nije
vodio računa o svojoj sigurnosti i zaštiti svog zdravlja jer umjesto da se odmakne od
viličara u trenutku kada je isti počeo podizati teret, isti je svjesno krenuo hvatati
zaustavljati padanje tereta teškog 400 kg, iako je znao da prema pravilima zaštite na
radu kod ručnog podizanja tereta isti ne smije biti teži od 45 kg.
2.2. Tuženik ističe da je u skladu s Planom i programom osposobljavanja u
brodogradilištima H. b. – J. tužitelj položio program po
kojem je osposobljen za rad na siguran način. Nadalje ističe, da je u zapisniku o
inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada sačinjenog dana 18.7.2016. u točki 8
navedeno da je do nesreće na radu došlo zbog nedovoljne pažnje ratnika.
2.3. Stoga tuženik smatra da je do nesreće došlo isključivo jer tužitelj nije postupao s
dužnom pozornošću i jer se nije pridržavao pravila zaštite na radu, konkretno, nije se
odmaknuo od viličara u trenutku kada je viličar počeo podizati teret koji je počeo
padati i koji je težio 400 kg.
2.4.Tuženik prigovara početku tijeka zatezne kamate na iznos koji se odnosi na tuđu
pomoć i njegu, a koja može teći samo od dana donošenja prvostupanjske presude
pa do isplate. U pogledu izgubljene zarade, tuženik navodi, da ista obuhvaća samo
one iznose koje je oštećenik mogao očekivati prema redovnom tijeku stvari. Kako je
tuženik u predstečajnom postupku, a što da je utjecalo na smanjenje plaća svih
radnika, tužitelj da je nastavio raditi kod tuženika, plaća da bi mu bila manja jer bi
dijelio istu sudbinu plaća svih zaposlenika u brodogradilištu, a što da bi trebalo uzeti
u obzir prilikom izračuna izgubljene zarade, odnosno rente. Konačno, tuženik smatra
da tužitelj ne bi imao pravo na rentu s obzirom se nije pokušao zaposliti, a iz rješenja
HZMO-a da proizlazi da se tužitelj ne priznaje pravo iz mirovinskog osiguranja na
temelju smanjenja radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili
potpunog gubitka radne sposobnosti, s obzirom da kod tužitelja nisu nastupile
navedene okolnosti.
3. Tužitelj je podneskom od 21.5.2021. preinačio tužbu povećanjem postojećeg
tužbenog zahtjeva. Naime, nakon provedenog vještačenja po vještacima medicinske
struke zatražio je naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u
ukupnom iznosu od 80.920,00 kn (tužbom zatraženo iz tog osnova 44.840,00 kn).
Tuženik nije dao pristanak za preinaku tužbu međutim, sud je raspravnim rješenjem
od 30.6.2021. dopustio preinaku smatrajući da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao
preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka i smatrajući to svrsishodnim za
konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a).
4. Sud je u postupku izveo dokaze čitanjem rješenja i zaključka Trgovačkog suda u
Splitu broj 11.St-144/2019-22 od 27. svibnja 2019., odluke o redovitom otkazu
Ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga broj 36/18 od 7. kolovoza 2018.,
zapisnika o inspekcijskom nadzoru inspektorata rada klasa: 116-02/16-41/56, ur.
broj: 524-10-02/10-16-3 od 18. srpnja 2016., uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti
radnika od 17.5.2018., medicinske dokumentacije, isplatnih lista tužitelja (list 33-61
spisa, potvrde o preporučenoj pošiljci od 5.2.2019 sa zahtjevom za isplatu (list 62-65
spisa), Ugovora o radu od 1.1.2005., uvjerenja broj 2097 od 14.2.2005., ocjene
praktične osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način od 2.3.2005., izjave
P. K. (list 76 spisa), uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika od
15.1.2006., rješenja HZMO-a, klasa: UP/I 141-02/18-
01/03136652599, ur. broj: 341-18-05/3-18-29211 od 11.2.2019., obračuna plaća za
tužitelja (list 89-120 spisa), obračuna plaća radnika V. T. i D.
R. (list 121-184 spisa), potvrde HZMO-a od 29.1.2020., potvrde Porezne uprave
od 13.2.2020., pročitan je zdravstveni karton tužitelja te druga spisu priložena
dokumentacija, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedoka F.
S., I. G., I. P., V. A. i V. Ž. te vještačenjem
po stalnim sudskim vještacima medicinske struke dr. D. T., spec.ortoped i dr.
N. S., spec.psihijatar.
5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju
je tužitelj pretrpio zbog ozljede na radu 5.7.2016.
7. Prema čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., dalje ZR) ako
radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi
štetu po općim propisima obveznog prava.
7.1. Prema čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14
i 154/14, dalje: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio
obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju
odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema stavku 2. tog članka,
poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može
umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom
nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je
njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
7.2. Analizirajući sadržaj navedenih zakonskih odredbi za zaključit je da se ne može
isključiti primjenu općih propisa obveznog prava. Naime, ZR i ZZR kao lex specialis
nisu potpuno riješili pitanje objektivne odgovornosti poslodavca jer ne sadrže
cjelovita pravila o oslobođenju poslodavca od objektivne odgovornosti te jasno
upućuju na primjenu općih propisa obveznog prava stoga se u slučaju naknade štete
koju pretrpi radnik na radu i u svezi sa radom trebaju primijeniti opće odredbe o
oslobođenju od odgovornosti iz čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne
novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje ZOO)
7.3. Prema odredbi čl. 1063. ZOO je propisano da šteta nastala u vezi sa opasnom
stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno
djelatnosti, osim ako se ne dokaže da one nisu bile uzrok štete.
7.4. Prema odredbi čl. 1067. st. 1. ZOO vlasnik se oslobađa odgovornosti ako
dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a
koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Prema odredbi st. 2. vlasnik stvari
oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom
oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao
ni izbjeći, ni otkloniti. Prema odredbi st. 3. vlasnik se oslobađa odgovornosti
djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.
7.5. Poslovi iskrcaja sanduka visine 226 cm, težine 400 kg iz kamiona uz pomoć
ručnog paletara i viličara predstavljaju opasnu djelatnost jer po samoj njezinoj
tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi pa iziskuje
povećanu pažnju osoba koje obavljaju tu djelatnost. Za štetu od opasne djelatnosti
odgovara tuženik (čl. 1064. ZOO), ali bi se trebao osloboditi ili djelomično osloboditi
odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se
nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, ako dokaže da je
šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao
predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti ili ako dokaže da je
oštećenik pridonio nastanku štete. Teret dokazivanja je na poslodavcu, ovdje
tuženiku.
8. Sud je pročitao spisu priložene isprave i utvrdio sljedeće činjenice:
- da je tužitelj kod tuženika na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme obavljao poslove radnog mjesta transportni radnik I,
- da se tužitelj 5.7.2016. ozlijedio na radu obavljajući poslove svog radnog mjesta,
- da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, da je bio zdravstveno
sposoban za obavljanje poslova svog radnog mjesta i da je prilikom radne ozljede
koristio osobna zaštitna sredstva,
- da je Inspektorat rada 18.7.2016. sastavio Zapisnik o inspekcijskom nadzoru
provedenog povodom ozljede na radu P. K. od 5.7.2016. U zapisniku se
utvrđuje slijedeće: da se posao iskrcaja tereta iz kamiona obavljao uz pomoć ručnog
paletara i viličara, da se u jednom trenutku sanduk zahvaćen vilicama viličara
zaljuljao pa da je P. K. instinktivno pokušao zaustaviti sanduk da padne, ali
da je ispao iz kamionom zajedno sa sandukom i ozlijedio se, da je masa sanduka bila
400 kg, a dimenzije 226x83x76 cm (vxšxd), da su se na viličaru nalazile upute za rad
na siguran način, da je viličar stroj sa povećanim opasnostima koji je u konkretnom
slučaju ispunjavao sve uvjete propisane pravilima zaštite na radu, a o čemu mu je
izdano potrebno uvjerenje, da je utvrđen propust radnika u primjeni mjera zaštite na
radu jer tužitelj nije upotrijebio dovoljnu pažnju prilikom iskrcaja tereta,
- da je tužitelj sastavio pisanu izjavu povodom radne ozljede i predao je Inspektoratu
rada, a u kojoj navodi:"…u trenutku dok je viličar privlačio sanduk iz šlepera mi smo
ga pridržavali, ali se od jednom sanduk počeo ljuljati pa sam instinktivno htio
zaustaviti njegov pad, ali nisam uspio te sam pao na pod ispred viličara…",
- da je specijalist medicine rada dr. I. K. izdala Uvjerenje o zdravstvenoj
sposobnosti radnika od 15.2018. u kojem se utvrđuje da je tužitelj zdravstveno
nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta transportni radnik I,
- da je tužitelju odlukom poslodavca od 7.8.2018. otkazan ugovor o radu na
neodređeno vrijeme od 1.1.2015. za rad na poslovima radnog mjesta transportni
radnik I zbog osobno uvjetovanih razloga, a koju odluku tužitelj nije osporavao. U
obrazloženju odluke o otkazu navodi se da je tužitelj obavio izvanredni liječnički
pregled kod specijaliste medicine rada dr. I. K., a koja je ocijenila da je tužitelj
nesposoban za obavljanje poslova svog radnog mjesta, nakon čega je Stručni tim
Poslodavca utvrdio, s obzirom na ocijenjeno zdravstveno stanje tužitelja, da nema
drugih poslova koje bi tužitelj mogao obavljati uz preostalu radnu sposobnost pa da
mu je stoga otkazan ugovor o radu.
- da se rješenjem HZMO-a tužitelju nije priznalo pravo iz mirovinskog osiguranja na
temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer je na
temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanja osoba s invaliditetom utvrđeno, da kod osiguranika (tužitelja) ne postoji
smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost.
- da tužitelj nije korisnik prva iz mirovinskog osiguranja (Potvrda HZMO-a od 29.1.2020.).
9. Sud je u postupku saslušao tužitelja koji u bitnom navodi, da je prilikom iskrcaja
sanduka iz kamiona, viljuškar podvukao vilice pod sanduk, ali da sanduk nije bio
dobro centriran pa da se zaljuljao lijevo-desno. Stoga da ga je tužitelj prihvatio
rukama. Međutim, sanduk da ga je zanio i odbacio pa da je tužitelj ispao iz kamiona i
udario o pod. Tužitelj navodi da se u kamionu kraj njega nalazio drugi radnik F.
S., a viličarom da je upravljao V. A.. Tužitelj napominje da nije on taj
koji je napisao izjavu koja je predana Inspektoratu rada već da mu je izjavu već
napisanu donio na potpis poslovođa V. Ž., svega nekoliko sati nakon što se
vratio iz bolnice, a on da ju je popisao iz razloga što mu je poslovođa rekao da je to
za njegovo dobro i iz razloga što je još bio u šoku zbog radne nezgode.
10. Sud je u postupku saslušao svjedoke F. S., I. G., I. P.,
V. A. i V. Ž..
10.1. Svjedok F. S., koji je predmetne prigode radio s tužiteljem na iskrcaju
tereta iz kamiona, iskazuje da su prilikom iskrcaja sanduka koristili paletar i uz
njegovu pomoć dovukli sanduk do ruba šlepera (kamiona) kako bi ga viličar mogao
dohvatiti vilicama i istovariti s kamiona. Inače, ističe svjedok da je njegova i
tužiteljeva uloga u procesu iskrcaju tereta bila ta da ručnim paletarom dovuku
sanduke do ruba šlepera. Svjedok navodi da su on i tužitelj educirani od strane
poslovođe kako na siguran način iskrcati teret iz šlepera pa da su tako dobili uputu
da pridržavaju teret do trenutka dok viličar ne povuče vilice unatrag, put sebe, s već
zahvaćenim teretom. U trenutku kada viličar povuče vilice put sebe, da se teret svaki
put lagano zaljulja, ali da tada oni više ne smiju pridržavati teret rukama. Predmetne
prigode sanduk da se zaljuljao više nego je to uobičajeno zbog njegovih dimenzija, a
do kojeg točno trenutka je tužitelj pridržavao teret rukama, da ne zna jer da ga nije
mogao vidjeti od sanduka.
10.2. Svjedok V. A., koji je predmetne prigode upravljao viličarom, navodi,
da čim je zahvatio teret vilicama i samo ih malo odigao, da se teret odmah zaljuljao
jer se radi o visokom i uskom sanduku, dakle da se zaljuljao prije započinjanja radnje
povlačenja vilica put viličara. Kako je sanduk bio visok, svjedok da nije mogao vidjeti
tužitelja koji se kritičnog trenutka nalazio iza sanduka.
11. Nakon saslušanja tužitelja i neposrednih očevidaca nesreće F. S. i
V. A. te čitanjem Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, sud zaključuje da je
dinamika nesreće bila takva, da čim je viličar vilicama zahvatio sanduk i malo ih
podigao, da se sanduk odmah zaljuljao dakle, prije nego što je viličar povukao vilice
put sebe. U tom trenutku tužitelj je prihvatio sanduk rukama kako ne bi pao, ali ga je
sanduk odbacio i zajedno s njim ispao iz kamiona, a pri čemu se tužitelj ozlijedio.
11.1. Činjenica jest da je tužitelj potpisao izjavu u kojoj je navedeno da tužitelj
pridržava sanduk dok ga viličar povlači put sebe. Međutim, kako iz iskaza svjedoka
V. Ž. proizlazi da je izjava napisana od strane tog svjedoka, a kako iz iskaza
tužitelja proizlazi da je izjavu potpisao svega nekoliko sati nakon što je tužitelj izašao
iz bolnice, životno je i logično da tužitelj u trenutku potpisivanje izjave nije vodio
računa o njenim detaljima kao što su trenutak do kojeg je pridržavao sanduk, do ili/i
nakon povlačenja vilica put viličara, a pogotovo što iz svih drugih izvedenih dokaza
proizlazi da je tužitelj teret prihvatio rukama u trenutku podizanja vilica i da je ispao iz
kamiona zajedno sa sandukom prije nego li je viličar uopće započeo radnju
povlačenja vilica put sebe.
12. Nadalje, iz iskaza svjedoka I. P., radnika tuženika i voditelja službe zaštite
na radu, proizlazi da se transportni radnik prilikom rada viličara ne smije nalaziti u
djelokrugu radnog stroja, a to znači, oko viličara u trenutku kada viličar vilicama
zahvaća teret, podiže ga ili povlači put sebe. Transportni radnik da je po nalogu
poslovođe u kamionu samo mogao pripremiti palete za iskrcaj uz pomoć ručnog
paletara, dok da transportni radnik "nema što pridržavati ili dirati teret dok viljuškar
radi". Nadalje, ukoliko se radi o uskom i visokom teretu, tada da se teret veže, a ne
pridržaje rukama jer postoji mogućnost pada tereta na radnika, a što se u
konkretnom slučaju i dogodilo.
13. Na temelju stručnog iskazivanja svjedoka I. P., sud zaključuje da
transportni radnik tj. tužitelj prilikom iskrcaja sanduka iz kaomiona, nije smio
pridržavati teret nakon što je viličar isti zahvatio vilicama dakle, nije ga smio
pridržavat čak ni u trenutku podizanja tereta vilicama, a prije povlačenja vilica put
viličara. Međutim, iz iskaza svjedoka V. Ž., neposrednog rukovoditelja,
proizlazi da je tužitelj predmetne prigode postupio kao i mnogo puta do tada tj. po
naputku nadređene osobe pa da je osim što je pripremio teret za iskrcaj iz kamiona,
isti i pridržavao nakon što ga je viličar zahvatio vilicama. Svjedok I. G.,
rukovoditelj pogona transporta, navodi da je poslovođa taj koji daje naputak
radnicima tko će i na kakav način izvršiti iskrcaj tereta iz šlepera, da se radi o
uhodanom poslu i da poslovođe trebaju znati na koji način se teret iskrcava jer je to u
opisu njihova posla.
14. Sud smatra da je tužitelj prilikom iskrcaja tereta iz kamiona postupio protivno
mjerama zaštite na radu jer je pridržavao teret rukama koji je u tom trenutku bio
zahvaćen vilicama viličara. Međutim, tužitelj je postupio u skladu s uputama
nadređene osobe, a što je tuženik mogao izbjeći ili otkloniti provjerom od strane
stručne službe je li se mjere zaštite na radu primjenjuju u procesu rada prilikom
organiziranja posla i davanja naputaka za rad podređenim radnicima, a za koje je
realno očekivati da će zbog autoriteta nadređene osobe postupit po njenom naputku
pa tako i tužitelj u konkretnom slučaju. Stoga se tuženik, po mišljenju suda, ne može
osloboditi ili djelomično osloboditi odgovornosti za štetu koja je nastala tužitelju.
15. Prema odredbi čl. 19. st. 1. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na
zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima
osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno
zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života,
slobodu i dr.
15.1. Članak 1100. ZOO propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako
nađe, da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu
novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri
odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju
povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada,
ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i
društvenom svrhom.
16. Na okolnost utvrđenja štete koju je tužitelj pretrpio zbog ozljede na radu izveden je dokaz vještačenjem po vještacima medicinske struke.
16.1. Sudska vještakinja dr. D. T., spec. ortoped, nakon što je pročitala
medicinsku dokumentaciju i izvršila klinički pregled tužitelja navodi, da je na dan
ozljede na radu 5.7.2016. tužitelju napravljena obrada, RTG-u i operacija. Tužitelju
da je napravljana repozicija u području lijeve nadlaktice i lijevog lakta te da mu je
postavljena titanska pločica s vijcima. U bolnici da je bio do 11.7.2016., a nakon toga
da je vršio uredno kontrole traumatologa, fizikalnu terapiju više puta i to kroz 9.
mjesec 2016. te kroz 2017. godinu. Na kontrolnim pregledima fizijatra da se opisuje
umanjenja pokretljivost u području lijevog lakta i to uglavnom od 40-75 stupnjeva.
Vještakinja je utvrdila da je tužitelju zaostala ograničena pokretljivost u jakom stupnju
i to od 45 stupnjeva do 80 stupnjeva. Tužiteljevo stanje da je trajno bez obzira hoće li
se pločica i vijci iz lakta vaditi te vještakinja primjećuje, da dio pločice strši potkožno i
to promjera 3 cm pa da je koža u tom području blago crvena. Ozljeda iz štetnog
događaja da se ne može povezati s nekim drugim štetnim događajem. Vještak spec.
ortoped daje mišljenje da navedena ozljeda spada u težu tjelesnu ozljedu koja je
dovela do umanjenja životnih aktivnosti tužitelja u iznosu od 20%, a to da znači da će
tužitelj ulagati pojačane napore kod svih većih tjelesnih radova jer nije u mogućnosti
raditi uobičajene pokrete sa lijevom rukom u laktu, zatim da neće moći podizati teži
teret s lijevom rukom. Bolove jakog intenziteta tužitelj da je imao 3 dana, srednjeg
intenziteta 2 tjedna, te slabog intenziteta još 2 mjeseca. Naruženost da je vidljiva
kada tužitelj nosi majicu kratkih rukava jer da se vidi kvrga koja je nastala prilikom
stršenja pločice u području lijevog lakta te se još vidi i uredno zarastao
postoperacijski ožiljak. Naruženje tužitelja da spada u lakši stupanj vidljiv drugim
osobama. Tuđa njega i pomoć tužitelju da je bila potrebna nakon izlaska iz bolnice i
to prva četiri tjedna 2 sata dnevno prilikom obavljanja osobne higijene
(nemedicinska), a nakon toga još 2 mjeseca jedan sat dnevno jer mu je bila potrebna
pomoć prilikom odlaska na fizikalnu terapiju i kontrolne preglede.
16.2. Sudski vještak dr. N. S., spec. psihijatar, navodi da je pregledao
medicinsku dokumentaciju tužitelja priloženu sudskom spisu pa da u vremenu
neposredno nakon štetnog događaja ne pronalazi psihijatrijske nalaze na osnovu
kojih bi se zaključilo da je traumatski događaj doveo do razvoja određenih simptoma
kod tužitelja. U zdravstvenom kartonu da se u 2019. god. navode psihijatrijske
dijagnoze F41.3 i F43.2, ali bez pobliže opisanih simptoma. Uzevši u obzir navedeno,
sudski vještak psihijatar je mišljenja da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja doživio
primarni strah u trajanju 2-3 minute, da se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta
slijedeća 3 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta slijedeća tri tjedna, a
sekundarni strah blažeg intenziteta slijedeća 3-4 mjeseca. S obzirom da je kao
posljedica ozljeđivanja tužitelj prema potvrdi spec. medicine rada proglašen
nesposoban za poslove njegovog radnog mjesta, da je kod tužitelja došlo do
oštećenja duševnog zdravlja u blažem stupnju.
16.3. Stranke nisu imale primjedbi na nalaze i mišljenja sudskih vještaka, a koje sud smatra jasnim, potpunim i neproturječnim samim sebi i drugim izvedenim dokazima.
16.4. Kod odlučivanja o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o jačini
i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te je uporabom
ostalih okolnosti slučaja iz čl. 1100. ZOO-a utvrđena visina pravične novčane
naknade za neimovinsku štetu tužitelja dosuđujući mu po toj osnovi zatraženi iznos
od 70.000,00 kn, dok je za više zatraženi iznos od 10.920,00 kn (do iznosa od
80.920,00 kn) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
16.5. Tužitelju je na priznati iznos neimovinske štete valjalo priznati zakonsku
zateznu kamatu u smislu odredbe čl. 1103. ZOO-a, tekuću od podnošenja pisanog
zahtjeva za naknadu štete do isplate, u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o
obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18, u
tekstu ZOO). Iz spisu priložene Potvrde o primitku i pisanog zahtjeva za isplatu
naknade štete (list 62-65 spisa) proizlazi da je pisani zahtjev podnesen 5.2.2019. pa
je tužitelju priznata zatezna kamata tekuća, kako je do zatraženo, od 6.2.2019. do
isplate.
17. Naknada imovinske štete zatražene s osnova pružanja tuđe njege i pomoći
tužitelju pripada na temelju čl. 1095. st. 1. ZOO-a. Prema mišljenju sudskog vještaka
ortopeda tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć nakon izlaska iz bolnice četiri
tjedna 2 sata dnevno (7dana x 4 tjedna x 2 sata = 56 sati), a nakon toga još 2
mjeseca jedan sat dnevno (30 dana x 2 mjeseca x 1 sat = 60 sati) što zbrojeno daje
iznos od 116 sati tuđe njege i pomoći. Sud je visinu naknade utvrdio prema cijeni
sata nestručne pomoći od 35,00 kn po slobodnoj ocijeni (čl. 223. ZPP-a). Kada se
utvrđenih 116 sati tuđe njege i pomoći pomnoži s 35,00 kn dobije se iznos od
4.060,00 kn, dok je za više zatraženo u iznosu od 4.240,00 kn (do iznosa od
8.300,00 kn) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
17.1. Tužitelju je na priznati iznos neimovinske štete s osnova tuže njege i pomoći
valjalo priznati zateznu kamatu, ali tekuću od presuđenja 27.9.2021. pa do isplate, a
ne kako je zatraženo, tekuću na svaki pojedini mjesečni iznos od 15-og dana u
idućem mjesecu do isplate. Naime, člankom 1086. ZOO-a određeno je da se obveza
naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je na dosuđeni iznos
naknade štete s osnove tuđe njege i pomoći, tužitelju valjalo priznati zateznu kamatu
koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o
obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.),
dok je za više zatraženu zateznu kamatu tekuću na svaki pojedini dio iznosa od 15-
og dana u idućem mjesecu do 26.9.2021. tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
18. Tužitelj traži naknadu štete za izmaklu korist koja se sastoji u razlici između
naknade plaće koja je tužitelju isplaćena dok je bio na bolovanju i plaće koja bi mu
bila isplaćena da je nastavio raditi kod tuženika u razdoblju od 5.7.2016. do
29.9.2017. i u razdoblju od 6.11.2017. do 28.2.2019.
18.1. Za ovu štetu poslodavac odgovara po čl. 111. st. 2. Zakona o radu u svezi s čl.
134. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14 i 127/17., dalje Zakon o radu) i po čl.
1045. ZOO-a. Kako tuženik ne osporava da je tužitelj u navedenom razdoblju bio na
bolovanju i da je bolovanje u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedom na radu proizlazi,
da bi tuženik bio odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju u vidu izmakle koristi tj.
razlike između naknade plaće koja mu je isplaćena i plaće koja bi mu bila isplaćena
da nije bio na bolovanju koje je uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedom na radu.
18.2. Iz isplatnih lista (list 89-120 spisa) proizlazi da je tužitelju u razdoblju dok je bio
na bolovanju od 5.7.2016. do 29.9.2017. i od 6.11.2017. do 28.2.2019. isplaćena
naknada plaće u iznosu kako slijedi: za mjesec srpanj 2016. godine 3.958,19 kuna,
za mjesec kolovoz 2016. godine 4.198,88 kuna, za mjesec rujan 2016. godine
4.016,32 kuna, za mjesec listopad 2016. godine 3.833,76 kuna, za mjesec studeni
2016. godine 5.654,64 kuna, za mjesec prosinac 2016. godine 4.016,32 kuna, za
mjesec veljača 2017. godine 3.651,20 kuna, za mjesec ožujak 2017. godine 4.198,88
kuna, za mjesec travanj 2017. godine 3.651,20 kuna, za mjesec svibanj 2017. godine
4.198,88 kuna, za mjesec lipanj 2017. godine 4,016,32 kuna, za mjesec srpanj 2017.
godine 3.833,76 kuna, za mjesec kolovoz 2017. godine 4.198,88 kuna, za mjesec
rujan 2017. godine 3.833,76 kuna, za mjesec studeni 2017. godine 4.428,91 kuna, za
mjesec prosinac 2017. godine 2.954,65 kuna, za mjesec siječanj 2018. godine
2.212,28 kuna, za mjesec ožujak 2018. godine 4.264,99 kuna, za mjesec travanj
2018. godine 3.402,24 kuna, za mjesec svibanj 2018. godine 4.289,81 kuna, za
mjesec lipanj 2018. godine 3.170,11 kuna, za mjesec srpanj 2018. godine 2.546,54
kuna, za mjesec kolovoz 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec rujan 2018. godine
2.662,30 kuna, za mjesec listopad 2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec studeni
2018. godine 2.662,30 kuna, za mjesec prosinac 2018. godine 2.662,30 kuna, za
mjesec siječanj 2019. godine 2.662,30 kuna, za mjesec veljača 2019. godine
2.662,30 kuna.
18.3. Visina prosječne plaće koja je tužitelju isplaćena u prethodna tri mjeseca do
ozljede na radu iznosi 5.796,23 kn bruto. Naime, iz isplatnih lista (list 33-35) proizlazi
da je tužitelju u travnju 2016. isplaćena bruto plaća u iznosu od 5.691,57 kn, u
svibnju 2016. bruto plaća u iznosu od 5.697,40 kn i u lipnju 2016. bruto plaća u
iznosu od 5.999,72 kn pa kada se navedeni iznosi zbroje i podijele sa 3, dobije se
prosječna bruto plaća tužitelja u iznosu od 5.796,23 kn.
18.4. Kada se od prosječne bruto plaće tužitelja za svaki mjesec odbije iznos koliko
je tužitelju isplaćeno na ime naknade plaće dok je bio na bolovanju u razdoblju od
5.7.2016. do 29.9.2017. i u razdoblju od 6.11.2017. do 28.2.2019., dobiju se
pojedinačni mjesečni iznosi kako slijedi: za srpanj 2016. iznos od 1.838,04 kuna, za
kolovoz 2016. iznos od 1.597,35 kuna, za rujan 2016. iznos od 1.779,91 kuna, za
listopad 2016. iznos od 1.962,47 kuna, za studeni 2016. iznos od 141,59 kuna, za
prosinac 2016. iznos od 1.779,91 kuna, za veljaču 2017. iznos od 2.145,03 kuna, za
ožujak 2017. iznos od 1.597,35 kuna, za travanj 2017. iznos od 2.145,03 kuna, za
svibanj 2017. iznos od 1.597,35 kuna, za lipanj 2017. iznos od 1.779,91 kuna, za
srpanj 2017. iznos od 1.962,47 kuna, za kolovoz 2017. iznos od 1.597,35 kuna, za
rujan 2017. iznos od 1.962,47 kuna, za studeni 2017. iznos od 1.367,32 kuna, za
prosinac 2017. iznos od 2.841,58 kuna, za siječanj 2018. iznos od 3.583.95 kuna, za
ožujak 2018. iznos od 1.531,24 kuna, za travanj 2018. iznos od 2.393,99 kuna, za
svibanj 2018. iznos od 1.506,42 kuna, za lipanj 2018. iznos od 2.626,12 kuna, za
srpanj 2018. iznos od 3.249,69 kuna, za kolovoz 2018. na iznos od 3.133,93 kuna,
za rujan 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za listopad 2018. na iznos od 3.133,93
kuna, za studeni 2018. na iznos od 3.133,93 kuna, za prosinac 2018. na iznos od
3.133,93 kuna, za siječanj 2019. na iznos od 3.133,93 kuna, za veljaču 2019. na
iznos od 3.133,93 kuna, odnosno, ukupno 64.924,05 kn koliko je tuženiku valjalo
naložiti da isplati tužitelju na ime naknade imovinske štete s osnove izmakle koristi, a
koja se očituje u razlici između naknade plaće koja je isplaćena tužitelju dok je bio na
bolovanju i između plaće koja bi bila isplaćena tužitelju da zbog posljedica ozljede na
radu nije bio na bolovanju.
18.5. Tužitelju na svaki pojedinačni dio iznosa pripada pravo na zakonsku zateznu
kamatu na temelju odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a tekuću od 15-og dana u idućem
mjesecu do isplate (čl. 92. st. 3. Zakona o radu), a o stopi zatezne kamate sud je
odlučio u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.
19. Tužitelj traži da mu tuženik na ime naknade imovinske štete isplaćuje mjesečnu
rentu u iznosu od 2.000,00 kn od presuđenja pa na dalje jer da je kod tužitelja zbog
ozljede na radu došlo do invalidnosti i nesposobnosti za rad na poslovima radnog
mjesta transportni radnik I, zbog čega je dobio otkaz ugovora o radu i zbog čega da
će trpjeti budući gubitak zarade.
19.1. Naime čl. 1088. st. 1. ZOO-a propisuje da se u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili
oštećenja zdravlja naknada određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili
određeno vrijeme.
19.2. Međutim, iz rješenja HZMO-a proizlazi da tužitelju nije priznato pravo iz
mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu
sposobnost jer je na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanja osoba s invaliditetom utvrđeno, da kod (tužitelja) ne
postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te tužitelj ne
dokazuje da baš zbog predmetne ozljede na radu više nije u mogućnosti naći
zaposlenje ili da su nova primanja manja od onih koja bi imao da nije bilo ozljede.
Stoga sud zahtjev tužitelja da mu tuženik isplaćuje rentu od presuđenja pa na dalje
na ime naknade buduće izmakle koristi smatra neosnovanim te je taj zahtjev tužitelja
odbijen.
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01.,
117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP).
20.1. Označena vrijednost predmeta spora u tužbi je 118.064,05 kn. Tužitelj je
podneskom od 21.5.2021. preinačio tužbu povećanjem postojećeg tužbenog
zahtjeva od kada se kao vrijednost predmeta spora uzima 154.144,05 kn.
20.2. Omjer uspjeha stranaka procjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom
zahtjevu. Utoliko je uspjeh tužitelja u konkretnom slučaju valjalo cijeniti od
podnošenja tužbe do 20.5.2021. u omjeru od 82,5% (75% osnov + 90% visina = 165
: 2 = 82,5%), a od 21.5.2021. do zaključenja glavne u omjeru od 77,5% (75% osnov
+ 80% visina = 155 : 2 = 77,5%).
20.3. Međutim, prilikom obračuna troška za fazu postupka od podnošenja tužbe do
20.5.2021. tužitelju valja priznati 65% od ukupnog troška, a ne 82,5% jer se omjer
uspjeha tužitelja od 82,5% treba prebiti s omjerom uspjeha tuženika od 17,5% pa se
dobije postotak od 65%. Nadalje, prilikom obračuna troška za fazu postupka od
21.5.2021. do zaključenja glavne rasprave tužitelju valja priznati 55% od ukupnog
troška, a ne 77,5% jer se omjer uspjeha tužitelja od 77,5% treba prebiti s omjerom
uspjeha tuženika od 22,5% pa se dobije postotak od 55%.
20.4. Tužitelju je tako prema vrijednosti predmeta spora, od podnošenja tužbe do
20.5.2021. određen trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa)
kako slijedi: za sastav tužbe 2.500,00 kn, za zastupanja na 6 ročišta po punomoćniku
na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari (22.1.2020., 12.3.2020., 7.7.2020.,
22.9.2020., 26.11.2020., 13.5.2021.) za svako iznos od 2.500,00 kn, trošak
zastupanja na ročištima od 30.10.2019. i 11.2.2021. za svako u iznosu od 625,00 kn
(Tbr. 9. t. 5. Tarife), što sve zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od
23.437,50 kn od čega je tužitelju valjalo priznati 65% iznosa pa se dobije 15.234,37
kn.
20.5. Za fazu postupka od 21.5.2021. do zaključenja glavne rasprave tužitelju je
nastao trošak (određeno prema VPS i Tarifi) kako slijedi: za sastav podneska od
21.5.2021. iznos od 2.500,00 kn i za zastupanje po punomoćniku na ročištu od
30.6.2021. iznos od 2.500,00 kn, što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos
od 6.250,00 kn od čega je tužitelju valjalo priznati 55% iznosa pa se dobije 3.437,50
kn.
20.6. Kada se zbroje iznosi od 15.234,37 kn i 3.437,50 kn i kada se pridoda iznos od
1.600,00 kn na ime troška vještačenja, dobije se iznos od 20.271,87 kn koliko je
određeno da tuženik naknadi tužitelju na ime parničnog troška. Tužitelju nije određen
trošak sudske pristojbe jer se radi o postupku u vezi s ostvarivanjem prava radnika iz
radnog odnosa u kojem je tužitelj oslobođen od plaćanja pristojbe prema čl. 1. st.1. t.
3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18).
20.7. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne
kamate od presuđenja pa do isplate temeljem odredbe 30. st. 2. Ovršnog zakona
("Narodne novine" br. 112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17., 131/20.).
21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 27. rujna 2021.
s u t k i nj a
mr.sc. Ivana Erceg Ćurić, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
primitka odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda u
tri primjerka.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis