1

Broj: Ppž-9235/2021

 

                     

              REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

   Zagreb

Broj: Ppž-9235/2021

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Popović kao predsjednice vijeća, te Siniše Senjanovića i Kristine Gašparac Orlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog V.M., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenog V.M. izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu broj Pp-1256/2021 od 26. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2021.,

 

r i j e š i o   j e

             

Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenog V.M., ukida se pobijana prvostupanjska presuda, te se predmet vraća na ponovno suđenje i odluku.

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanom presudom Općinskog suda u Varaždinu broj Pp-1256/2021 od 26. srpnja 2021., okrivljeni V.M. proglašen je krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za što mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 dana, na koju se temeljem članka 44. Prekršajnog zakona, primjenjuje uvjetna osuda s rokom provjeravanja od šest mjeseci, a u slučaju opoziva uvjetne osude, u izrečenu kaznu zatvora, temeljem članka 40. Prekršajnog zakona, uračunava se vrijeme uhićenja dana 5. i 6. svibnja 2021. kao dva dana zatvora.

 

2.               Istom presudom okrivljenom V.M. izrečena je zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju do prestanka razloga zbog kojih se izriče, ali ne dulje od jedne godine.

 

3.               Plaćanja troškova prekršajnog postupka je oslobođen.

 

4.               Protiv te presude, okrivljeni V.M. je podnio pravodobnu žalbu, ne navodeći zakonski osnova pobijanja presude.

 

5.               Žalba je osnovana.

 

6.               Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

7.               Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je da je žalitelj u pravu kada poriče pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

 

8.               Prvostupanjski sud preuranjeno je donio zaključak o krivnji žalitelja za prekršaj na način kako je isti činjenično opisan u izreci pobijane presude.

 

9.               Odluka o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika temelji se isključivo na iskazu oštećene M.M., koja ispitana pred prvostupanjskim sudom dana  6. svibnja 2021. (list 22 i 23 spisa), u svom iskazu ne navodi da bi joj se okrivljenik obraćao riječima koje se navode u činjeničnom supstratu pobijane presude kojom je okrivljenik proglašen krivim.

 

10.          Iako razlike u riječima za izgovaranje kojih je okrivljenik proglašen krivim i onih koje u svom iskazu navodi oštećena nisu značajne u smislu protupravnosti kao i zakonskih obilježja nasilja u obitelji iz materijalne odredbe članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenica je da u dokaznom postupku prvostupanjski sud nije utvrdio  postupanja okrivljenika kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja, a potom samo prepisano u činjenični opis pobijane presude.

 

11.          Iako vezan činjeničnim opisom djela navedenim u optužnom prijedlogu, jednako tako sud presudu temelji na činjenicama i dokazima koji su izvedeni na glavnoj raspravi  i dužan je uskladiti opis radnje prekršajnog djela za koje okrivljenika proglašava krivim s rezultatima dokaznog postupka, s time da takva njegova ovlast ne može ići na štetu okrivljenika. Prvostupanjski sud je isto propustio učiniti i okrivljenika je proglasio krivim i za izgovorene pogrdne riječi za koje ga oštećena ne tereti, a on sam poriče počinjenje prekršaja.

 

12.          Nadalje, kao što je već ranije navedeno, odluka o prekršajnoj odgovornosti okrivljenog V.M. temelji se isključivo na iskazu oštećene M.M., pri čemu su obrana okrivljenika i iskaz oštećene nepotrebno u potpunosti prepisani u obrazloženje presude, dok je temeljita i svestrana analiza istih u cijelosti izostala. Iskaz oštećene je tek paušalno ocijenjen istinitim i ozbiljnim, dok je ocjena obrane okrivljenika izostala.

 

13.          Imajući u vidu navedeno odnosno procesnu poziciju gdje okrivljenik poriče počinjenje prekršaja, a tereti ga jedina ispitana svjedokinja, odluka prvostupanjskog suda je neupitno preuranjena, bez da je proveden barem dokaz suočenjem između njih, kojim bi se otklonile proturječnost u iskazima, ukoliko ne postoje drugi dostupni svjedoci s neposrednim opažanjima.

 

14.          U odnosu na suočenje, na čiju nedvojbenu potrebu provođenja se ukazuje, valja navesti da je smisao suočenja kontradiktorno sučeljavanje ispitanika u odnosu na važne činjenice oko kojih se ispitanici ne slažu, a nije smisao u ponovnom ispitivanju. Nadalje, pri suočenju se osim sadržaja iskaza ocjenjuje i držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično (govor tijela) što je upravo bitno za ocjenu vjerodostojnosti ispitanika, a samim time i krivnju.

 

15.          Osim navedenog, iz obrazloženja pobijane presude nije vidljivo na temelju kojih činjenica je prvostupanjski sud utvrdio razloge za izricanje zaštitne mjere. Ovisnost o alkoholu i činjenicu da je prekršaj počinjen pod odlučnim utjecajem alkohola (iako je valjalo analizirati način na koji je tužitelj činjenicu alkoholiziranosti unio u činjenični supstrat optužnog prijedloga) prvostupanjski sud utvrdio je iz iskaza oštećene, koji je jasno gore označen kao neanaliziran na valjan i dostatan način, dok se na navode obrane okrivljenika vezano uz eventualnu zlouporabu alkohola, prvostupanjski sud nije uopće očitovao.

 

16.          Naime, prvostupanjski sud je tek naveo da se zaštitna mjera izriče, jer je prekršaj počinjen zbog ovisnosti o alkoholu.

 

17.          Na taj način izostali su razlozi zbog kojih je mjera izrečene, a samim time prvostupanjski sud nije obrazložio niti načelo razmjernosti koje je propisano odredbom članka 51.a Prekršajnog zakona. Prema navedenoj odredbi, zaštitna mjera se ne smije izreći ako nije u razmjeru sa težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Također, potrebno je uzeti u obzir svrhu zaštitnih mjera kako je to propisano odredbom članka 51. Prekršajnog zakona, odnosno o tome da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

 

18.          Prema postojećoj sudskoj praksi, obveza je suda prosuđivanje svakog konkretnog predmeta kroz odredbe Ustava Republike Hrvatske, te mjerodavne odredbe konvencijskog prava, a sve u cilju postizanja tražene poštene ravnoteže između zahtjeva općeg interesa javnosti i  zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca. Stoga se izricanje zaštitne mjere ne može opravdati obligatornošću koja proizlazi uslijed ispuštanja navođenja valjanih razloga.

 

19.          Zbog svega navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika osnovanom, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, na način da će prvostupanjski sud u ponovnom suđenju otkloniti nedostatke na koje mu ovaj sud ukazao ovim rješenjem, izvesti sve već provedene dokaze, kao i nove za kojima se ukaže potreba, te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

 

20.          Imajući sve navedeno u vidu, temeljem članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

U Zagrebu, 27. rujna 2021.

 

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

 

Koraljka Polak Medaković, v.r.                                                                      Renata Popović, v.r.

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu, Centar za socijalnu skrb Varaždin i tužitelja.