Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: II -Us-48/2021-5

 

 

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: II -Us-48/2021-5

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Tomislava Juriše i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. M. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog D. M., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, broj K-Us-2/2021. od 6. rujna 2021., o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba optuženog D. M. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog D. M. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. i drugih KZ/11., produljen je istražni zatvor protiv optuženog D. M., optuženog L. B., optuženog I. Š. i optuženog D. S. po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) te protiv optuženog B. Š. po zakonskim osnovama iz članka 123. stavka 1. točaka 1. i 3. ZKP/08.

 

2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je optuženi D. M. po branitelju, odvjetniku M. V., "iz žalbenih osnova iz članka 467. ZKP/08." s prijedlogom pobijano rješenje ukinuti i optuženika pustiti na slobodu, podredno istražni zatvor zamijeniti mjerama opreza.

 

3. Spis je sa žalbom prije održavanja sjednice, u skladu sa člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako je prvostupanjski sud ispravno utvrdio postojanje kako opće tako i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog D. M. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. i to kao nužne i jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha te je za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge. Prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora mjerama opreza.

 

6. Ispravno se prvostupanjski sud u pogledu postojanja osnovane sumnje da je optuženi D. M. počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret pozvao na potvrđenu optužnicu, jer je optužno vijeće prilikom odlučivanja o potvrđivanju optužnice utvrdilo da iz dokaza na kojima se optužnica temelji takva sumnja i proizlazi. Tako je dakle utvrđeno postojanje opće pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika.

 

6.1. U tom smislu valja istaknuti kako žalbeni navodi optuženika u pogledu osporavanja osnovane sumnje predstavljaju isključivo polemiziranje s potvrđenom optužnicom i iznošenje obrane te ih niti prvostupanjski niti drugostupanjski sud nisu ovlašteni razmatrati prilikom ispitivanja zakonskih uvjeta za daljnju primjenu istražnog zatvora. Osnovano prvostupanjski sud ističe da je iznošenje konkretnog sadržaja dokaza i analiziranje istog, prilikom obrazlaganja osnovane sumnje, nakon što je optužno vijeće potvrdilo optužnicu i time utvrdilo postojanje osnovane sumnje, suvišno.

 

7. U odnosu na postojanje posebne zakonske osnove za produljenje istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., drugostupanjski sud je jednako kao i prvostupanjski sud u prvom redu uzeo u obzir kakvo se ponašanje optuženom D. M. stavlja na teret, a to je da je organizator ove kriminalne organizacije s prekograničnim elementom čije djelovanje je prelazilo državne granice Republike Hrvatske te koju karakterizira visoki stupanj organiziranosti, umreženosti i međusobne povezanosti pripadnika u činjenju inkriminiranih kaznenih djela izrazite društvene opasnosti. Ujedno optuženik je iskazao upornost i natprosječnu kriminalnu volju radi činjenja tih kaznenih djela.

 

7.1. Kada se uz navedeno cijeni da je optuženi D. M. u četiri navrata pravomoćno osuđivana osoba zbog kaznenih djela zlouporabe opojnih droga, tjelesne ozljede iz nehaja te neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, na kojega izrečene sankcije očigledno nisu utjecale da se suzdrži od daljnjih protupravnih ponašanja i uskladi svoje ponašanje sa zakonom, evidentno je kako sve utvrđene okolnosti po kakvoći, brojnosti i značenju, u svojoj ukupnosti i logičkoj povezanosti upućuju na postojanje konkretne i predvidive opasnosti da bi boravkom na slobodi optuženi D. M. mogao ponoviti isto ili istovrsno kazneno djelo, što u potpunosti prihvaća i drugostupanjski sud.

 

8. Nadalje, vezano uz žalbene prigovore optuženika koji se tiču njegovog zdravstvenog stanja, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvaća zaključak prvostupanjskog suda kako je zdravstvenu skrb optuženika moguće osigurati unutar zatvorskog sustava te kako narušeno zdravstveno stanje tog optuženika očito nije spriječilo u počinjenju stegovnog prijestupa za vrijeme boravka u istražnom zatvoru, fizičkog sukoba s drugim istražnim zatvorenikom, iz članka 140. stavka 2. točke 1. ZKP/08., zbog kojeg je stegovno kažnjen. Stoga ni takvi žalbeni prigovori nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

 

9. Protivno žalbenoj tvrdnji optuženog D. M. kako je opasnost od ponavljanja kaznenih djela dosadašnjim boravkom optuženika u istražnom zatvoru u trajanju od 16 mjeseci, prestala, drugostupanjski sud, imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor, napominje kako u konkretnom slučaju nije povrijeđen dinamički princip, jer sve prednje opisane  okolnosti u svojoj ukupnosti za sada nisu izgubile na svojem značaju i relevantnosti zbog proteka vremena od određivanja istražnog zatvora.

 

10. Također, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da pobijanom odlukom nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08. kada se uzme u obzir razmjer između težine počinjenih kaznenih djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

 

11. Naime, prvostupanjsko rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv optuženika, pritom imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor te je njegovo produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom optuženika na slobodu.

 

12. Slijedom svega izloženog, ispravan je zaključak prvostupanjskog suda kako kvaliteta i značaj iznesenih okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika upućuju na zaključak da se, za sada, svrha istražnog zatvora u konkretnoj situaciji može otkloniti jedino primjenom mjere istražnog zatvora iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

 

13. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

 

Zagreb, 27. rujna 2021.

 

 

 

Predsjednica vijeća:

dr.sc. Lana Petö Kujundžić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu