Poslovni broj: II Kž-345/2021-5

Poslovni broj: II Kž-345/2021-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića univ. spec. crim. predsjednika vijeća te dr. sc. Tanje Pavelin i Tomislava Juriše članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. I., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavak 2. u vezi stavka 1. i članka 34. i u vezi članka 52. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog D. I. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj Kov-27/2021-6 od 10. rujna 2021. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2021.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenog D. I. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Kov-27/2021-6 od 10. rujna 2021., nakon podignute optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj KO-DO-19/2021. od 9. rujna 2021. protiv okrivljenog D. I. zbog produljenog kaznenog djela razbojništva u pokušaju iz članka 230. stavak 2. u vezi stavka 1. i članka 34. i u vezi članka 52. KZ/11., na temelju članka 131. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) produljen istražni zatvor protiv okrivljenog D. I. iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točka 3. ZKP/08.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni D. I. po branitelju odvjetniku D. Z. bez navođenja zakonske osnove. U žalbi predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske ukinuti pobijano rješenje te "okrivljeniku eventualno odrediti mjeru opreza iz čl. 98. Zakona o kaznenom postupku."

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Premda žalitelj uvodno navodi da je sud pogrešno primijenio zakon, to ne konkretizira. Međutim, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijano rješenje sukladno članku 494. stavka 4. ZKP/08. i nije utvrdio da bi bila počinjena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog D. I. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. kao i neprikladnosti zamjene mjerama opreza. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene i dostatne razloge koje u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, a to što ih žalitelj ne prihvaća pitanje je činjenične naravi.

5.1. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud zakonito utvrdio i pravilno obrazložio da osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djelo proizlazi iz materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica, a takav zaključak pravilnim nalazi i drugostupanjski sud. Konačnu ocjenu svih predloženih dokaza, ako dođe do potvrđivanja optužnice, dati će raspravni sud nakon provedenog kontradiktornog postupka, dok ovaj sud, kao ni prvostupanjski sud u ovom stadiju postupka nisu ovlašteni na to. Stoga žalbeni prigovori kojima okrivljenik tumači i ocjenjuje postojanje dokazanosti kaznenog djela za koje se tereti, a time i osnovane sumnje nisu od značaja.

6. Osporavajući pravilnost činjeničnih utvrđenja u odnosu na postojanje posebne pretpostavke iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08. žalitelj zapravo tvrdi nema opasnosti od ponavljanja djela, odnosno da se svrha radi koje je primijenjena mjera istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela može ostvariti i nekom blažom mjerom.

6.1. Međutim, istaknutim žalbenim navodima nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o nužnosti primjene mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08. i nadalje. Opravdano prvostupanjski sud, pri donošenju zaključka o postojanju opasnosti od ponavljanja djela, uzima u obzir raniji život okrivljenika i dosadašnju usklađenost ponašanja s pozitivnim propisima društva. Okrivljeni D. I. je već prethodno kazneno osuđivan (detaljno obrazloženo u odlomku 5.5 pobijanog rješenja). Neovisno o tome okrivljenik je sada ponovno osnovano sumnjiv za kazneno djelo za koje se tereti, što ukazuje ne samo da ni njegov prijašnji život nije bio usklađen s pozitivnim propisima društva u kojem živi već da postoji osnovana sumnja da prethodne osude očito nisu ostvarile očekivani preventivni učinak na okrivljenika u vidu odvraćanja od činjenja kaznenih djela, štoviše, osnovano se sumnja da je njegovo društveno neprihvatljivo ponašanje postalo opasnije i teže. Pravilno je prvostupanjski sud imao u vidu i okolnosti i način počinjenja kaznenog djela za koje je osnovano sumnjiv (koje je prema optužnici počinjeno prvo u njegovoj kući, a potom je žrtvu odvukao do bankomata) što ukazuje na znatnu upornost. Sve ove okolnosti u međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o postojanju opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., pa nije u pravu žalitelj kada tvrdi da tvrdi da ne postoje razlozi za produljenje istražnog zatvora okrivljeniku, odnosno da ne postoji opasnost od ponavljanja djela.

6.2. Nije u pravu žalitelj ni kada tvrdi da prijašnja osuđivanost za druga djela prije 6 godina nije odlučujuća okolnost. Naime, prilikom ocjenjivanja postojanja opasnosti od ponavljanja djela na strani okrivljenika sud sagledava značaj svake pojedine okolnosti koja govori u smjeru postojanja takve bojazni, ujedno imajući u vidu i njihovu količinu, a tako i kakvoću u cjelini, pri čemu je prethodna osuđivanost samo jedna od okolnosti koju će sud uzeti u razmatranje prilikom donošenja odluke za okrivljenika, a tako je postupio i prvostupanjski sud u konkretnom slučaju.

7. Imajući na umu značaj iznesenih okolnosti drugostupanjski sud nalazi da je protiv okrivljenika opravdana daljnja primjena mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. u svrhu otklanjanja utvrđene opasnosti od ponavljanja djela na slobodi. Izložene okolnosti koje upućuju na opasnost od ponavljanja djela kod okrivljenika takvog su značaja da mjeru istražnog zatvora, u ovom trenutku, i po ocjeni drugostupanjskog suda nije moguće svrhovito zamijeniti bilo kojom blažom mjerom pa tako ni mjerom zabrane približavanja oštećeniku, kako predlaže žalitelj i usprkos navodima žalitelja o namjeri da nastavi raditi u S. R. N..

8. Ni žalbeni navodi da se zaposlio i radi u S. R. N., da je samo privremeno došao u Republiku Hrvatsku ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i osnovanost zaključka o daljnjoj potrebi primjene mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

9. U izreci pobijanog rješenja je propušteno navesti, u skladu s člankom 124. stavak 2. točka 4. ZKP/08. da se u istražni zatvor okrivljenom D. I. uračunava vrijeme lišenja slobode od 11. srpnja 2021. pa nadalje, ali to ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja.

10. Budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 24. rujna 2021.