1
Poslovni broj: 47 Gž Ovr-1512/2021-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 47 Gž Ovr-1512/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari prvoovrhovoditelja R., R. A., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik F. R., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. i p. d.o.o., drugoovrhovoditelja OTP. b. d.d., Z.¹, kojeg zastupa punomoćnik R. Ž., odvjetnik u Z.² i trećeovrhovoditelja E. C. C. d.o.o., Z.², OIB:…, kojeg zastupa punomoćnica D. H., odvjetnica u Z.², četvrtoovrhovoditelja P. b. Z. d.d., Z.², kojeg zastupa punomoćnik S. V., odvjetnica u Z.², petoovrhovoditelja PBZ C. d.o.o. Z.², kojeg zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik u Z.², i šestoovrhovoditelja A. M. iz Z.², OIB:…, protiv ovršenice S. B. iz Z.², OIB:…, koju zastupa punomoćnik I. Ć., odvjetnik u Z.², radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1575/09-146 od 10. prosinca 2020., 23. rujna 2021.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenice S. B. i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1575/09-146 od 10. prosinca 2020.
II. Odbija se zahtjev ovršenice za naknadu zatraženog troška za sastav žalbe u iznosu od 5.960,93 kn.
III. Odbija se zahtjev prvoovrhovoditelja za naknadu zatraženog troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od 9.537,50 kn.
Obrazloženje
- Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Nastavlja se ovrha u ovoj pravnoj stvari, koja je određena rješenjem ovog suda poslovni broj ovr-1575/09-125 od 27. listopada 2017. godine, koje je preinačeno rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž Ovr-6/18 od 13. ožujka 2018. godine, te je ovrha odgođena do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem P-2018/16.“
- Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela ovršenica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i odgoditi ovrhu u ovoj ovršnoj stvari. Potražuje naknadu troška za sastava žalbe u iznosu od ukupno 5.960,93 kn.
- Prvoovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti. Potražuje naknadu troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od ukupno 9.537,50 kn.
- Žalba ovršenice je neosnovana.
- Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem pozivom na odredbu čl. 66. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ) odlučio o prijedlogu prvoovrhovoditelja za nastavak ovrhe koja je odgođena rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž Ovr-6/18 od 13. ožujka 2018. smatrajući da iako nije okončan parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave koji se vodi pod brojem P-2018/16, su prestali razlozi za odgodu ovrhe, a koji su utemeljeni na odredbama Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, budući da je navedeni zakon ukinut odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosno da je odlukom Suda Europske unije broj C-630/17 utvrđeno da se taj zakon protivi pravu Europske unije.
- Iz stanja spisa proizlazi da je u ovom predmetu Rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž Ovr-6/18-2 od 13. ožujka 2018. odgođena ovrha do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-2018/16 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o jednokratnom kreditu od 14. prosinca 2007.; javnobilježničkog akta-solemnizacija broj OU-1260/07 od 19. prosinca 2007. te suglasnosti o zapljeni broj OU-1260/07 od 19. prosinca 2007. sve ovjereno kod javnog bilježnika Branka Jakića, a zakonski osnov za odgodu bio je čl. 6. st. 1. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom („Narodne novine“ broj 72/17 – dalje: Zakon o ništetnosti).
- Ovrhovoditelj je podneskom od 11. ožujka 2020. podnio prijedlog za nastavak ovrhe pozivajući se na odluku Suda Europske unije broj C-630/17.
- Odredbe čl. 66. st. 2. i 3. OZ glase:
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud može nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je odgođena ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako da jamčevinu.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud će nastaviti ovrhu i prije pravomoćnosti odnosno konačnosti odluke nadležnoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgođena ovrha.
- U odnosu na žalbene navode ovršenice koja ističe da predmetna nekretnina predstavlja njezin jedini dom i dom njezinog supruga i djece te da je navedenu činjenicu sud nije razmotrio prilikom donošenja pobijanog rješenja, valja reći da je ovrha u ovom postupku odgođena rješenjem od 13. ožujka 2018. primjenom odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o ništetnosti, a ne iz razloga što predmetna nekretnina predstavlja dom ovršenice i koje činjenice povodom prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe i donošenja rješenja od 13. ožujka 2018. sud nije ispitivao.
- Odlukom Suda Europske unije broj C-630/17 stavljene su izvan snage odredbe Zakona o ništetnosti koje se tiču ovršnog postupka, jer je sud zaključio kao iste ne bi bile usklađene s pravom Europske unije.
10.1. Naime, sud Europske unije je zaključio da se Zakonom o ništetnosti uspostavlja derogativno uređenje za određene financijske usluge s obzirom na okolnost ima li pružatelj sjedišta u državi članici različitoj od one u kojoj se pruža usluga, valja zaključi da se do 30. rujna 2015. hrvatskim pravom provodila izravna diskriminacija prema vjerovnicima s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske, a nakon toga je datuma ništetnost ugovora o kreditu sklopljenih s neovlaštenim vjerovnikom proširena na ugovore s vjerovnicima s poslovnim nastanom u toj državi članici.
10.2. Za slučaj da Sud Europske unije utvrdi kroz prethodni postupak neusklađenost nacionalnog prava sa pravom EU, sud države članice dužan je u konkretnom predmetu isključiti primjenu nacionalnog prava te izravno i neposredno primijeniti propise EU.
- S obzirom na to da je u ovom predmetu ovrha bila odgođena na temelju odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o ništetnosti te se nije ispitivalo postojanje drugim zakonima propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika, tumačenjem citirane odredbe čl. 66. st. 2. i 3. OZ, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da su donošenjem presude Suda Europske unije broj C-630/17 od 14. veljače 2019., a potom i donošenjem odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3678/17 od 3. studenoga 2020. kojom je Zakon o ništetnosti ukinut, prestali razlozi za odgodu ovrhe pri čemu nije od utjecaja činjenica da parnični postupak koji je ovršenica pokrenula radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave broj P-2018/16 nije dovršen.
- Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način na temelju odredbe čl. 19. st. 1. OZ odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
- Na temelju odredbe čl. 166. st.1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev ovršenice za naknadu zatraženih troškova za sastav žalbe.
- Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu odbijen je na temelju odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, jer isti nije bio potreban.
U Zagrebu, 23. rujna 2021.
Sutkinja:
Renata Đaković Vranković, v.r.