Baza je ažurirana 12.01.2025. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 6 Gž-1208/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Tante,
predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Eugena Škunce,
člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. L. P. iz P., OIB:
…, protiv tuženika G. P., OIB
…, koga zastupa gradonačelnik, a ovoga punomoćnica K. M.,
dipl. iur., radi izdavanja brisovnog očitovanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv
presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-16/2020-10 od 21. rujna 2020., u
sjednici održanoj 22. rujna 2021.,
p r e s u d i o j e
Preinačuje se presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-16/2020-10 od 21. rujna 2020. tako da se sudi:
I Nalaže se tuženom G. P., da tužiteljici J.
L. P. iz P., OIB …., u roku od 15 dana izda
brisovno očitovanje za hipoteku uknjiženu na dvosobnom stanu u P., pod brojem
…. koji stan je vlasništvo tužiteljice i nalazi se u zgradi sagrađenoj na kč.br.
…., ul. …. površine 62,60 PU-676, zk.ul. ….. P. pod
brojem …., a koju će u slučaju neizdavanja zamijeniti ova presuda.
II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 1.200,00 kn u roku od petnaest dana.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom suđeno je:
»Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
Poslovni broj: 6 Gž-1208/2020-2 2
"Nalaže se tuženom G. P., da tužiteljici J. L.
P. iz P., OIB …, u roku od 15 dana izda brisovno
očitovanje za hipoteku uknjiženu na dvosobnom stanu u P., pod brojem …. koji stan je vlasništvo tužiteljice i nalazi se u zgradi sagrađenoj na kč.br.
…, ul. …. površine 62,60 PU-676, zk.ul. …. k.o. P. pod
brojem …., a koju će u slučaju neizdavanja zamijeniti ova presuda.
Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka po odluci suda."«
2. Protiv citirane presude tužiteljica je izjavila žalbu zbog pogrešno utvrđenog
činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da je tražbina
tuženika nezakonita i da nema pravnu osnovu. Prednica tužiteljice je s tuženikom 23.
travnja 1993. zaključila Ugovor o kupoprodaji stana s ukupnom kupoprodajnom
cijenom od 14.048,677 HRD, uz otplatu kroz 312 mjesečnih obroka i visinom obroka
u protuvrijednosti 43,95 DEM. Prilikom zaključenja ugovora plaćena je prva rata
kredita u iznosu od 421.460 HRD te je ostao za otplatu anuiteta iznos od 13.627.217
HRD na koji je i uknjižena hipoteka na predmetnom stanu. Ukupna kupoprodajna
cijena je plaćena s danom 15. travnja 2019., a K. koji vodi ta plaćanja za
tuženika u dopisu od 19. rujna 2019. potvrđuje da su plaćene sve obveze. Hipoteka
je uknjižena u korist tuženika za točno navedeni iznos novca iz Ugovora koji je i
plaćen pa je hipoteka izgubila svrhu. Pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da
je kašnjenje u plaćanju imalo za posljedicu da tužiteljica nije dokazala da je u cijelosti
isplatila predmetni stan. Predlaže preinaku pobijane presude i usvajanje tužbenog
zahtjeva.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po
službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine",
broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP) na bitne povrede odredaba
parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj
drugostupanjski sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku izdavanje brisovnog
očitovanja za hipoteku uknjiženu na dvosobnom stanu u P., pod brojem …koji stan je vlasništvo tužiteljice i nalazi se u zgradi sagrađenoj na kč.br.
…, ul. …., površine 62,60 PU-676, zk.ul. …k.o. P. pod
brojem …., a koju će u slučaju neizdavanja zamijeniti presuda.
7. Na temelju činjeničnih utvrđenja:
- da je predmetni stan na temelju Ugovora o kupoprodaji stana od 23. ožujka 1993.,
od prednika tuženika tadašnje O. P. kupila K. V., P.,
koji je kasnije prodala ocu tužiteljice koji je taj isti stan darovao
tužiteljici koja je nakon provedenog Ugovora o darovanju uknjižena kao vlasnik
identificiranog stana, tj. kao suvlasnik u 733/10000 na nekretnini koja je sagrađena
Poslovni broj: 6 Gž-1208/2020-2 3
na kč.br. … kuća i dvorište u …. (ulica) u P., površine 701 m², upisana u zk.ul.br. … k.o. P.,
- da je u čl. 3. Ugovora o kupoprodaji stana koji su zaključili tadašnja O. P.
kao prodavatelj i K. V. 23. ožujka 1993. ugovoreno da će kupac
prodavatelju cijenu stana opisanu u članku 1. Ugovora, a to znači u iznosu od
14.048.677.-HRD (četrnaestmilijunačetrdesetosamtisućašestosedamdesetsedam
HRD) isplatiti u 312 mjesečnih obroka odnosno kroz 26 godina, da je iznos prvog
obroka 421.460.-HRD i taj obrok kupac je trebao platiti u roku od 8 dana od dana
sklapanja ugovora, a ostale obroke u iznosu od 13.627.217.-HRD kupac je
prodavatelju trebao platiti najkasnije do svakog petnaestog u mjesecu, počev od
mjeseca koji slijedi mjesecu u kojem je plaćen prvi obrok,
- da je mjesečni obrok iznosio 37.975.-HRD, a što je u to vrijeme bila protuvrijednost od 43,95 DEM,
- da je na temelju kartice kredita broj … na ime L.-P. J., P.,
…. (ulica), kredit za kupnju stana na dan 15. travnja 2019. otplaćen u cijelosti, a jer
je tužiteljica cjelokupni iznos od 51.519,27 kuna isplatila u 312 mjesečnih rata, s tim
da je mjesečna rata iznosila 22,48 EUR u protuvrijednosti kuna,
- da je K. P. koji obavlja sve knjigovodstvene i druge poslove vezano
za praćenje otplate za otkup stanova, a koji su otkupljeni sukladno Zakonu o prodaji
stanova na kojima postoji stanarsko pravo, utvrdio da nije u mogućnosti tužiteljici
izdati uvjerenje o otplati svih anuiteta jer je prilikom obračuna pojedine rate otplate
došlo do pogreške te su obračunati krivi iznosi anuiteta zato što je tužiteljici
obračunat iznos minimalne mjesečne rate u iznos od 37.974,00 HRD umjesto
49.611,00 HRD,
prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala da su ona i njeni prednici
iznos od 421.460 HRD isplatili u roku od 8 dana, računajući od dana sklapanja
ugovora, kako to stoji u članku 3. rečenog ugovora, što je imalo za posljedicu da je
izračun mjesečne rate trebao biti 49.611,00 HRD ili 57,42 DEM (29,36 EUR), a ne
37.974,50 HRD ili 43,95 DEM (22,48 EUR), dakle da tužiteljica nije dokazala da je u
cijelosti otplatila stan, slijedom čega tužbeni zahtjev u smislu čl. 352. st. 1. Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.-pročišćeni tekst;
dalje ZVDSP) nije osnovan.
8. Odredbom čl. 352. st. 1. ZVDSP je propisano da založna prava prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon.
Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestat će tek brisanjem, ako
zakonom nije drukčije određeno (st. 2.).
9. Zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nije dokazala da su ona i njezini
prednici isplatili iznos prvog obroka od 421.460 HRD iz čl. 3. Ugovora o kupoprodaji
stana suprotan je dopisu K. P. d.o.o. od 17. rujna 2019. prema kojem
je iz kartice kredita 10255 vidljivo da je mjesečno zaduženje po Ugovoru o
Poslovni broj: 6 Gž-1208/2020-2 4
kupoprodaji stana broj 432/93 iznosilo 22,48 EUR i da su plaćene sve prispjele
obveze, a ni sam tuženik ne tvrdi da pravna prednica tužiteljice nije isplatila prvi
obrok u roku od osam dana od dana sklapanja Ugovora od 23. ožujka 1993.
10. Teza je tuženika da je prilikom obračuna pojedine rate otplate došlo do pogreške
u Ugovoru te da je tužiteljici, odnosno njezinoj pravnoj prednici obračunat iznos
minimalne mjesečne rate od 37.974,50 HRD umjesto mjesečne rate od 49.611,00
HRD, prema podacima iz izračuna cijene stana od 23. ožujka 1993. koji je sastavni
dio Ugovora.
11. Međutim, s obzirom da su tužiteljica i njezini pravni prednici isplatili kupoprodajnu
cijenu stana iz čl. 3. Ugovora jednokratnom uplatom iznosa prvog obroka i otplatom
312 mjesečnih obroka kroz 26 godina zaključno do travnja 2019. te da je na temelju
Ugovora u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na predmetnom stanu za dužni
iznos od 13.627.217,00 HRD s pravom revalorizacije i kamatom po čl. 20. Zakona o
prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 43/92. -
pročišćeni tekst, 69/92., 25/93., 26/93., 48/93., 2/94., 29/94., 58/95., 11/97., 68/98 i
96/99.) u korist (prednika) tuženika, koji iznos je u cijelosti otplaćen, osnovani su
žalbeni navodi tužiteljice da je ukupna kupoprodajna cijena plaćena i da je založno
pravo uknjiženo u korist tuženika za iznos koji je plaćen obročnom otplatom, čime je
prestala tražbina tuženika osigurana založnim pravom.
12. Prema odredbi čl. 346. ZVDSP založno pravo prestaje kad prestane cijela njime
osigurana tražbina i sve sporedne tražbine kamata i troškova, ako nije što drugo
zakonom određeno.
12.1. Iz obrazloženja presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-220/97
od 15. svibnja 2002. proizlazi kako su tražbina i založno pravo povezani svrhom
založnoga prava pa su vjerovnikova tražbina i založno pravo koje ju osigurava
povezani tako da je tražbina glavno pravo, dok je založno pravo njoj sporedno
(akcesorno) pravo te egzistencija svakog subjektivnog založnog prava zavisi od
postojanja i valjanosti tražbine koju osigurava. Subjektivno založno pravo ne može
postojati bez tražbine koju osigurava, pa je i propisano da se prestanak hipoteke
može tražiti, između ostaloga, kada hipotekarni dužnik plati potraživanje osigurano
hipotekom, a što treba shvatiti da se brisanje hipoteke može tražiti u svim
slučajevima prestanka potraživanja.
13. Budući da je tužiteljica - dužnica isplatila tuženiku – vjerovniku kupoprodajnu
cijenu iz Ugovora o kupoprodaji stana zbog koje je založno pravo i bilo zasnovano,
čime je prestala osigurana tražbina tuženika, u konkretnom slučaju ispunjene su
zakonske pretpostavke iz čl. 346. ZVDSP za prihvaćanje tužbenog zahtjeva
usmjerenog na nalaganje tuženiku da izda brisovno očitovanje za brisanje hipoteke,
koje će u slučaju neizdavanja zamijeniti presuda.
14. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 373. toč. 2. ZPP preinačiti pobijanu
presudu i odlučiti kao u toč. I izreke ove presude.
Poslovni broj: 6 Gž-1208/2020-2 5
15. Tužiteljici, koja je uspjela u sporu, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP pripadaju troškovi
postupka koji se sastoje od sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 300,00 kn, na
presudu u iznosu od 300,00 kn i na žalbu protiv presude u iznosu od 600,00 kn,
ukupno 1.200,00 kn, zbog čega je o trošku postupka odlučeno kao u toč. II izreke
ove presude.
U Zadru 22. rujna 2021.
Predsjednica vijeća
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.