REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac
Split

Poslovni broj: SS 25 Pr-3026/2020-9

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jerki Kovačić Garac, a na prijedlog više
sudske savjetnice-specijalista Sanje Bikić, u pravnoj stvari tužiteljice D.
T., OIB: …, , S., zastupane po punomoćnici
M. R. Š., odvjetnici u S., , protiv tuženika K.
B. C. S., OIB: …, , S., radi isplate razlike plaće,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7.rujna 2021. u prisutnosti
zamjenika punomoćnice tužiteljice M. S., odvjetnika u S., i punomoćnika
tuženika B. D., diplomiranog pravnika zaposlenog kod tuženika, te
održanog ročišta za objavu presude 21.rujna 2021.,

p r e s u d i o j e:

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici
razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 01.prosinca 2015. do

31.listopada 2017. u ukupnom iznosu od 6.534,98 kuna (slovima:šest tisuća pet
stotina trideset četiri kune devedeset osam lipa) zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 351,99 kuna teče od 16. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 351,99 kuna teče od 16. veljača 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 352,12 kuna teče od 16. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 353,42 kuna teče od 16. travanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 352,04 kuna teče od 16. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 319,46 kuna teče od 16. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 321,63 kuna teče od 16. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 349,06 kuna teče od 16. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 351,99 kuna teče od 16. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 352,87 kuna teče od 16. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 327,84 kuna teče od 16. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 346,00 kuna teče od 16. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 353,47 kuna teče od 16. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. veljača 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. ožujak 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. travanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. svibanj 2017.

2

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. lipanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. srpanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 240,36 kuna teče od 16. kolovoz 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 122,59 kuna teče od 16. rujan 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 122,88 kuna teče od 16. listopad 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 123,10 kuna teče od 16. studeni 2017.
do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,
bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici
parnični trošak u iznosu od 3.515,63 kn (slovima: tri tisuće pet stotina petnaest kuna
šezdeset tri lipe) sa zakonskom kamatom koja teče od 21.rujna 2021. do isplate po
stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj 11.siječnja 2021. navodi da je tužiteljica u
utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu
službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne
novine, broj: 27/01, 39/09). Dana 23. studenog 2006. Vlada Republike Hrvatske
(nastavno: Vlada RH) i sindikati javnih službi sklopili su Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama (nastavno: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje
osnovice za izračun plaća u javnim službama (nastavno: osnovica) za po 6% u

2007., 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i
sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama (nastavno: Dodatak Sporazumu), temeljem kojeg su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, dok je
povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III.
Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.- V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je
daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s
prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i
Sindikati javnih službi su sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama (dalje: Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu). U
odredbama čl.III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. propisano je da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Čl.XI. navedenih
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune

3

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se
ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih
izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih
izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast
BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz
čl.199.st.1. Zakona o radu (NN br.93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu
istekla je dana 26.siječnja 2017. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku
Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011., gdje je navedeno da se čl.III mijenja i glasi:
''Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za
mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Pravo na
isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće
u javnim službama od 23.studenoga 2006., gdje je u čl.I. ugovoreno da se osnovica
za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će
se te obračunske osnovice primjenjivati od 01. siječnja svake godine, a pravo na
isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009. također sklopljen između Vlade
Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi u kojemu se u toč.III. tog dodatka navodi
da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)
osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.
Sukladno stavu tužiteljice, ali i sudske prakse, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno
valjani Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.3. Zakona o osnovici plaće
u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje
kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, te
odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama (NN br.115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim
službama, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka
sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim
službama. U navedenom smislu je odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10) i bilo
propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.
Podjednako je bilo propisano i odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Isto proizlazi i iz
činjenice što su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili
Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene

4

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

čl.IV.st.5., a u vezi s čl.VII.st.1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe čl.III. spomenutih Izmjena Dodatka
Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što
proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.10.2011. Državni zavod za
statistiku objavio je dana 28.kolovoza 2015. prvu procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečje 2015., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je
tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto
tromjesečje 2014.Također je Državni zavod za statistiku 27.studenog 2015. objavio
prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se ističe da
prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno
veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Dakle, aritmetička sredina
navedenih stopa rasta BDP-a je 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015.
ispunjen uvjet iz čl.III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečna), pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015.
povećala na iznos od 5.415,37 kuna. Međutim, tuženik je od prosinca 2015.
tužiteljičinu plaću obračunavao po smanjenoj osnovici, pa tužiteljica ima potraživanje
prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužiteljica je prethodno podnijela stupnjevitu tužbu
kojom je predložila da se rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi
platne liste tužiteljice za utuženo razdoblje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je
tuženik dužan isplatiti tužiteljici ukupan iznos koji bude utvrđen po dostavljenoj
dokumentaciji i provedenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju na ime manje
isplaćene naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom
koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici
isplati parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude
do isplate, sve u roku od 15 dana. Na pripremnom ročištu održanom 19.svibnja 2021.
tužiteljica je proširila tužbeni zahtjev i za razdoblje od veljače 2017. do listopada

2017., budući je tek u studenom 2017. obračun osnovice izvršen sukladno
Sporazumu i Kolektivnom ugovoru. Podneskom zaprimljenim 3.rujna 2021. tužiteljica
je dostavila u spis uređeni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 6.534,98
kn na ime razlike plaće od prosinca 2015. do listopada 2017. sa pripadajućom
zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo da osporava pravnu osnovu
tužbenog zahtjeva i proširenog tužbenog zahtjeva, te je izričito naveo da se ne protivi
proširenju tužbe i tužbenog zahtjeva niti osporava visinu uređenog tužbenog
zahtjeva. Ističe i prigovor zastare predmetnog potraživanja.

3.Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe,
odnosno odgovora na tužbu. Nadalje, tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu prema
odredbi čl.186.b ZPP-a, ali je podneskom zaprimljenim 3.rujna 2021. dostavila u spis
uređeni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 6.534,98 kn sa
pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate,
osim zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

5

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

3.1. Prema mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju nisu ispunjene
pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe niti se tužba tužiteljice može smatrati
stupnjevitom tužbom iz odredbe članka 186.b ZPP. Ovo stoga jer nije ispunjena
pretpostavka postojanja tražbine tužiteljice čija točna visina tužiteljici nije poznata.
Naime, tužiteljica je svaki mjesec primala plaću, kao i obračunske liste iz kojih
proizlazi visina plaće koju je ista primala, pa se tako samo radi o matematičkoj
operaciji izračuna visine tužbenog traženja. S druge strane, nije ispunjena ni
pretpostavka postojanja obveze tuženika u vidu građanskopravne obveze polaganja
računa ili predaje pregleda imovine i obveza koju tuženica ne ispunjava jer tužiteljica
nije ni tvrdila da joj tuženik nije dostavljao platne liste za utuženo razdoblje. Međutim,
tuženik nije tijekom postupka prigovarao da se ne radi o stupnjevitoj tužbi niti je
prigovarao da u tužbi nije odmah označena vrijednost predmeta spora odnosno
najkasnije na pripremnom ročištu, pa se stoga u toj situaciji ima smatrati da je od
početka pa do uređenja tužbenog zahtjeva vrijednost predmeta spora bila ona koja je
navedena u uređenom tužbenom zahtjevu (a u konačnici se radi o sporu male
vrijednosti).

4. Sud je izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna Dodatku Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011., Arbitražne odluke od

7.12.2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006.,
Dodatka Sporazumu od 13.5.2009. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana

28.12.2012., pregledom priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od

28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015.,
objave procjene DZS-a od 4.9.2015. i priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o
objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., i objave
procjene DZS-a od 4.12.2015., koja priopćenja su ujedno objavljena i na službenim
internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr, te pregledom
obračunskih/platnih listi za tužiteljicu u utuženom razdoblju i tablice izračuna razlike u
isplati plaće.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće temeljem
odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. godine.

7.Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu
na neodređeno vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna
razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.

8.Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, te potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a.

6

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

9.Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja,
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički
sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u

2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,
time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža
usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.

10. U odnosu na prigovor zastare, koji je tuženik istaknuo u odgovoru na
tužbu, potrebno je naglasiti da je isti u cijelosti neosnovan. Naime, tužba je

7

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

podnesena putem e-komunikacije sa sudom 23.prosinca 2020. (zaprimljena na sudu
11.siječnja 2021.), time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio na naplatu

16.siječnja 2016., pa je očito da nije prošao 5 godišnji zastrani rok iz čl. 139. ZR-a niti
u odnosu na jedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužiteljica
utužuje.

11. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog
Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.

12. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja

2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.

13. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili
su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

14. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.

15. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

8

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.

16.Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa
zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i
isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

17. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), te primjenjujući
pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužiteljica
osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, zbog čega je
odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

18. U odnosu na pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje IDD
Sporazuma), valja istaknuti da iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i
TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se
osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD
Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila
njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije
dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom
postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su
sukladno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci
Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora
ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno
zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom
slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a
što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne
može pozivati na ništetnost istih.

19.Slijedom navedenog, a prema stavu ovog suda, IDD Sporazuma
predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-
a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za
određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD
Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno
trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca
sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

9

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

20. Što se tiče odgode primjene čl. III IDD Sporazuma treba istaknuti da
odredbom čl. VIII. IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD Sporazuma.
Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada

2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenje od 28. prosinca 2012. proizlazi da se
odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.

21. Budući su među strankama nesporni podaci Državnog zavoda za
statistiku, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem
tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće
tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD
Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto
ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja

2016. i trajali su do zaključno s plaćom za mjesec listopad 2017., koja je trebala biti
isplaćena do 15. studenoga 2017. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u utuženom
razdoblju tužiteljici obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je trebao
primijeniti osnovicu od 5.415,37 kn, to je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj
osnovici za navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 6.534,98 kn, s mjesečnim
iznosima razlike plaće koji nisu osporeni od strane tuženika, te je odlučeno kao pod
točkom I. izreke presude.

22. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je sukladno odredbi čl. 328. st.2. ZPP-a.

23. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan
utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne
navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos,slijedom čega je
odlučeno kao u izreci presude.

24. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05,
41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), i to od šesnaestog u mjesecu sukladno čl.

92. st. 3. ZR-a, a ne od petnaestog u mjesecu kako je to tužiteljica zatražila, osim u
dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom sukladno
odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka

61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak, a što je tužiteljica i specificirala u
tužbenom zahtjevu.

25. Dokaze koji se ne obrazlažu posebno u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod ovog postupka.

26. Tužiteljica je u ovom postupku u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom, pa
joj sukladno odredbi članka 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi
sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj:

10

Posl.br. SS 25 Pr-3026/2020-9

142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od

6.534,98 kn. Tužiteljici je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 750,00 kn prema
Tbr. 7. toč. 1. Tarife, za zastupanje na dvama ročištima na kojima se raspravljalo o
glavnoj stvari održanim 19.svibnja 2021. i 7.rujna 2021. u iznosu od po 750,00 kn
prema Tbr. 9. toč. 1.Tarife, za sastav neobrazloženog podneska od 3.rujna 2021. u
visini 187,50 kn sukladno Tbr.8.toč.3.Tarife, i za zastupanje na ročištu za objavu
odluke iznos od 375,00 kn (Tbr. 9. t. 3. Tarife), odnosno sveukupno 2.812,50 kn, što
uvećano za pripadajući iznos PDV-a od 25% daje ukupan iznos od 3.515,63 kn. Svi
troškovi koji su dosuđeni tužiteljici su po mišljenju suda bili nužni i opravdani za
vođenje ovog postupka prema odredbi iz čl. 155. ZPP-a, te su usklađeni sa važećom
odvjetničkom tarifom, dok za više zatraženo tužiteljici nije priznat trošak. Na sve
dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-
a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2.
Ovršnog zakona (Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17). Stoga je odlučeno
kao u izreci presude pod točkom II.

Split, 21.rujna 2021.

Sutkinja: Jerka Kovačić Garac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba može izjaviti žalbu putem ovog suda
nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za
objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o istome, a od primitka iste za
neuredno obaviještenu stranku o ročištu za objavu.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a
te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba se podnosi nadležnom
županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom
ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao
dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se
pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan
kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

U razdoblju od 1.-15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dna:

- tužiteljici putem punomoćnice,
- tuženiku,

- u spis.