- 1 -              Rev 926/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 926/2020-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Ivana Vučemila člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, OIB: ..., kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko – upravni odjel, protiv protivnika osiguranja M. B. iz Đ., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Đ., radi osiguranja, odlučujući o reviziji predlagatelja osiguranja  protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-1118/2019-2 od 6. veljače 2020., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-450/2019-2 od 17. lipnja 2019., u sjednici održanoj 21. rujna 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prihvaća se revizija predlagatelja osiguranja, ukida se rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-1118/2019-2 od 6. veljače 2020. te se predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem određeno je, na temelju rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Osijek, Klasa: UP/I-415-02/2019-001/00871, Urbroj: 513.007-14/2019-01 od 12. travnja 2019., osiguranje novčane tražbine uknjižbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a ujedno su određeni i troškovi predlagatelja osiguranja u iznosu 5.000,00 kn.

 

2. Drugostupanjskim rješenjem preinačeno je prvostupanjsko rješenje na način da je odbijen prijedlog predlagatelja osiguranja kao neosnovan, a provedene radnje su ukinute.

 

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 823/2020-2 od 6. svibnja 2020. dopušteno je predlagatelju osiguranja podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja:

„Je li rješenje o ovrsi iz čl. 140. st. 2. Općeg poreznog zakona izdano od strane Ministarstva financija u upravnom postupku ovršna isprava temeljem koje se može odrediti osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja sukladno čl. 23. Ovršnog zakona?“

 

4. Predlagatelj osiguranja je po dopuštenju, u roku iz članka 382. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), podnio reviziju protiv drugostupanjskog rješenja predloživši da se njegova revizija prihvati.

 

5. Na reviziju nije odgovoreno.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Polazeći od toga da rješenje o ovrsi na temelju kojeg je predloženo osiguranje nije ovršna isprava u smislu članka 23. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 -–dalje: OZ), drugostupanjski je sud, pozivom na odredbu članka 296. u vezi članka 23. OZ, preinačio prvostupanjsko rješenje o osiguranju tako da je zahtjev da se odredi predloženo osiguranje odbio.

 

8. U pravu je revident kada navodi da shvaćanje koje je sud izrazio u pobijanoj odluci  nije pravilno te da je protivno pravnom shvaćanju koje je ovaj (revizijski) sud već izrazio u svojoj odluci Rev-689/13 od 7. svibnja 2014.

 

9. Naime, prema odredbi članka 23. točka 4. OZ ovršna je isprava, između ostalog, i ovršna odluka donesena u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drugačije određeno.

 

10. U konkretnom slučaju uknjižba založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja zatražena je na temelju rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave kojim rješenjem je utvrđeno da protivnik osiguranja, na temelju ovršnih isprava, duguje predlagatelju osiguranja određeni novčani iznos te je naloženo Financijskoj agenciji da provede ovrhu na novčanim sredstvima protivnika osiguranja, odnosno da protivniku osiguranja zaplijeni tako utvrđeni iznos, kao i da na glavnicu duga obračuna daljnje kamate sve do njegova podmirenja.

 

11. Na navedenom rješenju nalazi se potvrda ovršnosti, dakle, očito je da je rješenje o ovrsi doneseno na temelju ovršnih odluka donesenih u upravnom postupku, da je njime utvrđena novčana obveza i da isto glasi na njezino ispunjenje, neovisno o tome što u njemu nije sadržan izričiti nalog za plaćanje i bez obzira na to što u jednom dijelu predmetno rješenje sadrži provedbeni nalog.

 

12. Kako zakonom nije drugačije određeno, rješenje o ovrsi Ministarstva financija za koje se može zaključiti da glasi na ispunjenje novčane obveze i koje je doneseno u upravnom postupku radi naplate poreznog duga, predstavlja ovršnu ispravu iz članka 23. točka 4. OZ te se na temelju tog rješenja može donijeti rješenje o ovrsi kao i rješenje o osiguranju tražbine, pa tako i rješenje o osiguranju novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini (članak 295. – 298. OZ).

 

13. Kako zbog pogrešne primjene materijalnog prava drugostupanjski sud nije ocijenio ostale odlučne žalbene navode, nema uvjeta za preinaku pobijane odluke, pa je valjalo na temelju odredbe članka 400. stavak 3. u vezi članka 395. stavak 2. ZPP ukinuti rješenje drugostupanjskog suda i predmet vratiti tom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Zagreb, 21. rujna 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v. r.