Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679
1 Poslovni broj Gž Ovr-487/2021-2
Poslovni broj Gž Ovr-488/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA Županijski sud u Puli – Pola Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola |
Poslovni broj Gž Ovr-487/2021-2
Poslovni broj Gž Ovr-488/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Alenki Paus kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja A. M. iz U., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. J., odvjetnik iz Z., protiv ovršenika 1. J. L., iz U., P., OIB: …, koju zastupa punomoćnik B. Z., odvjetnik u Z., 2. V. P., U., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbama ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-230/2020-20 od 25. siječnja 2021., dopunjenog rješenjem istoga suda poslovni broj Ovr-230/2020 od 20. svibnja 2021. te o žalbi ovršenice J. L. na dopunsko rješenje, 20. rujna 2021.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaćaju se dijelom žalbe ovrhovoditelja i odbija u cijelosti žalba ovršenice J. L. kao neosnovana te se preinačava rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-230/2020-20 od 25. siječnja 2021. dopunjeno rješenjem istoga suda poslovni broj Ovr-230/2020 od 25. siječnja 2021. na način da u cijelosti glasi:
„I. Na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2851/2008 od 16. ožujka 2016. kojom je naloženo ovršenici pok. V. L. čija je nasljednica J. L. da trpi razvrgnuće suvlasničke zajednice autmobila marke Renault Clio reg. oznake … civilnom diobom određuje se civilna dioba – prodaja na javnoj dražbi pokretnine – automobila marke Renault Clio reg. oznake … zapljenom, procjenom, oduzimanje, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje ovrhovoditelju i prodajom automobila marke Renaault Clio reg. oznake … koji se nalazi u U. na nekrentini oznake č.z. 1249/6 k.o. U. te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom razmjerno suvlasničkom dijelu.
Sukladno odredbi čl. 142. OZ ovršeniku J. L. je zabranjeno raspolaganje zaplijenjenim pokretninama.
Sukladno čl. 143. OZ ovrhovoditelj stječe pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretninama.
Upozorava se ovršenik J. L. na psotojanje kazenopravne odgovornosti u smislu odredbe čl. 241. KZ ukoliko povrijedi zabranu raspolaganja zapljenjenim pokretninama.
II. Na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2815/2008 od dana 16. ožujka 2016., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu 37.500,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan isplate, sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos po stopi od 14% godišnje teče od 10. listpada 2008. godine kao dana podnošenja tužbe pa do 30. lipnja 2011. godine, od 1. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. po stopi do 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. po stopi propisanoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima primjenom prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa do isplate, te troškova ovog ovršnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do namirenja ovrhovoditelja po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima primjenom prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri pstotna poena, pa do isplate određuje se
ovrha
na nekreninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar i to
- zk. ul. 2068 k.o. U. č.z. 1249/6 ukupne površine 773m2 za cijelo
- zk. ul. 2267 k.o. U. č.z. 1254/4 ukupne površine 494 m2 za1/3 dijela
- zk. ul. 2267 k.o. U. č.z. 1254/5 ukupne površine 151m2 za 1/3 dijela
zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnina i prodajom predmetnih nekretnina te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
Zabilježbu rješenja o ovrsi u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru provest će Općinski sud u Zadru.
Provedbu ovrhe radi civilne diobe i radi namirenja tražbine ovrhovoditelja do njegovog potpunog namirenja provest će Općinski sud u Zadru.
III. Troškovi se odmjeravaju ovrhovoditelju u iznosu 6.250,00 kn.
IV. Prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 24. srpnja 2018. u odnosu na ovršenika Vedrana Petrošu odbija se u cijelosti kao neosnovan.“
II. Nalaže se ovršenici J. L. da ovrhovoditelju namiri trošak žalbenog postupka u iznosu 3.125,00 kn, u roku petnaest dana, a u preostalom dijelu u iznosu 3.125,00 kn odbija se zahtjev ovrhovoditelja kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem od 25. siječnja 2021. određena je ovrha na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2815/2008 od 16. ožujka 2016. i to civilna dioba pokretnine osobnog vozila marke Renault Clio reg. oznake … na kojemu su ovrhovoditelj i J. L., nasljednica, pok. V. L. suvlasnici za ½ dijela, njegovom zapljenom, procjenom, oduzimanje, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje ovrhovoditelju te prodajom i namirenjem ovrhovoditelja (točka I.). U točki II. odbijen je kao neosnovan ovršni prijedlog za određivanje ovrhe na nekretninama položenim u k.o. U. kč. 1249/6, 1254/4 i 1254/6.
2. To je rješenje dopunjeno rješenjem istoga suda poslovni broj Ovr-230/2020 od 20. svibnja 2021. na način da se u glavi, uvodu odluke kao stranka naznačuje i V. P., nasljednik pok. V. L..
3. Protiv rješenja od 25. siječnja 2021. pravovremenu žalbu podnosi ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i 2. toč.11. i 12. ZPP, da je propustio u rješenju o ovrsi označiti ovršenika V. P. kao zakonskog nasljednika, u odnosu na kojeg je prvostupanjski sud svojim rješenjem od 13. kolovoza 2020. nastavio postupak, da bi valjalo donijeti dopunsko rješenje i u odnosu na istoga; da je nerazumljivo rješenje suda prvog stupnja; da nije naznačena tražbina; da je prijedlog valjalo prihvatiti, a tek eventualno primjenom čl. 51. OZ ovršenicu uputiti u parnicu, iako takvu mogućnost isključuje čl. 4. st. 7. OZ, da su povrijeđene sve odredbe OZ, da je prijedlog za ovrhu podnesen 24. srpnja 2018., da je doneseno rješenje o ovrsi dana 17. kolovoza 2018, da je ovšenica V. L. preminula 20. studenog 2018; da je nakon ukidajućeg rješenja Županijskog suda u Puli Ovr- 23/2020 od 24. veljače 2020. sud prvog stupnja svojim rješenjem od 6. travnja 2020. nastavio ovršni postupak u odnosu na ovršenicu J. L. i ovršenika V. P.; da je drugostupanjski sud uputio sud prvog stupnja da ocijeni je su li ispunjene pretpostavke za određivanje ovrhe u odnosu na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 6., u vezi s čl. 75. st. 1. i 5. i čl. 80.b Ovršnog zakona, odnosno da li je nekretnina na kojoj je određena ovrha jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik. Uputio je i na odredbu čl. 5. st. 1. toč. 7. OZ. Dodaje da je na ročištu 14. siječnja 2021. saslušana ovršenica, gdje je između ostalog navela da će svoju tražbinu prema prijedlogu za ovrhu namiriti iz ostale imovine. Dakle, i sama ovršenica da je svjesna da mora ispuniti svoju tražbinu i nigdje se ne poziva u svom iskazu da odgovara za tražbinu do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a sud da prekoračuje svoje ovlasti i donosi na zakonu neosnovano rješenje kako je ovršenica stekla predmetnu nekretninu temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju i da se iz te nekretnine ne može namirivati tražbina ovrhovoditelja. Ukazuje i na odluku Ustavnog suda RH broj U-III-A-3866/2017 od 15. prosinca 2020., koja je donesena u odnosu na ovršni predmet Ovr-1601/2016 (Ovr-2452/2014), gdje su ovrhovoditeljeva ustavna prava ozbiljno povrijeđena, a takva ustavna prava sud prvog stupnja vrijeđa i u ovome postupku. Predlaže preinačiti pobijano rješenje odnosno usvojiti prijedlog za ovrhu, a podredno, ukinuti isto i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, pred izmijenjenim sucem pojedincem, uz nadoknadu troškova ovog postupka, kao i sastava ove žalbe.
4. U odgovoru na žalbu ovršenica J. L. ističe da je isto na zakonu osnovano, da je tijekom cijelog postupka isticala da za tražbinu odgovara do visine vrijednosti naslijeđene imovine, ukazuje na odredbu čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju, da je vlasništvo nekretnine stekla osnovom Ugovora o doživotnom uzdržavanju, a ne nasljeđivanjem, pa jedino osobno vozilo može biti predmet ovrhe. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
5. Protiv rješenja od 20. svibnja 2021. pravovremenu žalbu podnosi ovrhovoditelj zbog bitne povrede postupka, pogrešne primjene mateirjalnog prava i pogrešno utvrđenog činjenčnog stanja. Ističe da proširuje svoju žalbu na rješenje o ovrsi i na ovšrenika V. P., da je sud počinio bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 11. i t. 12. ZPP, da je nerazumljivo rješenje kada se odbija prijedlog za ovrhu budući je ovršenica J. L. nekretnine stekla ugovorom o doživotnom uzdržavanju, da je valjalo navesti tražbinu za koju je određena ovrha sa zateznim kamatama. Ističe da je valjalo usvojiti prijedlog, a eventualno ovršenicu uputiti u parnicu te nastavno ponavlja navode iz žalbe protiv rješenja o ovrsi.
6. Protiv rješenja od 20. svibnja 2021. pravovremenu žalbu podnosi ovršenica J. L. te istče da je sud postupio nezakonito kada je dopunio rješenje o ovrsi na način da je kao stranku naznačio i ovršenika V. P., da je valjalo odrediti i njegov suvlasnički dio na pokretninama na kojima je određena ovrha, da inače rješenje nije provedivo jer se civilnom diobom pokretnina prodaje na javnoj dražbi ili drugi prikladan način i iznos dijeli suvlasnicima razmjerno suvlasničkim dijelovima. Predlaže poništiti rješenje.
7. U odgovoru na žalbu ovršenice J. L. ovrhovoditelj ističe da žalbu valja odbaciti kao nedopuštenu jer je izjavljena od neovlaštene osobe i usmjerena na odugovlačenje postupka; da je žalbu mogao podnijeti samo V. P., a on to nije učinio.
8. Žalba ovrhovoditelja protiv rješenja o ovrsi i dopunskog rješenja (promatrane kao jedna u ukupnosti) su dijelom osnovane.
9. Žalba ovršenice J. L. protiv dopunskog rješenja nije osnovana.
10. Pobijanim rješenjem od 25. siječnja 2021. sud prvog stupnja odredio je ovrhu na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2815/2008 od 16. ožujka 2016. i to civilnu dioba pokretnine osobnog vozila marke Renault Clio reg. oznake …, dok je odbio kao neosnovan prijedlog za određivanjem ovrhe na nekretninama, a sve uz obrazloženje, da su J. L. i V. P. zakonski nasljednici pok. V. L. na čije su mjesto kao ovršenika stupili; da je ovršenica J. L. prigovorila da je nekretnine stekla osnovom Ugovora o doživotnom uzdržavanju s pok. V. L., da stoga nekretnine ne mogu biti predmet ovrhe, dok je J. L. dužna trpjeti provođenje ovrhe na osobnom vozilu koje je naslijedila kao ostavinu iza pok. V. L.. Dopunskim rješenjem je dopunjeno predmetno na način da je u uvodu naznačen kao ovršenik i V. P., nasljednik pok. V. L..
11. Ispitujući pobijano dopunjeno rješenje (odnosno kao jedno zajedno s dopunom) u granicama žalbenih navoda, pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba ovršnog postupka i pravilnu primjenu materijalngo prava, čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 – dalje u tekstu: OZ) utvrđenje je ovoga suda da je pobijano rješenje potrebno dijelom preinačiti zbog pogrešnog mateijalnopravnog pristupa suda prvog stupnja. Pritom je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer izreka rješenja nije dovoljno određena u smislu namirenja ili ne tražbine, odnosno radi čega se provodi ovrha na vozilu kako je određena. Bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP nije počinjena, kao niti druge bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nisu počinjene niti povrede iz čl. 50. st. 5. OZ u odnosu na razloge iz stavka 1. točaka 1., 3. i 5. istoga članka te iz stavka 1. točke 6. istoga članka, ali je pogrešno primijenjeno materijalno pravo (djelomično). Valja navesti, da neovisno o počinjenoj bitnoj povredi iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP rješenje je valjalo u osnovi preinačiti primjenom odredbi čl. 373a. st. 1. t. 1. i 2. i st. 3. ZPP u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ.
12. Prije svega valja navesti, na što ukazuje ovrhovoditelj, da rješenje o ovrsi sukladno odredbi čl. 41. OZ mora sadržavati naznaku ovršne isprave, tražbine koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te druge podatke potrebne za provedbu ovrhe.
12.1. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je predlagao civilnu diobu osobnog vozila kako je navedeno ovršnom ispravom, a kako slijedi iz prijedloga za ovrhu radi namirenja ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom razmjerno suvlasničkom dijelu. Iz takvog prijedloga slijedi da se u tom dijelu ovrha ne predlaže radi namirenja tražbine ovrhovoditelja iz iste ovršne isprave, odnosno one tražbine koja se odnosi na isplatu iznosa od 37.500,00 eur u kunskoj protuvrijednosti sa zateznim kamatama. Dakle u tom dijelu prijedloga, glede osobnog vozila, tražbina ovrhovoditelja odnosi se na obvezu prednice (pok. V. L.) da trpi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom vozila i u konačnici glede toga namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom razmjerno njegovom suvlasničkom dijelu (prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja), dakle ne namirenje one tražbine u iznosu 37.500,00 eur u kunskoj protuvrijednosti (iz suvlasničkog dijela ovršenice pok. V. L.). U ostalom dijelu ovrhovoditelj u prijedlogu ukazuje na svoju tražbinu u iznosu 37.500,00 eura u kunskoj protuvrijednosti sa zateznim kamatama, a radi čijeg namirenja predlaže ovrhu na nekretninama tadašnje ovršenice. Stoga, u tom dijelu glede vozila nema nedostataka rješenja zbog kojih se isto ne bi moglo ispitati, ali je nerazumljiva izreka jer je naznačeno u smislu namirenja „podjelom iznosa postignutom prodajom“, a što je nedovoljno određeno u smislu da li se civilna dioba provodi radi namirenja tražbine 37.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti ili radi namirenja razmjerno suvlasničkom dijelu (što ovrhovoditelj potražuje u prijedlogu). Stoga je u tom dijelu valjalo prihvatiti prijedlog ovrhovoditelja u odnosu na ovršenicu J. L. jer je samo ona, uz ovrhovoditelja, suvlasnik predmetnog vozila, čl. 273. OZ, pa samo u odnosu na nju može se provesti civilna dioba.
12.2. Međutim, pravilno je ovrhovoditelj predlagao, a sud prvog stupnja je propustio naznačiti u rješenju da je ovršeniku zabranjeno raspolaganje zaplijenjenim stvarima; da se ovršenik upozorava na postojanje kaznenopravne odgovornosti u smislu odredbe čl. 241. Kaznenog zakona ukoliko povrijedi zabranu raspolaganja zaplijenjenim pokretninama, kao i da ovrhovoditelj sukladno odredbi čl 143. Ovršnog zakona stječe pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretninama; čl. 142. i čl. 143. OZ.
12.3. Osim toga, valja navesti, da neovisno o tome što je nasljednik pok. V. L. i V. P., s obzirom da je prijedlog za ovrhu, unatoč činjenici da je pok. V. L. preminula u tijeku postupka (nakon donošenja ranijeg rješenja o ovrsi koje je u međuvremenu ukinuto), ostao u tom dijelu usmjeren na trpljenje civilne diobe, a suvlasnica vozila (koje je i u posjedu iste) doduše kao nasljednica pok. V. L. je J. L., to je u odnosu na V. P. valjalo odbiti prijedlog za ovrhu, odnosno civilnu diobu (jer se ne traži naplata tražbine već samo civilna dioba). Zato je neosnovana i žalba ovršenice J. L. u smislu da je valjalo odrediti suvlasnički dio V. P. na vozilu jer isti niti je suvlasnik, a niti ovrhovoditelj u tom dijelu, odnosno na vozilu kao predmetu ovrhe tražio namirenje tražbine, već kako je naznačeno zahtijeva samo civilnu diobu kako je i koja je određena ovršnom ispravom.
13. Nadalje, pogrešno je sud prvog stupnja zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za ovrhu na nekretninama u odnosu na ovršenicu J. L..
13.1. Naime, valja ponoviti ono što je već navedeno u ranijim odlukama ovoga suda:
- da je prijedlog za ovrhu podnesen 24. srpnja 2018. protiv ovršenice V. L., a osnovom ovršne isprave pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zadru poslovi broj P-2815/2008 i to radi civilne diobe osobnog vozila i namirenja ovrhoditelja iz iznosa dobivenog prodajom u njegovom suvlasničkom dijelu te ovrhe na nekretninama radi namirenja iznosa od 37.500,00 eura u kunskoj protuvrijednosti
- da je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-1145/2018 doneseno 17. kolovoza 2018.
- da je ovršenica V. L. preminula 20. studenog 2018.
- da joj rješenje o ovrsi nije dostavljeno
- da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Gž Ovr- 23/2020 24. veljače 2020. prihvaćena žalba J. L., ukinuto rješenje o ovrsi i predmet vraćen sudu prvog supnja na ponovni postupak
- da je u tom rješenju ukazano da glede vozila valjalo je rješenjem odrediti nastavak postupka, da J. L. ukazuje na postojanje i drugih nasljednika V. L. (sin V. P.); da glede nekrentina nije od značaja tko je nasljednik V. L. jer dolazi do primjene odredba čl. 84. OZ, da valja raspraviti predstavlja li nekretnina jedinu nekretninu u kojoj ovršenica stanuje, odnosno njezin dom
- da je sud prvog stupnja dana 6. travnja 2020. donio rješenje kojim je nastavio postupak te odredio da na mjesto ovršenice V. L. stupa nasljedica i sljednica J. L. (da to rješenje nije pobijano žalbama ni ovrhovoditelja ni ovršenika)
- da je rješenjem poslovni broj Ovr-230/2020-10 od 13. kolovoza 2020. određeno da u ovršni predmet pored J. L. na mjesto ranije ovršenice V. L. stupaju i L. M. P. i V. P. kao njezini zakonski nasljednici
- da je to rješenje po žalbi L. M. P. rješenjem ovoga suda poslovni broj Gž Ovr-417/2020-2 ukinuto u dijelu u kojem je L. M. P. pozvana da u ovršnom predmetu pored J. L. stupi na mjesto ranije ovršenice
- da su stoga ovršenici u ovom postupku J. L. kao nasljednica (glede civilne diobe vozila) i singularna sljednica (na nekretninama) i V. P. kao nasljednik (jer se prihvatio nasljedstava i ustupio ga Jasminki Luštica)
- da je po pozivu suda ovrhovoditelj podneskom od 15. svibnja 2020. dostavio nalaz i mišljenje vještaka Z. J., građevinske struke; zahtjev za izravnu naplatu od 17. srpnja 2018. i 23. srpnja 2018., obavijest FINE, rješenje o nasljeđivanju iza pok. V. L., presudu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1719/15 od 9. rujna 2015., Ugovor o kupoprodaji nekretnine između L. M. P. i J. L. kao prodavatelja i O. C. M. kao kupca od 12. veljače 2020., rješenje o invalidskoj mirovini A. M. od 20. siječnja 2003., potvrdu ZK odjela Općinskog suda u Zadru, potvrdu Područnog ureda za katastar Zadar, očevidnik o danima insolventnosti ovrhovoditelja
- da je dana 14. siječnja 2021. održana rasprava na kojoj je proveden dokaz saslušanjem ovršenice s obzirom na njezine navode da je nekretnina(e) na kojima je određena ovrha njezina jedina nekretnina u kojoj stanuje, odnosno njezin dom.
13.2. Dakle, glede navoda da kao nasljednica odgovara do visine vrijednosti naslijeđene imovine valja primijetiti da je taj prigovor J. L. isticala već u žalbi na rješenje o ovrsi (žalba od 29. studenog 2019.). Međutim, valja navesti da glede civilne diobe ovrhovoditelj ne potražuje tražbinu, dug pok. V. L., odnosno naplatu svoje tražbine, već samo diobu i isplatu svog suvlasničkog dijela po prodaji; pa taj prigovor nije od značaja za odluku u tom dijelu.
13.2.1. U odnosu na nekretnine već je navedeno u odluci ovoga suda poslovni broj Gž-23/20 od 24. veljače 2020. „da vlasništvo, odnosno suvlasništvo istih J. L. je stekla tek po smrti V. L. upisom u zemljišne knjige osnovom podnesenog prijedloga od 28. studenog 2018.“ Stoga, glede nekretnina nije od značaja tko je nasljednik pok. V. L. jer dolazi do primjene odredba čl. 84. Ovršnog zakona. Tom odredbom čl. 84. st. 3., 4. i 5. OZ određeno je da (st. 3.) nakon zabilježbe ovrhe (zabilježba ovrhe je izvršena 1. listopada 2018.) nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugoga stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta; (st. 4.) promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka (J. L. je prijedlog za uknjižbu vlasništva na predmetnim nekretninama osnovom Ugovora o doživotnom uzdržavanju podnijela 28. studenog 2018.) ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo; (st. 5.) na prijedlog ovrhovoditelja sud će donijeti rješenje o nastavljanju ovršnoga postupka protiv novoga vlasnika kao ovršenika u tom postupku. Protiv toga rješenja novi vlasnik nema pravo na žalbu.
13.2.2. Stoga, glede nekretnina J. L. jest singularni sljednik pok. V. L. te se primjenjuje odredba čl. 84. st. 4. OZ. Dakle, u odnosu na Jasminku Lušticu kao ovršenika valjalo je odrediti ovrhu na predloženim (sada njezinim) nekretninama jer je ista vlasnica nekretnina, označena je ovršna isprava, tražbina, sredstvo i predmet ovrhe. Pritom valja dodati da je sud prvog stupnja glede žalbenih navoda ovršenice J. L. da je nekretnina na kojoj je određena ovrha njezina jedina nakretnina u kojoj stanuje, odnosno njezin dom, pozvao ovrhovoditelja da dostavi podatke u smislu odredbe čl. 75. OZ te je između ostalog dostavljen ugovor o kupoprodaji kojim je ovršenica prodala svoj suvlasnčiki dio od ½ dijela na stanu u Zadru površine 71,47 m2 u kojem je stanovala i to dana 12. veljače 2020., a što znači nakon podnošenja žalbe na prvo rješenje o ovrsi u kojem je taj navod isticala. Na tom su ugovoru ovjereni potpisi prodavatelja, pa se radi o javno ovjerovljenoj ispravi koja sukladno odredbi čl. 73. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16) u svezi sa čl. 77. toga Zakona ima dokaznu snagu javne isprave. Zato je po stavu ovoga suda ovrhovoditelj dokazao da je ovršenica u vrijeme pokretanja ovršnog postupka i u vrijeme kada je istakla taj prigovor imala drugu nekretninu za stanovanje (u kojoj je i stanovala), pa je njezin žalbeni navod, nakon što je ovršenica i saslušana na raspravi, valjalo ocijeniti neosnovanim, usmjeren samo na izbjegavanje izvršenja dužne obveze, odnosno izbjegavanje ovrhe.
14. U odnosu na te nekretnine u odnosu na ovršenika V. P. valjalo je odbiti prijedlog za ovrhu jer ovršni prijedlog, ovako kako ga ovrhoditelj predlaže unatoč smrti ranije ovršenice pok. V. L., ne odnosi se na niti jednu imovinu kao predmet ovrhe V. P. (kao nasljednika pok. V. L.).
15. Stoga, valjalo je odrediti ovrhu na nekretninama u odnosu na J. L., a u odnosu na V. P. taj je prijedlog neosnovan, kao i u dijelu u kojem je predložena ovrha radi provedbe civilne diobe (kako je obrazloženo pod 12.3. ove odluke).
16. Ovrhovoditelju pripada trošak za sastav prijedloga za ovrhu Tbr. 11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u iznosu 6.250,00 kn (s PDV-om); čl. 14. st. 4. OZ.
17. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. t. 1. i 2. i st. 3. u svezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučiti kao u izreci.
18. Kako je žalba ovrhovoditelja osnovana glede ovršenice J. L., valjalo je naložiti ovršenici J. L. da ovrhovoditelju naknadi trošak za sastav žalbe 3.125,00 kn Tbr. 13. u svezi s Tbr. 10/5 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a u preostalom dijelu je zahtjev neosnovan. Trošak pristojbe na žalbu nije dosuđen jer nema dokaza da je pristojba plaćena.
U Puli – Pola 20. rujna 2021.
Sutkinja
Alenka Paus, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.