1              Pr-704/2018

 

 

 

             

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-704/2018

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja A. B., OIB: ….. iz P., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., , protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva OIB:…… koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko- upravni odjel, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 7. lipnja 2021.god. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja I punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice, objavljene 17. rujna 2021.godine

 

 

p r e s u d i o j e

 

I.              Nalaže se tuženici REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo , zastupani po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, da tužitelju A. B. iz P., OIB: …., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 11.180,87 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

 

- 1.261,55 kn od 16.04.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 826,76 kn od 16.07.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 139,79 kn od 16.09.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 329,49 kn od 16.10.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 66,85 kn od 16.11.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 805,43 kn od 16.12.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 104,84 kn od 16.01.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 658,99 kn od 16.04.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 268,82 kn od 16.05.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,40 kn od 16.07.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 212,17 kn od 16.09.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 371,30 kn od 16.12.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 675,08 kn od 16.02.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 607,58 kn od 16.04.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 337,54 kn od 16.05.2915. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 142,08 kn od 16.08.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 203,44 kn od 16.09.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 135,63 kn od 16.10.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,86 kn od 16.12.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 236,11 kn od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 221,65 kn od 16.05.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 445,10 kn od 16.08.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 203,28 kn od 16.09.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 612,27 kn od 16.11.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,26 kn od 16.02.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 158,97 kn od 16.05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 451,60 kn od 16.10.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.266,73 kn od 16.03.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 230,31 kn od 16.04.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, sve u roku od 15 dana.

 

II.              Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove parbenog postupka u iznosu od 9.187,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 17.rujna 2021.god. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, dok se za više zatraženo, za iznos od 2.187,50 kn, tužitelj odbija.

 

 

Obrazloženje

 

1.Tužitelj je dne 14.kolovoza 2018.god. podnio pred ovim sudom tužbu protiv tužene radi isplate. U tužbi se navodi da je tužitelj zaposlenik tuženice, djelatnik Područnog carinskog ureda S., na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20.03.2013. do 5.04.2018. tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu) i u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tužene određeno je što se smatra prekovremenim radom, kada je rad službenika I namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Navodi se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tužene kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti dopisom odbijen u cijelosti. Temeljem prednjeg, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se obvezati tužena isplatiti tužitelju, a nakon konačno preciziranog tužbenog zahtjeva u podnesku od 6.svibnja 2021.god. iznos od 11.180,87 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate (izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

 

 

2. U odgovoru na tužbu od 23.ožujka 2020.god. tužena se usprotivila tužbi I tužbenom zahtjevu u cijelosti, predlaže isti odbiti jer tužitelj nema u spornom razdoblju prekovremenih sati.

 

3. U podnesku 6.travnja 2020.god. tužena, između ostalog navodi da je tužitelj tijekom gotovo cijelog utuženog razdoblja radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca, a za rad u turnusima poziva se na propise: Zakon o carinskoj službi (Narodne novine broj 68/13,30/14 i 115/16), Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 112/17 i 12/18), Tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike), te ostali propis: Zakon o državnim službenicima (Narodne novine broj 92/05,107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12- pročišćeni tekst 37/13, 38/13, 1/15, 138/15 i 61/176), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (Narodne novine broj 27/01), te i Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 te 149/09, 61/11, 82/12, 73/13). Uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje se za stvarno određeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka.

 

4. Podneskom od 12.veljače 2021.god. tužitelj navodi da osnovu tužbenog zahtjeva temelji na odredbi čl. 44. KU, da je tužena prilikom obračuna mjesečnih plaća u utuženom razdoblju tužitelju pogrešno utvrđivala broj radnih dana po mjesecima na način da je blagdane, neradne dane i dane Uskrsa, koji su padali od ponedjeljka do petka, na koje dane je tužitelj radio, uračunavala u radne dane na koji način je pogrešno utvrđivala ukupan redovni mjesečni fond radnih sati, a on se dobije da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

 

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora od 5.travnja 2018.god., odgovora tužene na zahtjev tužitelja od 4.srpnja 2018.god., evidencije o korištenju radnog vremena i obračunskih isprava za isplatu plaća, rješenja Ministarstva financija klasa: UP/I-112-02/13-01/206, Ur.broj: 513-02- 5193/1-13-1 od 8.srpnja 2013.god., klasa: UP/I-112-02/17-01/794, Ur.broj: 513-02- 009/08-17-1 od 1.rujna 2017.god., rješenja Ministarstva financija klasa: UP/I-112- 02/12-01/39, Urbroj: 513-02-52-93/1-12-1 od 1.srpnja 2012.god., očitovanje B. J., od 26.lipnja 2018.god., L. Š. od 26.lipnja i 26.srpnja 2018.god., I. R. od 26.lipnja 2018.god., D. T. od 26.lipnja 2018.god., J. U. od 26.lipnja 2018.god., M. A, od 26.lipnja 2018.god., financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Z. C., dipl.oec. od 28.ožujka 2021.god., dok je sud odbio prijedlog tužene radi
izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka predloženih u odgovoru na tužbi i na ročištima, jer iste smatra nepotrebnim i suvišnim, a usmjerenim samo na odugovlačenje postupka i stvaranje bespotrebnih troškova, pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

 

6. Neprijeporno je između parbenih stranaka da je tužitelj zaposlenik tužene i to Područnog carinskog ureda na radnom mjestu carinika, sve prema rješenju o rasporedu na radno mjesto.

7. Između parbenih stranaka prijeporno je je li tuženica pravilno obračunala i isplatila prekovremene sate rada tužitelja koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te koje je tužitelj odradio na blagdane I druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati u utuženom razdoblju. 8. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

 

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovu neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god.

 

10. Naime, u konkretnom slučaju tužitelj, koji radi na radnom mjestu carinika, smatra da mu tužena u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god. nije u cijelosti platila prekovremeni rad koji je ostvarivao u redovnom radu, radeći u smjenskom radu duže od redovne smjene ili turnusa, kao i prekovremeni rad kojeg je ostvarivao radeći na blagdane i na druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, pa je isti dne 5.travnja 2018.god. podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora, koji je tužena odbila smatrajući da tužitelj nije ostvario niti jedan prekovremeni sat koji mu u utuženom razdoblju nije plaćen. Stoga je tužitelj, sukladno odredbi čl. 186.a st.5. ZPP-a podnio tužbu ovom sudu.

 

11. Zakon o državnim službenicima ( Narodne novine broj 49/12 – pročišćeni tekst, 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, dalje: ZDS) plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika. Obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR).

 

12. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/12, 104 /13) u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika I namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad nedjeljom, 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % . Za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni s prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % . Prema st. 2. istog članka navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. istog članka prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Nadalje, prema st. 10. istog članka prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. istog članka redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prema st. 13. istog članka umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana, međutim tužena tijekom postupka ne tvrdi i ne dokazuje da bi tužitelj koristio slobodne dane po osnovu prekovremenog rada u utuženom razdoblju.

 

12.1. Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( Narodne novine broj 89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika I namještenika na jednak način kako to sadrži i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( Narodne novine broj 112/17 i 12/18 ).

 

13. Ovaj sud je mišljenja da u ovom slučaju treba primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, a tuženik je u ovom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati, što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.

 

14. Za istaknuti je da se za državne službenike i namještenike koji rade u smjenama ili u turnusu, prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca, što znači ne i one sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka. Prema tome, redovni mjesečni fond radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati, a koji fond sati uračunava u sebe sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg nesumnjivo proizlazi da je kod tužitelja vršena pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati, što znači da ukoliko u jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ), ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati. Sve to dovodi do zaključka ovog suda da tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav je i tužitelj na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod državnih službenika, konkretno tužitelja evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca, što znači da službenicima, kakav je i tužitelj nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, što znači da u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova Komisija je dala dana 29. travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.

 

15. Radi utvrđenja je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad u utuženom razdoblju u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz  vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo M. G., dipl. oec.

 

16. Sudski vještak Z. C. u svom pisanom nalazu i mišljenju od 28.ožujka.

 

2021.god. navodi kako je tužitelj tijekom utuženog razdoblja radio u turnusu i tuženik mu je uredno isplaćivao odrađene redovne radne sate i naknade za dane blagdana/neradne dane i dane bolovanja, kao i sve pripadajuće dodatke na plaću (rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu i dr.), ali nje utvrdio određene nepravilnosti kod obračuna i isplate prekovremenih sati što je rezultiralo neplaćanjem prekovremenih sati. Broj neplaćenih prekovremenih sati u utuženom razdoblju iznosi 301, od čega 157 sati treba uvećati u punom iznosu za 150 %, te 144 sata koje treba uvećati za 50 %; iznos neplaćenih prekovremenih sati u utuženom razdoblju iznosi po osnovu sati koji tužitelju nisu obračunati ni isplaćeni ukupno 8.660,51 kn , a po osnovu onih sati koji su tužitelju isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad u iznosu od 2.520,36 kn, sveukupno 11.180,87 kn.

 

17. Tužitelj je sukladno nalazu i mišljenju vještaka C. specificirao tužbeni zahtjev na način da od tužene na ime razlike plaće za utuženo razdoblje potražuje isplatu iznosa od 11.180,87 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, dok tužena ne prigovora vještačenju vještaka C., već i dalje osporava osnovu I visinu tužbenog zahtjeva.

 

18. Imajući u vidu vještačenje vještaka Z. ., koje vještačenje je sud prihvatio kao stručno, objektivno, jasno obrazloženo i dano u skladu s pravilima struke i znanosti, a iz kojeg nesumnjivo proizlazi da bi tužitelja po osnovu prekovremenog rada za razdoblje od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god. pripadao bruto iznos od 11.180,87 kn, to je sud tužitelju i dosudio za utuženo razdoblje zatraženi iznos od 11.180,87 kn a kao u točki I izreke presude. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate, a u smislu odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Naime, u skladu s odredbom čl. 45. st. 1. i 2., te čl. 14. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine" 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13.,125/13., 148/13., 83/14., 143/14., 136/15, dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Dakle, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate do tada ne obračunavaju. Glede tijeka zatezne kamate za istaknuti je odredbu čl. 84. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09., 61/11. i 73/13.) i čl. 92. st. 3 Zakonom o radu ("Narodne novine" br., 93/14. i 127/17.) koje istovjetno propisuju da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, a što ovdje nije slučaj. Dakle, tužena je pala u zakašnjenje tek protekom 15-og dana u idućem mjesecu pa se kamate na plaću i naknadu plaće mogu odrediti tek od 16-og dana u idućem mjesecu, do isplate, a kako je to i tužitelj zatražio.

 

 

19. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje ZPP). Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, to je istome priznat trošak u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te priloženom popisu troška, i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 100 bodova, za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje po punomoćniku na ročištima od 18.veljače i 6.svibnja 2021.god. po 100 bodova, za pristup ročištu za objavu presude 50 bodova, za sastav podnesaka od 12.veljače i 6.svibnja 2021.god. po 100 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 5.750,00 kn, uvećano za PDV (iznos od 1.437.50 kn) i trošak vještačenja u iznosu od 2.000,00 kn daje sveukupan iznos od 9.187,50 kn, dok je za više zatraženo, za iznos od 2.187,50 kn, tužitelj odbijen u svom zahtjevu. Na dosuđeni iznos, tužitelju su priznate i zakonske zatezne kamate počev od 17.rujna 2021.god., kao dana presuđenja, pa do isplate (točka II izreke presude). Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podneska od 30.travnja 2021.god., budući da navedenog podneska nema u spisu.

 

U Splitu, 17. rujna 2021.godine

 

 

                                                                                                                S u t k i n j a

 

                                                                                                  Katica Bojčić Vidović, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba
Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15
dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja
-pun. tužene