REPUBLIKA HRVATSKA Pr-435/19

OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac
S P L I T

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja N. Đ. OIB:
kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv
tužene Republike Hrvatske, Ministarstva, OIB:…, koju zastupa
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon
održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 6. svibnja 2021. god. u
nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice zz tužene, dne 17.rujna

2021. godine,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženici REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, Zagreb, OIB:
…da tužitelju N. Đ. OIB: .. na
ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 10.855,73 kn bruto zajedno sa zakonskom
zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 210,26 kn od 16.04.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 1.330,65 kn od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 385,69 kn od 16.08.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 705,65 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 1.157,08 kn od 16.11.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 605,93 kn od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

2

Pr-435/19

- 212,17 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 848,68 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 193,72 kn od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 405,05 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 222,78 kn od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 212,55 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 406,88 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 194,59 kn od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 106,56 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 852,50 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 213,13 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 291,89 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 356,65 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 214,08 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 204,35 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 458,56 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 199,73 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 170,59 kn od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 696,01 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

po stopi propisanoj čl.29 Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem
eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po
prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove parbenog
postupka u iznosu od 10.125,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama počevši od

17.rujna 2021.god. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita
odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima

3

Pr-435/19

izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 14.lipnja 2019. god. podnio pred ovim sudom tužbu protiv tužene
radi isplate. U tužbi se navodi da je tužitelj zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog
carinskog ureda S., na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o
rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018.
tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od
ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od
8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u
turnusu) i u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom
mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne
dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima
u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama
važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih
Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tužene
određeno je što se smatra prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki
sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom.
Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama
ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je
tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od
dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond
radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog
tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem
mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Navodi se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na
dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do
petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog
rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tužene kao i svaki sat rada dulji od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženici sa zahtjevom za mirno
rješenje spora, ali je isti dopisom odbijen u cijelosti. Temeljem prednjeg, tužitelj
predlaže donošenje presude kojom će se obvezati tužena isplatiti tužitelju, a nakon
konačno preciziranog tužbenog zahtjeva u podnesku od 6.travnja 2021.god., iznos
od 10.855,73 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini
mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate (izuzev zateznih kamata na iznos poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak), sve uz potraživanje troškova postupka sa
zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 27.studenoga 2020. god. tuženica predlaže odbaciti
tužbu zato što u zahtjevu za mirno rješenje spora od 5.travnja 2018.god. ne postoji
objektivni identitet zahtjeva iz postupka mirnog rješenja spora i tužbe, da je tužitelj
podnio stupnjevitu tužbu bez da su za to ispunjeni uvjeti. Podredno, tužena se protivi
tužbenom zahtjevu jer tužitelju ne pripada naknada na ime ostvarenog
prekovremenog rada kroz utuženo razdoblje, da je između tužitelja i rukovoditelja
službi u spornom razdoblju postignut je dogovor prema kojem je tužitelj za sate u

4

Pr-435/19

mjesecu kada je radio više od mjesečnog fonda radnih sati koristio u narednom
mjesecu na način da je radio manje od mjesečnog fonda radnih sati, odnosno
kompenzirao sate od prethodnog mjeseca.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje
spora od 5.travnja 2018.god., odgovora tužene na zahtjev tužitelja od 3.srpnja

2018.god., specifikacije obračuna prekovremenih sati, evidencije o korištenju radnog
vremena i obračunskih isprava za isplatu plaća 17-139 spisa), financijskim
vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstveno-financijske poslove
D. K., dipl.oec. od 25.ožujka 2021.god., dok je sud odbio prijedlog tužene
za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka predloženih u odgovoru na tužbu, sve
kao suvišan i nepotreban dokaz pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog
dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog
postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka da je tužitelj zaposlenik tužene i to
Područnog carinskog ureda na radnom mjestu carinika, sve prema rješenju o
rasporedu na radno mjesto.

5. Između parbenih stranaka prijeporno je je li tuženica pravilno obračunala i isplatila
prekovremene sate rada tužitelja koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže
od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te koje je tužitelj odradio na blagdane i
druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman
prekovremenih sati u utuženom razdoblju.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovu neplaćenih
prekovremenih sati u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god.

8. Naime, u konkretnom slučaju tužitelj, koji radi na radnom mjestu carinika, smatra
da mu tužena u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god. nije u
cijelosti platila prekovremeni rad koji je ostvarivao u redovnom radu, radeći u
smjenskom radu duže od redovne smjene ili turnusa, kao i prekovremeni rad kojeg
je ostvarivao radeći na blagdane i na druge neradne dane koji su padali od
ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, pa je isti dne 5.travnja 2018.god. podnio
tuženici zahtjev za mirno rješenje spora, koji je tužena odbila dopisom od 3.srpnja

2018.god. jer u utuženom razdoblju nije odradio prekovremene sate koji mu nisu
plaćeni.

9. Međutim, tužena predlaže odbaciti tužbu jer ne postoji objektivni identitet zahtjeva iz postupka mirnog rješenja spora i tužbe.

10. Naime, člankom 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj
53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08.,
57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje ZPP) propisano je da osoba koja namjerava
podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti
sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno
nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv

5

Pr-435/19

Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok
za podnošenje tužbe.

10.1. Iz zahtjeva za mirno rješenje spora od 5.travnja 2018.god. proizlazi da se
tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe obratio Općinskom državnom odvjetništvu
u Splitu radi mirnog rješenja spora glede isplate razlike plaće, za neplaćeni, a
ostvareni prekovremeni rad za razdoblje od 20.ožujka 2013.god. 5.travnja 2018.god.,
tražeći za to razdoblje paušalni iznos od 50.000,00 kn. Tužena je u odgovoru na
zahtjev za mirno rješenje spora od 3.srpnja 2018.god. odbila zahtjev navodeći da
tužitelj nije ostvario prekovremene sate u utuženom razdoblju koji mu nisu plaćeni.

10.2. Po ocjeni ovog suda ispunjena je pretpostavka iz čl. 186.a st.1. ZPP-a pa je tužba dopuštena, te se prigovori tužene u tom smislu ukazuju neosnovanim.

11. Zakon o državnim službenicima ( Narodne novine broj 49/12 – pročišćeni tekst,
150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, dalje: ZDS) plaću i druga materijalna prava državnih
službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju
pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga
prava državnih službenika. Obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl.

86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR).

12. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Narodne novine
broj 89/12, 104 /13) u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i
namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad
subotom, 35 % za rad nedjeljom, 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili
namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima
pravo na plaću uvećanu za 150 % . Za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili
namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj
smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni s prekidom dužinom od 90 minuta
uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % . Prema
st. 2. istog članka navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za
rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. istog članka prekovremenim radom,
kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do
petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili
nedjeljom. Nadalje, prema st. 10. istog članka prekovremenim radom, kada je rad
službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat
rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. istog članka
redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u
tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu
pomnoži s 8 sati. Prema st. 13. istog članka umjesto uvećanja osnovne plaće po
osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više
slobodnih radnih dana, međutim tužena tijekom postupka ne tvrdi i ne dokazuje da bi
tužitelj koristio slobodne dane po osnovu prekovremenog rada u utuženom razdoblju
(iako je dopisima od 20.srpnja 2015.g. i 23.studenoga 2016.god. tražio korištenje 1
slobodnog radnog dana zbog 8 ostvarenog viška sati).

12.1. Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (
Narodne novine broj 89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i
namještenika na jednak način kako to sadrži i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike ( Narodne novine broj 112/17 i 12/18 ).

6

Pr-435/19

13. Ovaj sud je mišljenja da u ovom slučaju treba primijeniti obračun fonda radnih
sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja
broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada
odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u
tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan (koji je u
konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da
blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, a tuženik je u
ovom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a
ne mjesečnog fonda radnih sati, što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12.
KU.

14. Za istaknuti je da se za državne službenike i namještenike koji rade u smjenama
ili u turnusu, prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane
pojedinog mjeseca, što znači ne i one sate koji padaju u neradne dane od
ponedjeljka do petka. Prema tome, redovni mjesečni fond radnih sati je u svakom
slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati, a koji fond sati uračunava u
sebe sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti neradni
dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg nesumnjivo proizlazi da je kod
tužitelja vršena pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati
morali biti obračunavani prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način
da mu je prekovremeni rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati,
što znači da ukoliko u jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od
ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati (
jer je dan neradni ), ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada plaće, tj. ulaze u
redovni mjesečni fond sati. Sve to dovodi do zaključka ovog suda da tužena nije
evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav je i tužitelj
( radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod državnih
službenika, konkretno tužitelja evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom
mjesečnom fondu radnih sati tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane
pojedinog mjeseca, što znači da službenicima, kakav je i tužitelj nije bio evidentiran
sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih Kolektivnih ugovora. U prilog
tome ide i tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. g. iz
kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na
način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni
mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se
broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, što znači da u taj fond ne ulaze
blagdani i neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova Komisija je dala
dana 29. travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.

15. Radi utvrđenja je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni
rad u utuženom razdoblju u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz
vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za knjigovodstveno-financijske poslove
D. K., dipl. oec.

16. Sudski vještak D. K. u svom pisanom nalazu i mišljenju od 25.ožujka

2021.god. navodi kako je uvidom u obračunske listiće plaće tužitelja, te evidenciju o
korištenju radnog vremena utvrdio da tužitelju u pojedinim mjesecima nije vršen

7

Pr-435/19

obračun plaće za sve odrađene sate prekovremenog rada, da su dodaci za rad
subotom, nedjeljom i blagdanom, kao i noću uredno plaćeni, ali postoji osnova
plaćanja prekovremenih sati iznad mjesečnog fonda radnih sati. Obračun broja
neplaćenih sati prekovremenog rada i visina naknade za neplaćeni prekovremeni rad
prikazao je u koloni broj 16., Tablici broj 1. koja je prilog vještačenja, a sve sukladno
čl. 44. KU-a. Mišljenje je vještaka da tužitelju u razdoblju od 20.ožujka 2013.god. do

5.travnja 2018.god. nisu obračunati i isplaćeni sati prekovremenog rada u ukupno
bruto iznosu od 10.855,73 kn ili po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 16.
Tablice 1, koja je prilog vještačenja.

17. Tužitelj je sukladno nalazu i mišljenju vještaka K. specificirao tužbeni
zahtjev na način da od tužene na ime razlike plaće za utuženo razdoblje potražuje
isplatu iznosa od 10.855,73 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, dok
tužena u podnesku od 23.travnja 2021.god. navodi kako nema primjedbi na
vještačenje vještaka K., ali se protivi uređenom tužbenom zahtjevu osporavajući
i dalje pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva

18. Imajući u vidu vještačenje vještaka D. K., koje vještačenje je sud
prihvatio kao stručno, objektivno, jasno obrazloženo i dano u skladu s pravilima
struke i znanosti, a iz kojeg nesumnjivo proizlazi da bi tužitelja po osnovu
prekovremenog rada za razdoblje od 20.ožujka 2013.god. do 5.travnja 2018.god.
pripadao bruto iznos od 10.855,73 kn, to je sud tužitelju dosudio za utuženo
razdoblje ukupan iznos od 10.855,73 kn, a kao u točki I izreke presude. Na
dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate, a u smislu odredbi čl. 29.
Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.
i 29/18., dalje ZOO), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak. Naime, u skladu s odredbom čl. 45. st. 1. i 2., te čl. 14. Zakona
o porezu na dohodak („Narodne novine" 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12.,
144/12., 120/13.,125/13., 148/13., 83/14., 143/14., 136/15, dalje: ZPD) predujam
poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac isplatitelj primitka
iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema
propisima koji važe na dan isplate. Dakle, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji
čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do
trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na
dohodak pa se na te iznose zatezne kamate do tada ne obračunavaju. Glede tijeka
zatezne kamate za istaknuti je odredbu čl. 84. st. 3. Zakona o radu ("Narodne
novine" br. 149/09., 61/11. i 73/13.) i čl. 92. st. 3 Zakonom o radu ("Narodne novine"
br., 93/14. i 127/17.) koje istovjetno propisuju da se plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, ako
kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, a što ovdje nije
slučaj. Dakle, tužena je pala u zakašnjenje tek protekom 15-og dana u idućem
mjesecu pa se kamate na plaću i naknadu plaće mogu odrediti tek od 16-og dana u
idućem mjesecu, do isplate, a kako je to i tužitelj zatražio.

19. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona
o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01.,
117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje ZPP), pa
je tužitelju, a u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te
priloženom popisu troška, priznat sljedeći trošak: za sastav zahtjeva za mirno

8

Pr-435/19

rješenje spora 100 bodova, za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje po
punomoćniku na ročištima od 18.veljače i 6.svibnja 2021.god. po 100 bodova, za
pristup ročištu za objavu presude 50 bodova, za sastav podnesaka od 12.veljače i

6.travnja 2021.god. po 100 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn
iznosi 6.500,00 kn, uvećano za PDV (iznos od 1.625,00 kn) i trošak vještačenja u
iznosu od 2.000,00 kn daje sveukupan iznos od 10.125,00 kn. Na dosuđeni iznos,
tužitelju su priznate i zakonske zatezne kamate počev od 17.rujna 2021.god., kao
dana presuđenja, pa do isplate (točka II izreke presude).

U Splitu, 17.rujna 2021.godine

S U T K I N J A

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba
Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15
dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja
-pun. tužene