Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž R-831/2021-3


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

Poslovni broj: R-831/2021-2

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Andrei Boras-Ivanišević, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila sudska savjetnica Helena Silić Ivanković, u pravnoj stvari tužiteljice J. R., OIB: ..., iz K. G., koju zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženog Bolnice, S. OIB: ..., S., kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju B. D., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-2356/2021 od 20. svibnja 2021., 17. rujna 2021.

 

p r e s u d i o j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-2356/2021 od 20. svibnja 2021. u pobijanom dosuđujućem dijelu pod točkom I. izreke te u dijelu pod točkom II. izreke.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 7.011,76 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama (izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u dosuđenom bruto iznosu), a koje na pojedine mjesečne iznose teku kako je to pobliže naznačeno u izreci, dok je zahtjev tužiteljice za isplatu više zatraženog iznosa od 395,41 kuna odbijen kao neosnovan (točka I. izreke). Također, naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.281,25 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od presuđenja do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude u dosuđujućem dijelu žali se tuženik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a koji su žalbeni razlozi predviđeni odredbom članka 353. stavka 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP-a), predlažući ovom sudu preinaku sukladno žalbenim navodima.

2.1. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu tuženika.

2.2. Žalba tuženika nije osnovana.

3. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 7.011,76 kuna na ime razlike u plaći od 1. siječnja 2016. do 31. listopada 2017., konkretno razlike između obračuna po osnovici 5.108,84 kuna po kojoj su plaće obračunavane i osnovice od 5.415,37 kuna po kojoj da su trebale biti obračunavane zajedno sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

4. U konkretnom slučaju, s obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti u smislu odredbe članka 458. stavka 1. ZPP-a, radi čega se presuda može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. tog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. toč. 3. tog Zakona te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, sve sukladno odredbi članka 467. stavka 1. ZPP-a.

5. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda, a koje je utvrđenje ovaj drugostupanjski sud dužan respektirati s obzirom da se radi o sporu male vrijednosti proizlazi:

- da je tužiteljica u predmetnom bila zaposlenica tuženika,

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi (dalje: Sindikati) 23. studenog 2006. sklopili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (u daljnjem tekstu: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% posto u 2007., 2008. i 2009. i njihova primjena od 1. siječnja svake godine;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati sklopili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu, a kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kuna bruto, time da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a,

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja),

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 27. studenog 2015. DSZ RH objavio priopćenje za javnost iz kojeg je vidljivo da je u drugom tromjesečju BDP realno veći za 1,2% dok je BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka,

- da je u predmetnom razdoblju bio na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 141/12.; dalje: TKU),

- da je tuženik kroz predmetno razdoblje isplaćivao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn (osnovica iz 2008.);

- da razlika između obračuna po osnovici 5.108,84 kuna po kojoj su plaće obračunavane i osnovice od 5.415,37 kuna po kojoj da su trebale biti obračunavane za predmetno razdoblje iznosi 7.011,76 bruto.

6. Na temelju svega ovdje u bitnome navedenog, sud prvog stupnja je odlučio kao u izreci, obrazlažući svoju odluku time da Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ima/ju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09. i 124/09.) na što da upućuje i odredba članka 51. stavka 4. TKU-a kojom je ugovoreno da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima i da su Vlada RH i sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5., a u vezi s člankom VII. stavkom 1. Izmjena Dodatka Sporazumu prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što da proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka.

7. Odluku prvostupanjskog suda ovaj drugostupanjski sud u pobijanom dijelu prihvaća, a sve iz razloga kako slijedi.

8. Žalbeni navodi tuženika kojima osporava prvostupanjsku presudu zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja nisu ni razmatrani, jer kao što je već naprijed navedeno, u sporu male vrijednosti, kakav je i predmetni, žalba protiv presude ili rješenja kojima se završava spor može se podnijeti samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. tog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. toč. 3. i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno ne može se podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, niti relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

9. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

10. Naime, u predmetnom razdoblju, bio je na snazi TKU, kojeg su sklopili Vlada Republike Hrvatske i 6 Sindikata (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske).

10.1. Odredbom članka 51. TKU-a propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću (stavak 1.), da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.), da su dodaci na osnovnu plaću stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća (stavak 3.), da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima (stavak 4.).

10.2. Iz Sporazuma sa izmjenama i dopunama proizlazi:

- da će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećane osnovice utvrđene člankom 2. Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećani obujam i složenost posla (od 1. kolovoza 2007. za 2%, 1. srpnja 2008. za 2,1%, 1. srpnja 2009. za 2,2%, 1. srpnja 2010. za 2,2%, od 1. srpnja 2011. za 2,2%, 1. srpnja 2012. za 2,3% -ugovoreni dodaci se za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine (Sporazum od 25. studenog 2006.),

- da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6% i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine (Sporazum od 23. studenog 2006.),

- da će osnovica za obračun plaće iznositi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja – rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno dva ili više % /mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a – dva uzastopna tromjesečja/ i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama (članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.),

- da se izmjene i dopune iz članka III. smatraju ugovorom na određeno vrijeme (5 godina) i da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenu roka trajanja predmetnih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu do zaključno 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a za manji 3% (članak XI. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.), odnosno da je ugovorena produžena primjena do siječnja,

- da je Izmjenom i dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. prihvaćenoj u formi Arbitražne odluke 7. prosinca 2011., izmijenjen članak III. na način da je ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 2% ili više, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjena i dopunama,

- da je u članku IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. ugovoren način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena i Dopuna Sporazuma, ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečnih osnova bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008.;

- da je člankom V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema člancima II. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, Vlada Republike Hrvatske obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećavati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećano za 1,5%. 10.3. Nije sporno da je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 6. stavka 2. i članka 7. stavka 1. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01.), Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine", broj: 25/13.) umanjila koeficijente za 3% (sa 1,25 na 1,2125).

10.4. S obzirom na navedeno i ovaj sud je shvaćanja da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. i one prihvaćene u formi Arbitražne odluke imaju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbi članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“, broj 39/2009. i 124/2009.) na temelju kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi i odredbom članka 51. stavkom 4. TKU, kojim je ugovorena primjena Dodatka Sporazumu sa svim izmjenama i dopunama.

10.5. U prilog istom zaključku ide i činjenica da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. istih Izmjena ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016.

10.6. Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tuženika o ništetnosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011. s obzirom da izmjene kolektivnih ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora i da pojedini sindikati protivno zakonu ne smiju biti isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora te da okolnosti za povećanje plaće nisu nastupile s obzirom na ugovoreno vrijeme trajanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

10.7. Osim toga, niti jedan od potpisnika, a ni samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske koji je sudjelovao u sklapanju TKU i parafirao Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, u zakonom predviđenim postupku nije osporavao valjanost TKU, a niti Izmjene i dopunu Dodatka Sporazuma u proceduralnom smislu.

10.8. Nadalje, kako iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. nije bilo negativnog rasta BDP-a već naprotiv da je BDP neprekinuto rastao, odnosno da u razdobljima opisanim u člancima III. – V. nije zabilježen negativan rast BDP-a, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tuženika da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu s tim više što se ta odredba ne odnosi na povrat osnovice iz članka III., već isključivo na usklađivanje iz članka IV. i V. i što je namjera Vlade Republike Hrvatske bila vraćanje osnovice na razinu iz 2009., odnosno na iznos od 5.415,37 kuna.

10.9. Naime, odgoda uskladbe dvanaest kvartala je konzumirana člankom IV. stavkom 5. i na temelju Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., kojim je ugovoreno da je Vlada Republike Hrvatske u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu od 1. travnja 2013. nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., što znači da je tuženik od 1. siječnja 2016. bio dužan tužiteljici obračunati i i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn.

10.10. Prema tome, kako su za predmetno razdoblje bili ispunjeni uvjeti iz odredbe članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu kojim je određeno da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna, kada rast realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno bude prosječno 2% ili više, te kako razlika između obračuna po osnovici od 5.415,37 kn i isplaćene bruto plaće u spornom razdoblju iznosi 7.011,76 kuna s mjesečnim iznosima navedenim u stavku prvom izreke, to je pravilno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kad je naložio tuženiku isplatu spornog iznosa tužiteljici sa pripadajućim zateznim kamatama, čiju visinu tuženik ni ne osporava.

11. Odluka o troškovima postupka je pravilna iako pogrešno utemeljena na odredbi članka 154. stavka 1. umjesto na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP-a.

12. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

 

Split, 17. rujna 2021.

Sutkinja:

Andrea Boras Ivanišević, v. r.

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu