Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1                Poslovni broj: 11 Us l-499/2021-11

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 11 Us l-499/2021-11

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja J. M. iz N., H., V. K. 13a, kojeg zastupa opunomoćenik Ž. M., odvjetnik u R., K. 6, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi izvršenja rješenja o uklanjanju izricanjem novčane kazne, 16. rujna 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-12-21-10/VŽ od 26. ožujka 2021.

 

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-12-21-10/VŽ od 26. ožujka 2021. pod toč. 1. izreke utvrđeno je da je rješenje KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-13/5-20-07/VŽ od 22. listopada 2020. kojim se investitoru, ovdje tužitelju, naređeno da u roku od 120 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni nadogradnju tlocrtne veličine 2,70x2,80 m natkrivenu jednostrešnim krovištem s krovnim prozorom koja je izvedena u razini parapeta trećeg kata susjednog objekta na k.č. k.o. C., koje je bez konzervatorskih uvjeta i akta kojim se odobrava građenje izgrađeno na k.č. .. k.o. C., postalo izvršno dana 28. listopada 2020. Toč. 2. izreke istog rješenja nadalje je utvrđeno da tužitelj navedenu gradnju nije uklonio, dok je točkama 3., 4., 5. i 6. određeno da se investitor na izvršenje prisiljava novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kn, koju je dužan platiti u roku od osam dana, te je upozoren da će se ukoliko građevinu ne ukloni, na izvršenje prisiljavati novim novčanim kaznama te da će se izvršenje novčanih obveza provesti sudskim putem u slučaju da ne postupi po prethodnom.

 

              2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu kojom osporava zakonitost predmetnog tuženikovog rješenja ističući kako nije mogao u zadanim rokovima postupiti po rješenju od 22. listopada 2020. iz sljedećih razloga: - nalog iz rješenja tuženika od 22. listopada 2020. je neprovediv jer tužitelj nije izveo nadogradnju opisa kao u izreci tog rješenja te je stoga nemoguće izvršiti nalog tuženog tijela, a da se ne ukloni dio starog zaštićenog krovišta, - radi utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja i donošenja zakonite odluke, svakako je bio induciran pregled objekta s unutrašnje strane čime bi osnovno rješenje od 22. listopada 2020. zasigurno bilo drugačije, - kako su svi radovi bili u cijelosti okončani nije bila potrebna nikakva hitnoća rješavanja ovog predmeta koja bi opravdala donošenje rješenja bez poštivanja prava tužitelja, - tužitelj je državljanin Nizozemske gdje i živi, otac je troje maloljetne djece, te usred pandemije Covida 19, koja još uvijek traje nije mogao napuštati zemlju a da pri tom ne dovede u opasnost svoje te zdravlje svoje obitelji, kao niti zbog egzistencijalnih razloga u vidu gubitka posla radi napuštanja zemlje i predviđene izolacije prilikom izlaska i potom ulaska u matičnu zemlju. Tužitelj je, za izvođenje prijepornih radova koji nisu predstavljali nadogradnju, telefonskim putem i elektronskom poštom angažirao izvođača da ukloni istrunulo krovište i stare grede, koje je bilo nužno otkloniti i zamijeniti ih novim, kako se ne bi uslijed daljnjeg propadanja doveli u opasnost životi i zdravlje ljudi, okoliš te susjedne građevine. Tužitelj iz prethodno navedenih razloga nije mogao aktivno sudjelovati u upravnom postupku u kojem su donesena rješenja koja se pobijaju pred upravnim sudom, stoga postupanje tuženog tijela nema svoje opravdanje u hitnom postupanju izricanja bilo koje, a kamoli ovako rigorozne novčane kazne, koju tužitelj nije u mogućnosti podmiriti, a da time ne ugrozi egzistenciju sebe i svoje obitelji. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom predloženo je poništiti osporeno rješenje tuženika te obustaviti upravni postupak, podredno poništiti rješenje tuženika te predmet vratiti istome na ponovni postupak.

             

              3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda danih u obrazloženju osporenog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev.

             

              4. U ovom sporu održana je rasprava 8. rujna 2021. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika. Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužitelja naveo je kako ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih tijekom ovog postupka kao i postupka poslovnog broja Us I-1429/20, a koji je prethodio ovom postupku i on predstavlja prethodno pitanje o obavezi koja je naložena rješenjem koje se osporava u ovom postupku. Naime, kao što je navedeno u podnesku tužitelja, tužitelj iz opravdanih razloga nije mogao pristupiti izvršenju rješenja od 22. listopada 2020. bez pribave snimke izvedenog stanja potvrđene od nadležnog tijela kojim bi se uredio način uklanjanja sporne tzv. nadogradnje jer bi u protivnom svako postupanje protivno tome moglo prouzročiti znatno veću štetu u vidu kako materijalne štete tako i štete prouzročene opasnošću za zdravlje i život ljudi, a postojećim stanjem nije napravljena nikakva šteta niti je došlo do narušavanja objekta u smislu kako to proizlazi iz smjernica nadležnog odjela Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture, gdje se navodi da se prije izvođenja sanacije treba voditi posebna pažnja o zadržavanju i očuvanju izvornih zidova i otvora. Može se zaključiti da bi uspostavom prijašnjeg stanja počinjena šteta mogla višestruko nadmašiti tzv. štetu počinjenu izvedenim radovima. Također, prethodno pitanje predstavlja i činjenica da tužitelj nije mogao bez stručnog nalaza izvoditi bilo kakve radove, a osobe ovlaštene za davanje mišljenje, odnosno izradu snimke izvedenog stanja nisu bile u mogućnosti kako iz osobnih, tako i profesionalnih razloga, pristupiti objektu i izvesti snimku izvedenog stanja, kako je to pojašnjeno i u podnesku tužitelja predanog na današnjoj raspravi. Tužitelju je poznato da postoji praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske vezano za izvršavanje ovakve vrste akata, ali treba imati na umu svaku pojedinačnu situaciju i praksu Europskog suda za ljudska prava gdje je u više navrata istaknuto kako domaći sudovi pristupaju primjeni strogog formaliteta nad stvarnim činjeničnim stanjem i pravima stranaka koja ta prava pokušavaju ostvariti pa slijedom navedenog se predlaže sudu da uzme u obzir sve ovdje navedene činjenice i razloge i utvrdi kako su na strani tužitelja postojale opravdane okolnosti i razlozi radi kojih nije mogao pristupiti izvršenju rješenja koje se pobija ovom tužbom.

 

              5. Sud je proveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora kao i u spisu upravnog spora poslovni broj Us I-1429/2020, a predmet kojeg je tužba ovdje tužitelja protiv rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-13-20-07/VŽ od 22. listopada 2020.

             

              6. Sud je odbio u sporu provesti po tužitelju daljnje predložene dokaze (očevidom na licu mjesta te saslušanjem svjedoka) ocijenivši da ti dokazi nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

 

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

8. Prije svega valja navesti da iako je izvršenje dio upravnog postupka, njegova provedba je samostalan procesni stadij koji se pokreće na poseban način (po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke) ako izvršenik dobrovoljno ne postupi prema izvršnom rješenju.

 

9. Odredbom čl. 139. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 49/09, dalje: ZUP) propisano je da ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju, donosi se rješenje o izvršenju u pisanom obliku. Rješenje treba sadržavati vrijeme, mjesto i način izvršenja. Rješenjem se može odrediti dodatni rok za ispunjenje obveze ili odrediti da se obveza ispuni odmah. Rješenje mora sadržavati opomenu o novčanoj kazni i iznos kazne. Kad se izvršenje provodi putem trećih osoba, potrebno je navesti obvezu izvršenika da snosi troškove izvršenja. Žalba protiv rješenja o  izvršenju može se uložiti samo na vrijeme, mjesto i način izvršenja i nema odgodni učinak.

 

10. Slijedom prethodno citirane odredbe, u postupku izvršenja pa tako i u upravnom sporu koji se nastavlja na taj postupak i u kojem se ocjenjuje zakonitost rješenja o izvršenju donesenog u postupku izvršenja, ne može se osporavati zakonitost i pravilnost rješenja koje se izvršava, već se mogu štiti samo ona prava koja stranka ima u postupku izvršenja.

 

11. Dakle, navodi tužitelja koji se tiču zakonitosti rješenja koje se izvršava nisu odlučni za rješenje ovog spora iz razloga što te prigovore tužitelj jedino može isticati u postupku u kojem je doneseno rješenje koje se izvršava odnosno u postupku koji se vodio kod ovog suda pod poslovnim brojem Us I-1429/2020 (u kojem je dana 2. srpnja 2021. donesena presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/832, URBROJ: 443-02-02-13-20-07/VŽ od 22. listopada 2020.), ali ne i u ovom sporu.

 

12. Ovdje valja napomenuti kako nije bilo uvjeta za spajanjem predmetnog upravnog spora s upravnim sporom koji se kod ovoga suda između istih stranaka vodio pod poslovnim brojem Us I-1429/2020 iz razloga što tužitelj u tom sporu ne osporava zakonitost rješenja tuženika koje se osporava u ovome sporu, već zakonitost drugog, različitog upravnog akta, iz kojeg razloga nije bio osnovan prijedlog tužitelja u tužbi za spajanjem tih sporova i provođenjem jedinstvenog postupka.

 

13. Slijedom svega prethodno navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke.

 

14. Prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe nije osnovan.

             

15. Naime, odredbom čl. 26. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano. U st. 2. istog članka propisano je da sud može odlučiti  da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

 

16. Predmetni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni. U odnosu na nastanak teško popravljive štete, ukazuje se kako tužitelj nastanak iste nije ničim dokazao te stoga sud njegov zahtjev nije našao osnovanim, a niti je utvrđivao ispunjenje naredna dva uvjeta.

 

U Rijeci 16. rujna 2021.

             

                                                                                                    Sutkinja

 

                                                                                                Dubravka Zec v.r.

                                                                                                                                                                

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

              Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.

 

 

Dostaviti:

- opunomoćeniku Ž. M., R., K. 6

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu