Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 2572/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2572/2020-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice P. B. iz I., OIB ... , koju zastupa punomoćnica M. B. V. protiv tuženika M. C. iz P., OIB ... , koju zastupa punomoćnik D. S., odvjetnik u P., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj -1929/2019-2 od 9. srpnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli poslovni broj P-901/17 od 4. veljače 2019., u sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2021.

 

r i j e š i o   j e:

 

Dopušta se revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj -1929/2019-2 od 9. srpnja 2020. radi slijedećih pravnih pitanja koja u bitnome glase:

 

1. Da li je strani državljanin sposoban dosjelošću stjecati pravo vlasništva na nekretnini u Republici Hrvatskoj u razdoblju do 1. veljače 2009., kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 146/08), dakle, da li je strani državljanin u razdoblju od 1992. do 1.2.2009. mogao ispuniti zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno može li se takav strani državljanin koji zna da ne može steći pravo vlasništva, pa sudjeluje u zaključenju pravnih poslova o stjecanju prava vlasništva u korist treće osobe, smatrati poštenim posjednikom nekretnine i to kakvoće posjedovanja zakonom određene kao nužne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću?

 

2. Moraju li sudovi u svojoj presudu navesti utvrđenja i razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi odluka o tužbenom zahtjevu, u konkretnom slučaju s osnove dosjelosti, ili u suprotnom čine (apsolutno) bitnu povredu zbog koje se presuda ne može ispitati, odnosno smije li drugostupanjski sud odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu bez da se u obrazloženju očituje na žalbu i žalbene navode tuženika koji su od odlučnog značenja za donošenje zakonite i pravilne odluke?

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik je ovome sudu podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj -1929/2019-2 od 9. srpnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli poslovni broj P-901/17 od 4. veljače 2019., radi pravnih pitanja navedenih u prijedlogu.

 

2. Tužiteljica je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložila isti odbiti kao neosnovan.

 

3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine ,broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH ocijenilo je da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. druga ZPP radi pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja. Naime, u odnosu na prvo postavljeno pitanje valja reći da je riječ o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora, o kojemu nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa drugostupanjskih sudova u odnosu na naznačeno pitanje nije jedinstvena, što proizlazi iz dostavljene odluke Županijskog suda u Puli -502/15-4 od 22. veljače 2016. Ovaj revizijski sud dopustio je reviziju i u odnosu na četvrto postavljeno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije jer je riječ o pravnom pitanju koje je važno za rješenje ovoga spora i o kojemu odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda izražene u odluci poslovni broj Rev 1402/19 od 16. travnja 2019.

 

4. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci i dopustiti reviziju.

 

5. Revizija nije dopuštena u odnosu na drugo i treće postavljeno pitanje jer u istima tuženik polazi od pogrešnog shvaćanja da je drugostupanjski sud svoju odluku temeljio na drugačijem činjeničnom osnovu od onog na temelju kojeg je sudio prvostupanjski sud, odnosno da je utvrđivao činjenice koje nisu bile dio tužbene osnove.

 

Zagreb, 15. rujna 2021.

 

                            Predsjednik vijeća:

              Željko Glušić, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu