- 1 -              Revd 3726/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3726/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice B. C., OIB …, II-tužitelja M. C., OIB …, oboje iz S., III-tužiteljice M. B., OIB …, iz S., IV-tužiteljice P. C., OIB …, iz Z., V-tužiteljice K. C., OIB …, iz S., VI-tužiteljice I. F., OIB …, iz S., VII-tužiteljice A. F., OIB …, iz S., VIII-tužiteljice Š. K., OIB …, iz S. i IX-tužiteljice A. T., OIB … iz S., svi zastupani po odvjetnici V. K. iz Z., protiv I-tužene Republike Hrvatske, OIB …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu iz Z., Stalna služba u S. i II-tužene H. autoceste d.o.o., OIB …, iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima I do IX-tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-780/2019-4 od 14. rujna 2020. koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž-780/2019-6 od 15. travnja 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-443/2019-74 od 3. lipnja 2019., u sjednici održanoj 15. rujna 2015.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlozi za dopuštenje revizije I do IX-tužitelja, I-tužene i II-tužene odbacuju se.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda drugog stupnja tužiteljima su dosuđeni iznosi na ime naknade štete zbog smanjenja vrijednosti njihove nekretnine koju su solidarno uz naknadu parničnih troškova dužni naknaditi I i II-tuženi.

 

2. Protiv presude suda prijedloge za dopuštenje revizije podnose tužitelji i obje tuženice.

 

3. U prijedlozima ističu da o pitanjima koja postavljaju ovisi odluka u ovom sporu te da se radi o pitanjima važnim za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

 

4. Tužitelji u prijedlogu postavljaju pitanja i to:

 

              „Da li sud pogrešno primjenjuje materijalno pravo kada - arbitrarno preračunava koeficijente:

              - za preračunavanje utjecaja buke na vrijednost nekretnina

              - za umanjenje kvalitete stanovanja

koji su inače propisani Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN-105/15), iako za takav pravni pristup sukladno tome propisu-Pravilniku nema uporišta?“

 

5. Prvotužena u prijedlogu postavlja procesnopravna pitanja i to:

 

              „1. Da li odustanak od dijela tužbenog zahtjeva, odnosno smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja tužiteljev neuspjeh u sporu?

 

2. Na koji se način obračunava i odmjerava parnični trošak stranaka u predmetima u kojima je prvostupanjska presuda donesena prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19), u slučaju kada se vrijednost predmeta spora mijenjala tijekom postupka, odnosno da li se u tom slučaju visina parničnih troškova utvrđuje glede svake poduzete parnične radnje prema vrijednosti predmeta spora u trenutku njezinog poduzimanja, a razmjerno ostvarenom uspjehu stranaka ili prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva?

 

3. Predstavlja li pogrešnu primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a posljedično tome i pogrešnu primjenu čl. 154. Zakona o parničnom postupku, okolnost da je sud za poduzimanje istih parničnih radnji – zastupanje na ročištima na kojima su prisustvovali zastupnici obiju strana u postupku, jednoj stranci dosudio trošak po Tbr. 9/1 Tarife, a drugoj stranci po Tbr. 9/2 Tarife, iako je i druga stranka za poduzimanje tih radnji potraživala troškove postupka u punom iznosu?“

 

6. Drugotužena u prijedlogu postavlja materijalnopravna i procesnopravna pitanja i to:

 

„Temeljem kojih odredbi Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90), odnosno kojih kriterija iz priloga priloženih navedenom Pravilniku, treba cijeniti je li buka koja dolazi s autoceste do objekata u stambenom naselju prelazi dopuštene vrijednosti ?

 

Ukoliko se tužbenim zahtjevom zahtijeva naknada prekomjerne štete na nekretninama tužitelja zbog utjecaja buke s autoceste, treba li se procjena umanjenja vrijednosti nekretnina vršiti samo temeljem kriterija iz Priloga 6. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15) „Utjecaj buke na vrijednost nekretnine (za ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru)“ ili se tako procijenjenom umanjenju vrijednosti nekretnine treba dodati i umanjenje izračunato temeljem koeficijenata iz Priloga 5. istog Pravilnika „Koeficijent povoljnosti stambenog prostora u višestambenoj zgradi“?

 

Ukoliko se tužbenim zahtjevom zahtijeva naknada prekomjerne štete na nekretninama tužitelja zbog utjecaja buke s autoceste, je li presudom kojom se uz naknadu na ime umanjenja vrijednosti nekretnine zbog štetnog utjecaja buke dosudi i naknada štete na ime umanjenja kvalitete stanovanja prekoračen tužbeni zahtjev i počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. Zakona o parničnom postupku?“

 

7. Na prijedloge nije odgovoreno.

 

8. Prijedlozi za dopuštenje revizije nisu dopušteni.

 

9. Glede prvog pitanja koje postavljaju tužitelji, u reviziji se ne navode razlozi važnosti tog pitanja pa time prijedlog u tom dijelu ne udovoljava uvjetima iz čl. 387. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) jer nisu određeno navedeni razlozi važnosti tog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a.

 

10. Drugo pitanje koje postavljaju tužitelji tako je uopćeno postavljeno da se niti ne može smatrati pitanjem u smislu već citiranih odredbi ZPP-a.

 

11. Glede pitanja I-tužene, koje se odnose na odluku o troškovima postupka, radi se o pitanjima koja ovise o konkretnim okolnostima svakog konkretnog slučaja i procesnim radnjama stranaka, pa se stoga ne može raditi o pitanjima koja imaju opće značenje za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, to tim prije što je sud troškove odmjeravao sukladno uspjehu u sporu svake od stranaka vodeći računa o kretanju vrijednosti predmeta spora tijekom parnice.

 

12. Pitanja koja postavlja II-tuženik nisu potkrepljena određenim razlozima važnosti i odgovor na njih ovisi o konkretnim i specifičnim okolnostima svakog pojedinog spora pa stoga također ne udovoljavaju zahtjevima iz citiranih odredbi Zakona o parničnom postupku.

 

13. S obzirom na sve izloženo valjalo je prijedloge za dopuštenje revizije odbaciti jer nisu dopušteni u smislu odredbe čl. 392. st. 6. ZPP-a.

 

Zagreb, 15. rujna 2021.