Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3865/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. B. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku A. C., odvjetniku u Z., protiv tuženika E. o. d.d., Z., OIB ..., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva G. i p. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-381/2019-3 od 3. veljače 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-143/2014-75 od 23. siječnja 2019., u sjednici održanoj 14. rujna 2021.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-381/2019-3 od 3. veljače 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-143/2014-75 od 23. siječnja 2019.
2. Tužitelj na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena dva materijalnopravna pitanja i to:
"1. Kada je šteta prouzročena pogonom dvaju motornih vozila, snose li vlasnici vozila (korisnici) štetu za svaki oblik svoje krivnje samostalno (jedna ne isključuje i/ili umanjuje drugu) bez obzira da li su protiv nekog od njih vođeni drugi postupci utvrđivanja prekršajne i/ili kaznene odgovornosti osnovom mjerodavnog zakona i ukupnih okolnosti imajući u vidu pravna shvaćanja revizijskog suda zauzeta u presudama Vrhovnog suda RH broj Rev-422/91-2 od 13.07.1993. god., Rev-431/02-2 od 10.06.2003. god., Rev-108/10-2 od 21.07.2010. god.
2. Kada se umanjuje obveza naknade štete osnovom čl. 1092. i čl. 1106. Zakona o obveznim odnosima posljedicom obostrane krivnje vlasnika (korisnika) motornih vozila prosuđuje li se njihova odgovornost i/ili doprinos, a u smislu čl. 1045. i čl. 1072. ZOO-a po principu krivnje osnovom mjerodavnog zakona i ukupnih okolnosti, te mora li prosudba krivnje biti u skladu sa težinom njihovih propusta, te s tim u vezi odgovornost i/ili doprinos za štetu u uzajamnoj korelaciji, imajući u vidu pravna shvaćanja revizijskog suda zauzeta u presudama Vrhovnog suda RH broj Rev-358/10-2 od 01. 06. 2011. god., Rev-887/12-2 od 11. 01. 2017. god., Rev-1026/05-2 od 06. 06. 2006. god., Rev-1495/02-2 od 28. 01. 2004. god., Rev-x 614/12-2 od 19. 09. 2012. god."
te jedno postupovnopravno pitanje koje glasi:
"3. Je li u smislu čl. 375. st. 1. ZPP-a drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o žalbi stranaka dužan navesti odlučne žalbene prigovore stranaka i iste ocijeniti na način da iznese konkretne razloge i argumente o istima, posebice u situaciji kada se žalbom ukazuje da je tužitelj pretežito ili podjednako kriv za nastanak predmetne prometne nezgode jer je kao vozač motocikla u naseljenom mjestu pred raskrižjem upravljao brzinom od 108 km/h (u kaznenom postupku utvrđena brzina od 115 km/h), te kao sudionik u prometu iz obijesti teško kršio propise o sigurnosti prometa i to odredbe iz čl. 34., čl. 51. i čl. 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa time i ostvario obilježja kaznenog djela obijesne vožnje u cestovnom prometu iz čl. 226. uvažavajući pritom okolnost da do predmetne prometne nezgode i štete uopće ne bi došlo da je postupao sukladno zakonskim dužnostima, te da li se može osloboditi prednje dužnosti samo zbog činjenice da protiv tužitelja nije bio pokrenut prekršajni ili kazneni postupak, te da li je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. (zbog toga što drugostupanjska presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati jer ista nema razloga o odlučnim činjenicama i razlozima u skladu s čl. 375. ZPP-a) imajući u vidu pravna shvaćanja revizijskog suda Vrhovnog suda RH, izražena u presudama Rev-x-1174/11-2, Rev-539/03-2, Rev-1073/1998-2, VSRH, Kr-38/14 od 06.11.2014. god., Rev-72/10 od 21.02.2012. god., Rev-522/06-2 od 20.06.2007. god., Rev-1011/79."
4. Prvo postavljeno pitanje nije važno jer pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja ovog suda iznesenog u odlukama na koji se predlagatelj poziva, postavljajući to pitanje, jer su i prvostupanjski sud i drugostupanjski sud upravo utvrđivali krivnju oba sudionika prometne nezgode neovisno od vođenja drugih postupaka (prekršajnih ili kaznenih).
5. Ni drugo postavljeno pitanje nije važno jer ni u tom dijelu drugostupanjska odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja ovog suda iznesenog citiranim odlukama na koji se predlagatelj pozvao, jer je taj sud odgovornost za predmetnu štetu, u smislu odredbe čl. 1045. i čl. 1072. ZOO-a prosuđivao u odnosu na ukupne okolnosti pod kojima je došlo do predmetne prometne nezgode, te je i prosudba krivnje izvršena u skladu s težinom njihovih propusta.
6. Osim toga odluke na koje se pozvao tuženik donesene su drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji pa ni iz tog razloga postavljenim pitanjima nisu dani razlozi odgovarajući razlozi važnosti, a uz to pitanja polaze i od pogrešne pretpostavke da drugostupanjski sud nije uzeo u obzir sve okolnosti slučaja, te tim pitanjem pokušava osporiti utvrđeno činjenično stanje, a iz kojih razloga se ne može podnijeti ni prijedlog za dopuštenje revizije, niti revizija (čl. 385. i čl. 385.a ZPP-a).
7. U odnosu na procesnopravno pitanje ističe se da je drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o žalbi naveo odlučne činjenice i odgovorio na odlučne žalbene prigovore stranaka, iste je ocijenio sukladno čl. 8. ZPP-a, a kako je o odgovornosti za nastanak prometne nezgode odlučeno na način da je ocijenjena krivnja obaju sudionika predmetne prometne nezgode, te s obzirom na utvrđene okolnosti pod kojima se ista dogodila, o suodgovornost tužitelja nastanku prometne nezgode nižestupanjski sudovi nisu cijenili isključivo vezano za činjenicu što protiv njega nije bio pokrenut prekršajni niti kazneni postupak. Dakle, pobijana presuda u tom dijelu ne odstupa od relevantne prakse revizijskog suda na koju se pozvao tuženik u podnesenom prijedlogu, pa ni postavljeno procesnopravno pitanje nije važno.
8. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Viktorija Lovrić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.